ZAGREB, 11. listopada (Hina) - Mehanizmi dosadašnje gospodarske +politike, unatoč optimističkim procjenama za iduću godinu, na duži +rok ne mogu funkcionirati, rekao je glavni ekonomist Privredne +banke Zagreb (PBZ) dr. Željko
Rohatinski na današnjem +predstavljanju prvog broja Makroekonomskih prognoza, koje će PBZ +objavljivati svaka dva mjeseca.
ZAGREB, 11. listopada (Hina) - Mehanizmi dosadašnje gospodarske
politike, unatoč optimističkim procjenama za iduću godinu, na duži
rok ne mogu funkcionirati, rekao je glavni ekonomist Privredne
banke Zagreb (PBZ) dr. Željko Rohatinski na današnjem
predstavljanju prvog broja Makroekonomskih prognoza, koje će PBZ
objavljivati svaka dva mjeseca. #L#
Smanjivanje prirasta deviznih rezervi sprječava rast
neinflacijske emisije domaćeg novca, koji je od 1995. do 1997.
godine realno rastao po stopi od 27 posto, a u 1998 smanjen na
otprilike šest posto.
Uz rastu agregatne potrošnje po godišnjoj stopi od 13 posto i BDP-a
po stopi od 6,4 posto, upravo je to održavalo mehanizam nominalnog
tečaja i domaćih cijena.
Rohatinski smatra da je smanjivanje novčane mase u ovoj godini već
uzrokovao kunsku nelikvidnost, a sve upitnije je i servisiranje
inozemnog duga, koji je u odnosu na BDP povećan sa 19 posto u 1994.
godini na otprilike 37 posto u idućoj godini, a odnos prema
vrijednosti izvoza sa 39 na 88 posto.
Rohatinski smatra da je najveći problem u realnom sektoru što
Hrvatska nema konkurentan proizvod niti za povećanje izvoza niti za
konkurenciju uvozu. Tako je udio izvoza roba i usluga u BDP-a
smanjen s 50 posto u 1994. na 42 posto u 1998., a udio uvoza povećan
sa 46 na 54 posto.
Ključnu komponentu dosadašnje politike predstavljao je neto
devizni priljev po osnovi tekućih transfera, novog zaduženja te
izravnih i portfolio investicija od prosječno 2,8 milijardi
američkih dolara godišnje. Njime je financiran visoki deficit u
razmjeni roba i usluga s inozemstvom, koji se u tom razdoblju kretao
na prosječnoj razini od 12 posto BDP-a, dok je prirast deviznih
rezervi porastao s 9,6 na približno 13 posto BDP-a.
Ti se problemi ne mogu bitnije smanjiti politikom tečaja ili
linearne monetarne ekspanzije, već traže rješenja u realnom
sektoru. Prema Rohatinskom postoje dva rješenja: ili zatvaranje
ili otvaranje hrvatskog ekonomskog prostora.
(Hina) js sbo