DEN HAAG, 14. prosinca (Hina) - Pri određivanju prirode sukoba +između Hrvata i Bošnjaka treba praviti razliku između oružane +intervencije koju nije odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a, i +međunarodnog oružanog sukoba, izjavio je svjedok
obrane na suđenju +generalu Tihomiru Blaškiću.
DEN HAAG, 14. prosinca (Hina) - Pri određivanju prirode sukoba
između Hrvata i Bošnjaka treba praviti razliku između oružane
intervencije koju nije odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a, i
međunarodnog oružanog sukoba, izjavio je svjedok obrane na suđenju
generalu Tihomiru Blaškiću.#L#
Profesor Đuro Degan je kazao kako postoje izvješća o tomu da su
jedinice HV-a bile nazočne u BiH, no kako to ne znači da je sukob
ABiH s HVO-om, koji je uživao potporu HV-a, predstavljao
međunarodni oružani sukob država Hrvatske i BiH. Hrvatska je cijelo
vrijeme sukoba dopuštala transfer oružja i pomoći za ABiH preko
svoga teritorija, a dvije su zemlje održavale diplomatske odnose i
nisu proglasile ratno stanje, napomenuo je on. Svjedok je dodao
kako i trajanje i intenzitet hrvatsko-bošnjačkog sukoba u BiH
govore da on nije bio međunarodnog karaktera.
"Ako bi se dokazalo da su Hrvatska i Srbija 1991. godine dogovorile
podjelu Bosne, bi li potonji angažman HV-a u BiH i dalje mogao biti
smatran samo nezakonitom oružanom intervencijom?", upitao je sudac
Mohamed Shahabuddeen, a svjedok je odgovorio kako bi to promijenilo
definiciju političkih uzroka sukoba, ali da bi on ostao unutarnjeg
karaktera.
Tužitelj je u protuispitivanju svjedoka dokazivao da je jedna
strana, i to vlada u Sarajevu, priznala da postoje neprijateljstva
s HVO-om i HV-om, te je predočio više dokumenata bošnjačke strane u
kojima se govori o agresiji Hrvatske. Svjedok je odgovorio kako
svaki čin agresije ili nezakonite oružane intervencije ne prerasta
u međunarodni oružani sukob.
Navodeći primjere nezakonite oružane intervencije koja nije
prerasla u međunarodni sukob, Degan je kazao da su takve prirode
bile intervencije SAD-a u Grenadi, Panami ili Dominikanskoj
Republici, ili nedavno u Sudanu te Sovjetska intervencija u
Čehoslovačkoj 1968. godine.
Kako bi dokazao veliki opseg uključenja Hrvatske u sukob u BiH,
tužitelj je svjedoku predočio i zapovijedi hrvatskog generala
Janka Bobetka vezane uz operacije HV-a u BiH i imenovanja časnika
HVO-a. Svjedok je odgovorio kako se te zapovijedi iz 1992. godine
temelje na sporazumu Zagreba i Sarajeva.
Nakon što je svjedok kazao kako diplomatski odnosi Zagreba i
Sarajeva nikada nisu prekinuti, tužitelj Mark Harmon je predočio
izvješće veleposlanstva BiH u Zagrebu o zamrzavanju sredstava s
nerezidencijalnog računa tog veleposlanstva u siječnju 1994.
godine. "To je učinila (Zagrebačka) banka, a ne država", odgovorio
je svjedok nakon što je pročitao izvješće i dodao da taj događaj,
iako je tužitelj naglasio da je račun ostao zamrznut osam meseci,
nije prekinuo diplomatske odnose.
Napominjući kako svjedok govori o pomoći Hrvatske vladi u Sarajevu
ali da istovremeno postoje navodi o planovima Hrvatske da anektira
Herceg-Bosnu, sudac Shahabuddeen je upitao jesu li u Hrvatskoj
koegzistirale dvije koncepcije - jedna za suradnju s ABiH protiv
Srba, i druga za pomoć HVO-u protiv ABiH. "Politički odnosi unutar
BiH i odnosi Hrvatske i BiH bili su još složeniji od toga", kazao je
svjedok.
On je stanje u BiH usporedio s ratnim stanjem u Libanonu gdje su,
kazao je, postojale unutarnje podjele i unutar četiri sukobljene
strane. "Unutar hrvatske, kao i bošnjačke strane, bilo je frakcija
sklonih podjeli BiH" dok su istovremeno "u nekim dijelovima BiH
stalno zadržani dobri odnosi" između Hrvata i Bošnjaka, dodao je
on. Svjedok je kazao kako pripojenje dijelova BiH Hrvatskoj nije
moralo biti ambicija vodstva RH već više želja dijela Hrvata iz BiH.
"Hrvati iz Bosanske Posavine ili Sarajeva nisu željeli podjelu BiH"
dok su "neke frakcije u Hercegovini možda željele pridruženje
Hrvatskoj", dodao je profesor Degan koji sada predaje međunarodno
javno pravo na sveučilištu u Rijeci, ali je rođen u Bosanskom
Brodu.
Određivanje međunarodnog karaktera sukoba između Hrvata i Bošnjaka
u BiH važan je kako bi se utvrdilo može li se Blaškića teretiti za
kršenje Ženevskih konvencija (6 od 20 točaka optužnice) koje se
odnose na zaštitu civila protivničke strane u sukobima
međunarodnog karaktera.
Obrana Tihomira Blaškića u ponedjeljak i utorak nastavlja iza
zatvorenih vrata izvoditi dokaze o suradnji između Hrvatske i BiH
tijekom cijelog razdoblja hrvatsko-bošnjačkog sukoba, odnosno o
uspostavi, uz dozvolu i pomoć hrvatske vlade, logističkih baza ABiH
u Hrvatskoj. Obrana dokazuje da je od 1992. do 1995. godine kroz
hrvatske luke, aerodrome i ceste prolazilo oružje za ABiH.
(Hina) vb sv