HR-VLADA-SJEDNICA-Bankarstvo +IZVJEŠĆE SA SJEDNICE VLADE RH OD 12. STUDENOGA ++Vlada RH: Konačni prijedlog obiteljskog zakona+ Vlada je na današnjoj sjednici utvrdila Konačni prijedlog +obiteljskog zakona, koji će biti upućen na treće
saborsko čitanje. +Također je predložen zakon za izmjenu Zakona o trgovini, kojemu je +temeljni cilj odrediti zaštitu domaće proizvodnje od prekomjernog +uvoza. Vlada je također donijela odluku da se utemeljiteljska +sjednica dubrovačko-neretvanske Županijske skupštine održi 25. +studenoga u Dubrovniku. Vlada je negativno ocijenila odvojene +zakonske prijedloge klubova zastupnika IDS-a i SDP-a o mijenjanju +Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Negativnu ocjenu dobio je i +IDS-ov prijedlog zakona o zaštiti malih dioničara i ulagača koji +je, kako je rečeno, u mnogim predloženim odredbama neustavan.+ Konačni prijedlog obiteljskog zakona sadrži odredbe koje se odnose +na brak, izvanbračne odnose, roditelje i djecu, posvojenje, +skrbništvo, uzdržavanje, imovinske odnose unutar obitelji i u +izvanbračnoj zajednici.+ Ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara kazao je kako su u +konačnu verziju ugrađene sugestije sa saborske rasprave u +prethodna dva čitanja. Tako je najznačajnija novina brisanje +predložene odredbe koja je bila ponuđena kao alternativa, a po +kojoj bi brak mogli sklapati i krvni srodnici. Bilo je dosta
Vlada RH: Konačni prijedlog obiteljskog zakona
Vlada je na današnjoj sjednici utvrdila Konačni prijedlog
obiteljskog zakona, koji će biti upućen na treće saborsko čitanje.
Također je predložen zakon za izmjenu Zakona o trgovini, kojemu je
temeljni cilj odrediti zaštitu domaće proizvodnje od prekomjernog
uvoza. Vlada je također donijela odluku da se utemeljiteljska
sjednica dubrovačko-neretvanske Županijske skupštine održi 25.
studenoga u Dubrovniku. Vlada je negativno ocijenila odvojene
zakonske prijedloge klubova zastupnika IDS-a i SDP-a o mijenjanju
Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Negativnu ocjenu dobio je i
IDS-ov prijedlog zakona o zaštiti malih dioničara i ulagača koji
je, kako je rečeno, u mnogim predloženim odredbama neustavan.
Konačni prijedlog obiteljskog zakona sadrži odredbe koje se odnose
na brak, izvanbračne odnose, roditelje i djecu, posvojenje,
skrbništvo, uzdržavanje, imovinske odnose unutar obitelji i u
izvanbračnoj zajednici.
Ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara kazao je kako su u
konačnu verziju ugrađene sugestije sa saborske rasprave u
prethodna dva čitanja. Tako je najznačajnija novina brisanje
predložene odredbe koja je bila ponuđena kao alternativa, a po
kojoj bi brak mogli sklapati i krvni srodnici. Bilo je dosta
primjedaba u javnosti da bi se na taj način ozakonio incest, kazao
je Škara.
Imovinske odnose bračnih, odnosno izvanbračnih, drugova predlaže
se riješiti na novi način. Tako bi udio bračnih drugova u bračnoj
stečevini bio njihovo suvlasništvo u jednakim dijelovima. Do sada
se njihov udio određivao prema udjelu pojedinog bračnog, odnosno
izvanbračnog druga, u stjecanju te imovine.
Ako žele da njihovi imovinski odnosi budu drukčije uređeni, bračni
drugovi bi prije zaključenja braka ili tijekom braka to uredili
posebnim ugovorom.
U odnosu na drugo čitanje, ministar Škara je kazao da djeca mlađa od
16 godina ne bi bez pratnje odraslih mogla sama izlaziti noću - od 23
do 5 sati ujutro.
Na ovoj je sjednici Vlada utvrdila i Prijedlog zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o lovu kojim će se pojednostaviti izdavanje
koncesije ili davanje u zakup lovišta. Hrvatska ima ukupno 984
lovišta. Od toga, 310 ih je u državnom vlasništvu, a ostalo je u
vlasništvu određenih zajednica ili županija.
Vlada je prihvatila i Program suzbijanja trihinoze u Hrvatskoj.
Ministar poljoprivrede i šumarstva Zlatko Dominiković kazao je da
se posljednjih godina ispitalo 145.785 uzoraka mesa, a da je od toga
1166 uzoraka imalo pozitivan test na trihinozu.
Broj zaraženih tom bolešću od 1992. stalno se povećava i u ovoj je
godini od trihinoze oboljelo 400 osoba. S obzirom na to da između 25
i 35 posto zaraženih može umrijeti od te bolesti, Program
suzbijanja trihinoze u Hrvatskoj itekako je važan, istaknuo je
ministar zdravstva Željko Reiner.
Škegro o prijedlogu proračuna za 1999. godinu
Prijedlog proračuna za 1999., koji Vlada do 15. studenoga mora
uputiti Saboru, gotovo je završen. Ovih dana Vlada će na
konferenciji za novinstvo obrazložiti predložene prihode i
rashode, izjavio je nakon završetka otvorenog dijela sjednice
Vlade njezin potpredsjednik i ministar financija Borislav Škegro.
Škegro nije govorio o iznosu predloženog proračuna za iduću godinu.
Ovogodišnji je, pak, iznosio nešto više od 44 milijarde kuna.
Upitan je li Vlada uspjela "pokrpati" rupe u prijedlogu proračuna,
ministar financija je kazao je da je, na temelju zahtjeva
proračunskih korisnika, početni iznos bio i 30 milijardi kuna veći
od realno raspoloživih sredstava.
Komentirajući neke napise u tisku da će zbog izborne kampanje u
idućoj godini u proračunu biti više novca za plaće proračunskih
korisnika, Škegro je odgovorio da je "proračun uvijek cjelina i ne
može se stavljati u kontekst izbora". "Apsolutno novca za plaće će
biti više, a prosječna bi plaća u idućoj godini - pod uvjetom da
stanje ostane kao što je danas - mogla biti veća za 14,8 posto,"
dodao je.
Odgovarajući na novinarske upite dokle je Vlada došla na izradbi
mjera za uklanjanje nelikvidnosti, Škegro je istaknuo da te mjere
neće biti bombastične. No, kako je kazao, odgovori u rješavanju
nelikvidnosti "skrivaju se u strukturi blokiranih akceptnih
naloga. Najvećim dijelom blokirani su računi stariji od godinu dana
i to nema veze s likvidnošću", kazao je Škegro. Dodao je da se te
stvari rješavaju na sudovima. Kada se pogleda granska struktura tih
blokiranih naloga, vidljiv je apsurd da se najveći dio odnosi na
trgovine na malo. Trgovine, kazao je Škegro, "ne potražuju od
nikoga, jer nitko kruh i mlijeko ne može dobiti na kredit, već to
plaća u gotovini".
Kao jedna od mjera za rješavanje nelikvidnosti bit će i afirmacija
svijetu uobičajenog instrumenta plaćanja kao što je mjenica. Onaj
tko mjenicu potpiše, a ne honorira je, snosi kaznenu odgovornost.
Škegro je naveo da je u zadnjih 15-ak dana podneseno više kaznenih
prijava protiv onih koji mjesecima mjenice nisu honorirali.
Ministar financija je rekao i da je država, suprotno onome što se u
javnosti pokušava plasirati, golemi neto vjerovnik. Pod time
misli, kako je istaknuo, na središnji proračun, na zdravstveni i
mirovinski fond i na javna poduzeća.