GS: PODLOGA ZA RAZDRADU STRATEGIJE GOSPODARSKOG RAZVITKA RH

ZAGREB, 4. prosinca (Hina) - Podloga za razradu strategije gospodarskog razvitka Hrvatske do 2005. godine ima za cilj učvršćenje socijalno-tržišnog gospodarstva za koji je stvoren normativni okvir, ali je još nedovoljno primijenjen. Tržišno gospodarstvo još ne funkcionira u nekim svojim bitnim elementima, što pokazuju problemi nelikvidnosti i visokih kamatnih stopa te oni vezani uz financijski i bankovni sektor, izjavio je za najnoviji broj mjesečnika Banka glavni savjetnik Predsjednika Republike za gospodarstvo Pero Jurković.#L# Radi se o projektu čiji je naručitelj hrvatska Vlada, a kojeg je tijekom prve polovine studenoga razrađivalo dvadesetak znanstvenika, uglavnom ekonomista. Koordinator izrade projekta bio je, uz Peru Jurkovića, i predstojnik Ureda Predsjednika Republike dr. Ivica Kostović. Rezultat toga je dokument s više od dvije stotine stranica, koji se zasad zadržao na podlozi za gospodarsku strategiju, iako sadržava dijelove koji govore o političkim, vojnostrateškim, demografskim, pravnim i socijalnim pitanjima. Dokument podrobno razrađuje stanje i perspektive u odnosima Hrvatske i europskih integracija te vojnih saveza. Iako je rad na samoj strategiji još u tijeku, izrađene su podloge iz kojih se jasno mogu definirati temeljni ciljevi njezinih izrađivača, izjavio je Jurković, dodavši da se to prije svega odnosi na povećanje ukupnoga blagostanja svih ljudi. Jurković je upozorio na pojavljivanje nekih oblika neosocijalizma, "kao što je tendencija da se gubici socijaliziraju, da se ide u sanaciju svega i svačega", što, po njegovim riječima, nije prihvatljivo, jer se "ne smije napustiti koncept tržišne privrede, koji je bit svakog modernog i civiliziranog društva". Druga je odrednica podloge za strategiju ostvarivanje maksimalne stope održivog gospodarskog rasta, koji se mora temeljiti prije svega na maksimaliziranju izvoza, a ne domaće potrošnje. Prema Jurkovićevim riječima, jedan od ciljeva također "mora biti održavanje postojeće makroekonomske stabilnosti, što je preduvjet bilo kakvog razvoja, veće štednje, većih investicija". U ocjeni dosadašnjeg razvoja i postojećeg stanja, kao polazišta za budući razvoj, Jurković kaže kako je bilo pogrešaka. Te su se pogreške, prema njemu, "očitovale u netransparentnosti procesa privatizacije, u određenoj dozi političkog klijentelizma u nizu poznatih slučajeva, u nekim privilegijama u dobivanju menadžerskih kredita i slično". S druge strane, zbog rata, zatim nemogućnosti pristupa financijskim tržištima te zbog nekih drugih okolnosti, Hrvatska nije uspjela brzo razviti nove proizvodnje. No, Jurković ocjenjuje da je osnovni problem bila privatizacija, ne zakon nego njegova provedba, tj. to što sredstva nisu došla u poduzetničke ruke. "Ja bih bio za reviziju svih slučajeva privatizacije gdje je ona izvedena ilegalno, na osnovi privilegija, i na način koji je vodio u nedovoljnu ekonomiju sredstava i rušenje efikasnosti. Dovesti, međutim, stvar na početnu točku nije ni moguće ni racionalno", mišljenja je Jurković. Prema njegovoj ocjeni, privatizacija nije dala ništa lošije učinke nego u većini drugih zemalja u tranziciji. "Trebamo znati da mi više nismo zemlja koja ni s ekonomskog stajališta ne može podnijeti nerazvijenije, da ne kažem primitivne tehnologije. One jednostavno nisu konkurentne zbog razine troškova radne snage. Znači, moramo težiti ka transferu modernih tehnologija koliko je god to moguće", izjavio je Jurković zaključivši kako bi želio da navedena strategija, osim što je gospodarska, bude i nacionalna, jer je želja njezinih izrađivača uvođenje kvalitativnih faktora razvoja o kojima će ovisiti napredak u 21. stoljeću. (Hina) dju sbo