3. XII.-ES-EL PAIS-UHIĆENJE R. KRSTIĆA

ŠPANJOLSKA EL PAIS 3. XII. 1998. NATO-ove snage uhitile generala odgovornoga za pokolj kod Srebrenice Novinar lista Jose Comas piše o uhićenju generala Radislava Krstića. U članku, među ostalim, stoji: "Uhićenje generala Krstića, bivšeg časnika jugoslavenske vojske koji se nalazio na tajnom popisu ratnih zločinaca koje traži međunarodni sud u Haagu, odvijalo se bez izgreda, oko podneva u Bijeljini, mjestu na sjeverozapadu Bosne, u republici srpskoj. Krstić je osumnjičeni s najvišim položajem od svih 26 uhićenika koji čekaju na presudu međunarodnoga suda u Haagu. Krstića optužnica tereti za dug popis zločina, od genocida do zločina protiv čovječnosti, ubojstava i silovanja te kršenja ratnih pravila. Sve se to dogodilo za vrijeme pokolja u području Srebrenice, za vrijeme rata u Bosni, u srpnju 1995. Tada su srpske snage napale zonu sigurnosti pod zaštitom nizozemskih 'plavih kaciga', UN-ovih postrojba. Nakon zauzimanja toga područja, Srbi su izvršili masovna ubojstva bosanskih Muslimana. Međunarodni odbor Crvenog križa procjenjuje da je tada ubijeno 7.000 Muslimana. Glavni tajnik NATO-a Javier Solana izjavio je u Bruxellesu da je Krstićevo uhićenje u skladu s mandatom SFOR-ovih postrojba, koje su dobile zadatak da uhite ratne zločince u Bosni i Hercegovini. Solana je izjavio i da su odbrojeni dani ratnim zločincima koji se i dalje kriju, a pozvao ih je da se što prije sami predaju. Solana je čestitao SFOR-ovim vojnicima i njihovim zapovjednicima za 'pokazanu hrabrost, profesionalni odnos i zalaganje pri obavljanju te akcije koja će pridonijeti učvršćivanju mira u Bosni i Hercegovini'. Kanadska tužiteljica Louise Arbour naglasila je važnost Krstićeva uhićenja, osobito ako se uzme u obzir njegov visoki položaj i ozbiljnost optužnice protiv njega. Prema njezinim riječima, Krstića međunarodni sud traži zbog njegova osobnog zalaganja u počinjenim zločinima, ali i 'zbog odgovornosti koju je imao kao zapovjednik akcija kojima je osobno rukovodio'. (...) Krstićevo se ime držalo u tajnosti, a našlo se na popisu traženih ratnih zločinaca. Održavanje imena u tajnosti nužno je zato da ratni zločinci ne bi pobjegli. Međunarodni sud u Haagu ima popis od 56 optuženih časnika, čija su imena poznata, i nepoznati broj osoba osumnjičenih za ratne zločine čija imena nisu objavljena. (...)"