DEN HAAG, 14. prosinca (Hina) - Profesor Đuro Degan, koji je u +ponedjeljak dao iskaz kao svjedok obrane na suđenju generalu +Tihomiru Blaškiću pred ICTY-jem, zaključio je da formalni odnosi +između država Hrvatske i Bosne i
Hercegovine, tijekom razdoblja na +koje se odnosi optužnica, snažno ukazuju da između njih nije +postojao međunarodni oružani sukob.
DEN HAAG, 14. prosinca (Hina) - Profesor Đuro Degan, koji je u
ponedjeljak dao iskaz kao svjedok obrane na suđenju generalu
Tihomiru Blaškiću pred ICTY-jem, zaključio je da formalni odnosi
između država Hrvatske i Bosne i Hercegovine, tijekom razdoblja na
koje se odnosi optužnica, snažno ukazuju da između njih nije
postojao međunarodni oružani sukob.#L#
Međudržavni odnosi ukazuju da su Hrvatska i BiH bile saveznice u
sukobu protiv srpskih snaga, dok je sukob između HVO-a i ABiH bio
jedan "nesretni sukob unutarnjeg karaktera", kazao je on.
"Sukob koji se vodio između bosanskih Hrvata i Bošnjaka u
Lašvanskoj dolini nije bio sukob niskog intenziteta koji bi se
mogao smatrati tek unutarnjim nemirima", priznaje svjedok ali
istovremeno dodaje kako "nezakonita upotreba sile jedne strane bez
dozvole Vijeća sigurnosti UN-a predstavlja pojedinačna djela koja
ne prozvode automatski ratno stanje ili međunarodni sukob", drži
Degan. On dodaje kako za dokazivanje međunarodnog sukoba postoje
utvrđeni kriteriji.
Navodeći odredbe Ženevskih konvencija iz 1949. godine, Degan je
kazao kako one definiraju međunarodni oružani sukob kao sukob u
kojemu su strane proglasile ratno stanje, ili kao sukob dviju
strana gdje jedna od njih ne priznaje ratno stanje, ili kao stanje
djelomične ili potpune okupacije teritorija jedne od strana u
sukobu.
Ni Hrvatska niti BiH "nisu objavile rat jedna drugoj, niti su
priznale ratno stanje među njima...niti ima dokaza da je HV
okupirala neki dio BiH", zaključio je profesor. On je dodao kako je
BiH, istovremeno, proglasila ratno stanje u odnosu na agresore
Srbiju, Crnu Goru, JNA i stranku SDS.
Degan je potom kazao kako postoje dodatni kriteriji za utvrđivanje
ratnog stanja između država. Ti kriteriji, kazao je, definiraju
utjecaje što ih sukob između dviju država ima na međusobne državne
odnose. Svjedok je te kriterije utemeljio na praksi različitih
država u vrijeme rata.
Izbijanje rata vodi prekidu diplomatskih odnosa, poništenju ili
obustavi međudržavnih sporazuma, promjeni odnosa prema građanima
jedne države koji borave na tlu druge te prekidu suradnje i
trgovine, kazao je Degan. On je naglasio kako se niti jedna od tih,
ratom induciranih, promjena odnosa nije dogodila između Hrvatske i
BiH.
"Veleposlanstva Hrvatske u BiH i BiH u Hrvatskoj neometano su
obavljale čak i razvijale svoje aktivnosti", hrvatski je
veleposlanik akreditiran u BiH u rujnu 1992. godine, a
veleposlanica BiH akreditirana je u Hrvatskoj u siječnju 1993.
godine, napomenuo je svjedok. Budući da ima primjera da su neke
zemlje bile u ratu a istovremeno su zadržale diplomatske odnose,
napominje svjedok, treba gledati i na ostale kriterije za
utvrđivanje ratnog stanja.
"Nema dokaza da je bilo koji ugovor između Hrvatske i BiH poništen
ili obustavljen" tijekom relevantnog razdoblja, kazao je Degan. U
pogledu odnosa prema građanima druge države, on je rekao kako je
Hrvatska prihvatila veliki broj izbjeglica iz BiH te ih nije
nasilno protjerivala natrag u BiH. U pogledu trgovinskih odnosa i
suradnje, svjedok je kazao kako je oružje i humanitarna pomoć za
ABiH prolazila hrvatskim teritorijem i za vrijeme bošnjačko-
hrvatskih sukoba u BiH.
"Jedinstven je slučaj u povijesti rata da je jedna 'neprijateljska'
strana u takvom opsegu pomogla opskrbi druge strane, kao što je
Hrvatska učinila u odnosu prema BiH", napomenuo je on.
Degan je naglasio kako u Lašvanskoj dolini, gdje je zapovijedao
Blaškić, nije moglo biti međunarodnog sukoba jer jedinice HV-a nisu
ni mogle doći do te enklave okružene Armijom BiH te je dodao kako
postoje izvješća o nazočnosti HV-a u drugim dijelovima BiH, ali
kako nema dokaza da je HV tamo djelovao kao okupator.
Zaključivši kako se ne može govoriti o međunarodnom sukobu između
između Hrvatske i BiH, svjedok je kazao kako točke optužnice protiv
Blaškića koje ga terete za teška kršenja Ženevskih konvencija (6 od
20 točaka) nisu primjenjive jer u Srednjoj Bosni nije postojao
međunarodni sukob u kojemu bi te konvencije bile primjenjive.
Vladimir Đuro Degan je profesor međunarodnog javnog prava na
sveučilištu u Rijeci i voditelj Jadranskog instituta za morsko
pravo. On je također djelovao kao član izaslanstva Hrvatske na
pregovorima o sukcesiji imovine SFRJ.
Svjedoka će poslijepodne ispitivati tužitelj i suci u predmetu
Blaškić.
(Hina) vb sv