GS: HRVATSKI EKONOMISTI IDUĆI TJEDAN S PREDSTAVNICIMA VLADE

ZAGREB, 24. studenoga (Hina) - Hrvatski ekonomisti trebali bi idućega tjedna izložiti predstavnicima Vlade RH sažetak zaključaka s prošlotjednog savjetovanja ekonomista, održanog u Opatiji u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista (HDE). Po riječima dopredsjednika HDE Mladena Mlinarevića, u tom su društvu zadovoljni pozivom na razgovor, koji im je uputio potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro, jer će po prvi puta u posljednjih šest godina predstavnici Vlade saslušati mišljenja ekonomske struke o aktualnim gospodarskim problemima u Hrvatskoj.#L# Ministar financija Škegro na tom je savjetovanju, između ostalog, izjavio da je u izradi nekoliko inozemnih i domaćih studija o nelikvidnosti, što pretpostavlja skoru raspravu o tom gorućem hrvatskom problemu. Svaka druga tvrtka u Hrvatskoj danas ne može normalno poslovati, a njih otprilike 20.000 ima žiro račune blokirane više od 60 dana, čime su stvorene zakonske pretpostavke za stečaj, rekao je nezavisni ekonomist dr. Dražen Kalogjera. "Nelikvidnost ili uzajamna neplaćanja, koja dosežu zastrašujuće razmjere, izmiču kontroli i "prijete" urušavanjem tržišnog mehanizma hrvatskog gospodarstva. Temeljna svrha i cilj gospodarskog procesa sve češće postaje kako naplatiti, a ne kako prodati. Pri tome, kako se naplata ne ostvaruje, umjesto tržišta počinje "vladati" naturalna razmjena ili kompenzacija, a umjesto tržišnih instrumenata plaćanja korupcija, ucjena i mafiokracija", izjavio je Kalogjera. U 50 posto hrvatskog gospodarstva vjerovničko-dužnički odnos i ugovor, kao njegov temeljni instrument, ne može se niti poslovno realizirati niti pravno sankcionirati. O nefunkcioniranju pravnog sustava govore i podaci o više od 900 tisuća neriješenih sporova, otvaranju svega 770 stečajnih postupaka i čekanju na sudske odluke od 3 do 10 godina. Kalogjera smatra da sudstvo ne funkcionira ne samo radi svoje oskudnosti već i zbog političke kontrole nad organima represije i sudstvom. Ističe da je epidemija međusobnih neplaćanja devijantna i patološka pojava, a rezultat je nefunkcioniranja tržišnog mehanizma, čiji je bitan element neefikasni pravosudni sustav. Iako međusobna dugovanja u gospodarstvu Hrvatske iznose službenih 12 milijardi kuna (podaci Zavoda za platni promet), Kalogjera smatra realnijom procjenu Hrvatske udruge poslodavaca o 67 milijardi kuna potraživanja. I stručnjaci okupljeni u Hrvatskom društvu ekonomista drže da smo danas bliže nego ikada slomu temeljnih načela tržišnog poslovanja, pravnog sustava, poslovnog morala i uzajamnog povjerenja. Po riječima predsjednika HED-a Vladimira Veselice, u Hrvatskoj nema "zdravog likvidnog novca", a 15 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) nalazi se u zoni sive i tamne ekonomije. Trenutačno postoje tri "deponija" likvidnog novca: u državnom proračunu s naslova poreza na dodanu vrijednost, čime se dodatno iscrpljuju likvidna sredstva gospodarstva, a pri tom se taj novac ne vraća u realni sektor. Drugi je u obveznoj rezervi Hrvatske narodne banke, koja je najveća u Europi i omogućuje manipulaciju s kamatnim stopama koje su tri do pet puta veće nego u zemljama zapadne Europe. Treći deponij je u transferu devizne štednje u inozemstvo. Veselica procjenjuje da godišnje bilježimo između pet i sedam milijardi američkih dolara odljeva kapitala u strane bankarske institucije, te da je ukupna devizna štednja od 30 milijardi dolara izvan Hrvatske. On smatra da bi hrvatska Vlada trebala dati štedišama potpuna jamstva za kunske uloge, kako bi se potaknula štednja u domaćoj valuti i u hrvatskim bankama. Nelikvidnost je sistemski problem, smatra dr. Mato Crkvenac, a on se ne može riješiti bez dubljih promjena u realnoj sferi te znatnog "dotoka" inozemnog kapitala. Tiskanje novca i labavljenje monetarne politike ne bi riješilo problem nelikvidnosti, drži on, iako bi država kratkoročnim intervencijama i okretanju gospodarske politike prema razvoju mogla mnogo učiniti u započinjanju njegova rješavanja. Gospodarstvo se, po ocjeni Crkvenca, dodatno iscrpljuje i državnim proračunom, koji raste brže nego gospodarske aktivnosti. Nelikvidnost je postala sveopći problem, ocijenio je dr. Antun Šokman, jer se iz realnog sektora prenosi na bankarski sustav. On drži da je jedino rješenje u tome da počne djelovati novčano tržište, u kojem se trguje komercijalnim vrijednosnim papirima kao novokreiranim novcem, ali se može trgovati i dugovanjima i potraživanjima. Hrvatska narodna banka kao instrumentarij monetarne politike ne može riješiti pitanje likvidnosti, ali može izdati spektar vrijednosnih papira koji se mogu uključiti, među ostalim, u lombardne kredite, čime bi javni dug postao tržišni i transparentan, mišljenja je dr. Ivan Lovrinović. Naime, nenaplaćena potraživanja ne postoje u razvijenim financijskim tržištima. Zasad su mišljenja ekonomista i ministra financija o problemu nelikvidnosti bitno različita. Dok ekonomisti procijenuju da bi brzorastuća nelikvidnost mogla uzrokovati samoblokadu cijelog gospodarskog, pa i političkog sustava Hrvatske, Škegro smatra da je problem prije svega u međusobnim neplaćanjima i komercijalnim odnosima između gospodarskih subjekata, što nije nadležnost Vlade. Jadranka Šević (Hina) js sbo