nj10. XI. SZ:migracije radnika?

NJEMAČKA S?DDEUTSCHE ZEITUNG 10. XI. 1998. Granice slobodnog izbora mjesta stanovanja i rada "Pet srednjoeuropskih i istočnoeuropskih država postat će članicama Europske unije. Stotine tisuća ljudi slit će se u Njemačku i Austriju, zaposjesti radna mjesta, sniziti razinu plaća, opteretiti ovdašnje socijalne sustave. Mogu to učiniti jer su građani EU, a slobodan izbor mjesta stanovanja i rada jedan je od glavnih oslonaca zajedničkog tržišta. Opisani scenarij ne skiciraju samo populisti poput Austrijanca J?rga Haidera - socijaldemokrati i sindikalisti također upozoravaju da građanima novih članica ne treba od samog početka jamčiti neograničenu slobodu pri izboru mjesta stanovanja i rada. Skreću pozornost na i dalje golemu razliku u gospodarskoj snazi. Dohodak po glavi stanovnika u zemljama-kandidatima za pristup iznosi oko 30 posto prosjeka EU i jak val doseljavanja radnih snaga jednostavno je neizbježan, napominju oni. 'Šok koji će stimulirati migracije' moguće je izbjeći samo duljim prijelaznim rokovima, ističe Njemački institut za gospodarska istraživanja (DIW). Stoga potpuna sloboda pri izboru mjesta stanovanja i rada može biti zajamčena najranije za 15 godina, dodaje DIW, a to je stajalište zastupala i bivša njemačka vlada. Izjave novog državnog ministra u ministarstvu vanjskih poslova G?nthera Verheugena upućuju na zaključak da ta ocjena nije bitno promijenjena. U tom se scenariju krije sljedeća kvaka: nitko ne zna kakav će biti stvarni opseg migracija. DIW je prošle godine procijenio da kratkoročno treba očekivati 600 tisuća iseljene radne snage godišnje. No, ni sami istraživači nisu sigurni je li ta brojka još realna. 'Izračunavanje je krajnje složeno', izjavljuje stručnjak DIW-a Herbert Br?cker. Postojeći ekonometrijski modeli ograničeni su zbog velikog broja varijabla. Povjerenstvo EU uočava problem, ali ga smatra manje dramatičnim. 'Neodgovorno je potpirivati strah od preplavljivanja tržišta', izjavljuje Nikolaus van der Pas, ravnatelj 'Task Force za proširenje na Istok'. I prilikom pristupa Španjolske i Portugala 1986. razmak u dohotku u odnosu na ostatak EZ iznosio je više od 40 posto, podsjeća Pas, napominjući da se rok od sedam godina do ostvarivanja potpune slobode izbora mjesta stanovanja i rada pokazao nepotrebnim budući da je u samim tim zemljama stvoren dovoljan broj radnih mjesta. Osim toga, osim razlika u dohotku, valja uzeti u obzir i niže troškove života u istočnoj Europi, ističe Pas. Često se ističe da kandidati za pristup moraju i sami biti zainteresirani za prijelazne rokove kako bi spriječiti masovni odljev mozgova - iseljavanje visokokvalificirane radne snage. No, neke od tih država zastupaju drugačije viđenje tog problema; ne žele biti građani drugog reda u EU i ustraju na punoj primjeni acquis communautaire - skupa propisa EU - od samog početka. Stanje u Poljskoj je dobro, prisutna su ulaganja, izjavio je nedavno u intervjuu predsjednik Aleksander Kwasniewski. Zašto bi poljski radnik u tvornici Opel iseljavao u Njemačku? Osim toga, kandidati ne žele biti mjereni po svojoj sadašnjoj gospodarskoj snazi. U vrijeme pristupa jaz između Istoka i Zapada bit će još manji. Na rasporedu pregovora o pristupu EU tema slobodnog izbora mjesta stanovanja i rada još nije prisutna. Budući da je jedan od najtežih zalogaja, o njoj se neće raspravljati prije 2000. godine", zaključuje Thomas Kirchner.