MK-MAKEDONIJA-NACIONALIZAM-Izbori-Političke stranke +au 5. XI. presse maked. nacionalizam ++AUSTRIJA+DIE PRESSE+5. XI. 1998.+Novi, nejasni nacionalizam smućuje Balkan+"Na međunarodnu pozornicu stupa novi balkanski nacionalizam: u
+knjižarama i kioscima glavnoga grada Makedonije Skopja istaknute +su zemljopisne karte svih veličina s ucrtanim granicama koje ni u +kom slučaju nisu identične političkim granicama te zemlje već +obuhvaćaju 'zemljopisnu Makedoniju'. Ta imaginarna tvorevina +obuhvaća 'Bivšu Jugoslavensku Republiku Makedoniju' ali i velike +dijelove Bugarske i Grčke, sve do luke Saloniki. Stoga je izborna +pobjeda nacionalističke VMRO kod nekih susjeda izazvala +zabrinutost.+Razloge za pomutnju, kojom su se okoristili nacionalisti, valja +tražiti u povijesti Makedonije. Područje, koje je ranije nosilo +naziv 'Južna Srbija', postalo je jugoslavenskom republikom, a +njegovo slavensko stanovništvo konstitutivnim narodom tek za +vrijeme partizanskog rata, na prvoj sjednici Titova +'Antifašističkog vijeća za nacionalno oslobođenje Jugoslavije'.+Za razliku od ostalih balkanskih naroda, Makedonci se u 19. stojeću +nisu toliko opirali turskoj vladavini koliko mladim nacionalizmima
AUSTRIJA
DIE PRESSE
5. XI. 1998.
Novi, nejasni nacionalizam smućuje Balkan
"Na međunarodnu pozornicu stupa novi balkanski nacionalizam: u
knjižarama i kioscima glavnoga grada Makedonije Skopja istaknute
su zemljopisne karte svih veličina s ucrtanim granicama koje ni u
kom slučaju nisu identične političkim granicama te zemlje već
obuhvaćaju 'zemljopisnu Makedoniju'. Ta imaginarna tvorevina
obuhvaća 'Bivšu Jugoslavensku Republiku Makedoniju' ali i velike
dijelove Bugarske i Grčke, sve do luke Saloniki. Stoga je izborna
pobjeda nacionalističke VMRO kod nekih susjeda izazvala
zabrinutost.
Razloge za pomutnju, kojom su se okoristili nacionalisti, valja
tražiti u povijesti Makedonije. Područje, koje je ranije nosilo
naziv 'Južna Srbija', postalo je jugoslavenskom republikom, a
njegovo slavensko stanovništvo konstitutivnim narodom tek za
vrijeme partizanskog rata, na prvoj sjednici Titova
'Antifašističkog vijeća za nacionalno oslobođenje Jugoslavije'.
Za razliku od ostalih balkanskih naroda, Makedonci se u 19. stojeću
nisu toliko opirali turskoj vladavini koliko mladim nacionalizmima
svojih susjeda - ponajprije Grka i Srba. Makedonci, koji su svoje
nacionalne ciljeve prvi puta formulirali tek 1880., bili su Bugari,
Vlasi, Srbi i Albanci. Njihova parola 'Makedonija Makedoncima!'
nije se odnosila na etnički makedonski narod budući da on još nije
postojao. Makedonija je tada bila multietnička.
No, kada su Makedoniju nakon balkanskih ratova 1912/1913.
međusobno podijelile Srbija, Bugarska i Grčka, zapadni dio te
zemlje bio je već uglavnom bugariziran, a jug greciziran.
Makedonski nacionalisti žalili su se na 'podjelu' zemlje, a taj
osjećaj gubitka dodatno je pojačavala činjenica da su u 'egejskoj'
i 'pirinskoj Makedoniji' uskoro uistinu živjeli još samo Grci i
Bugari jer je stanovništvo asimilirano.
Tek nakon Drugoga svjetskog rata Makedonci su otkrili vezu s
Aleksandrom Velikim i njegovim antičkim narodom Makedonaca, koji
je postao povijesnim prethodnikom slavenskih Makedonaca - što je
jako razljutilo Grke.
No, nove etničko-nacionalne parole usmjerene su ponajprije protiv
albanskog stanovništva u Makedoniji, kojemu je budući premijer
Ljupčo Georgijevski preporučio da se prekrste ili odu iz zemlje",
prenosi na kraju članka Norbert Mappes-Niediek.