OPATIJA, 19. studenoga (Hina) - "Ne želimo rješavati problem +nelikvidnosti labavljenjem monetarne politike. Za profesionalne +ekonomiste nelikvidnost je trivijalni problem, a u političkoj +sferi ne može se doći do njezinih stvarnih
uzroka", rekao je +dopredsjednik Vlade RH i ministar financija Borislav Škegro na +današnjem otvorenju šestog tradicionalnog savjetovanja Hrvatskog +društva ekonomista, koji se održava danas i sutra u Opatiji.
OPATIJA, 19. studenoga (Hina) - "Ne želimo rješavati problem
nelikvidnosti labavljenjem monetarne politike. Za profesionalne
ekonomiste nelikvidnost je trivijalni problem, a u političkoj
sferi ne može se doći do njezinih stvarnih uzroka", rekao je
dopredsjednik Vlade RH i ministar financija Borislav Škegro na
današnjem otvorenju šestog tradicionalnog savjetovanja Hrvatskog
društva ekonomista, koji se održava danas i sutra u Opatiji. #L#
Prema njegovim riječima, dio nelikvidnosti koja je posljedica rata
i starih nenaplaćenih potraživanja Vlada je sanirala kroz formalne
i neformalne sanacije. Sadašnja nelikvidnost ne predstavlj
zaduženost Vlade, već je pitanje komercijalnih odnosa između
hrvatskih tvrtaka.
Škegro je naglasio da je Vlada RH naručila nekoliko inozemnih
studija o problemu nelikvidnosti, a postoje i domaće studije
nezavisnih ekonomista te analize unutar Hrvatske narodne banke i
Zavoda za platni promet.
Govoreći od prihodima državnog proračuna, naglasio je da će oni
iduće godine iznositi 48,45 milijardi kuna, 4,4 posto više nego u
1998. godini. Tekući će prihodi pritom rasti 3,7 posto, dok će
kapitalni biti udvostručeni u odnosu na ovu godinu, prije svega
zbog najavljene privatizacije javnih poduzeća.
Očekuje se, naglasio je Škegro, povećanje prihoda od poreza na
dobit od 23 posto, prije svega, zbog jače i efikasnije kontrole
utaja poreza u posljednjih nekoliko godina.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo financija će od iduće godine
pojačati i kontrole u sustavu poreza na dodanu vrijednost, poreza
na dohodak, kao i plaćanja doprinosa.
Od javnih poduzeća očekuje se dobit od 800 milijuna kuna, što je
dvostruko više nego u ovoj godini. Škegro je to nazvao smiješnim
iznosom, jer je, primjerice, zagrebačka Pliva ove godine platila
samo 282 milijuna kuna po osnovi poreza na dobit, dok je Plivina
dobit dosegnula 800 milijuna kuna. Dakle, ocijenio je, od svih
javnih poduzeća očekuje se dobit koliko je dobit Plive.
Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista dr. Vladimir Veselica,
naglasio je da Hrvatska uz planirane stope rasta za iduću godinu od
3,5 posto ne može ostvariti izlazak iz tranzicijske krize niti
dosegnuti gospodarski rast zemalja razvijenog svijeta.
Prema njegovoj ocjeni, čak i uz stope rasta između deset i 12 posto,
Hrvatska će tek za sedam godina udvostručiti svoj bruto društveni
proizvod. Hrvatska stoga mora hitno intenzivirati ulaganja, koja
bi morala iznositi godišnje između tri i pet milijardi američkih
dolara.
U poslijepodnevnom dijelu savjetovanja, koje je okupilo približno
360 sudionika, bit će riječi o mikroekonomskim pokazateljima
gospodarske politike Hrvatske, prije svega o industrijskoj
politici hrvatskog gospodarstva te restrukturiranju i
konkuretnskoj sposobnosti hrvatskih tvrtki.
(Hin) jsev sbo