FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

GS: EKONOMSKA POLITIKA HRVATSKE NE MOŽE OPSTATI NA DUŽI ROK

ZAGREB, 11. listopada (Hina) - Mehanizmi dosadašnje gospodarske +politike, unatoč optimističkim procjenama za iduću godinu, na duži +rok ne mogu funkcionirati, rekao je glavni ekonomist Privredne +banke Zagreb (PBZ) dr. Željko Rohatinski na današnjem +predstavljanju prvog broja Makroekonomskih prognoza, koje će PBZ +objavljivati svaka dva mjeseca.
ZAGREB, 11. listopada (Hina) - Mehanizmi dosadašnje gospodarske politike, unatoč optimističkim procjenama za iduću godinu, na duži rok ne mogu funkcionirati, rekao je glavni ekonomist Privredne banke Zagreb (PBZ) dr. Željko Rohatinski na današnjem predstavljanju prvog broja Makroekonomskih prognoza, koje će PBZ objavljivati svaka dva mjeseca. #L# Smanjivanje prirasta deviznih rezervi sprječava rast neinflacijske emisije domaćeg novca, koji je od 1995. do 1997. godine realno rastao po stopi od 27 posto, a u 1998 smanjen na otprilike šest posto. Uz rastu agregatne potrošnje po godišnjoj stopi od 13 posto i BDP-a po stopi od 6,4 posto, upravo je to održavalo mehanizam nominalnog tečaja i domaćih cijena. Rohatinski smatra da je smanjivanje novčane mase u ovoj godini već uzrokovao kunsku nelikvidnost, a sve upitnije je i servisiranje inozemnog duga, koji je u odnosu na BDP povećan sa 19 posto u 1994. godini na otprilike 37 posto u idućoj godini, a odnos prema vrijednosti izvoza sa 39 na 88 posto. Rohatinski smatra da je najveći problem u realnom sektoru što Hrvatska nema konkurentan proizvod niti za povećanje izvoza niti za konkurenciju uvozu. Tako je udio izvoza roba i usluga u BDP-a smanjen s 50 posto u 1994. na 42 posto u 1998., a udio uvoza povećan sa 46 na 54 posto. Ključnu komponentu dosadašnje politike predstavljao je neto devizni priljev po osnovi tekućih transfera, novog zaduženja te izravnih i portfolio investicija od prosječno 2,8 milijardi američkih dolara godišnje. Njime je financiran visoki deficit u razmjeni roba i usluga s inozemstvom, koji se u tom razdoblju kretao na prosječnoj razini od 12 posto BDP-a, dok je prirast deviznih rezervi porastao s 9,6 na približno 13 posto BDP-a. Ti se problemi ne mogu bitnije smanjiti politikom tečaja ili linearne monetarne ekspanzije, već traže rješenja u realnom sektoru. Prema Rohatinskom postoje dva rješenja: ili zatvaranje ili otvaranje hrvatskog ekonomskog prostora. (Hina) js sbo

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙