BRUXELLES/ZAGREB, 3. studenoga (Hina) - Potvrde li se optužbe za +špijunažu u korist Srba francuskog časnika Pierrea Bunela, a zasad +sve ukazuje na takav ishod, posljedice po Francusku u okviru NATO +saveza mogle bi biti iznimno
neugodne, pišu u utorak svi važniji +francuski dnevnici.
BRUXELLES/ZAGREB, 3. studenoga (Hina) - Potvrde li se optužbe za
špijunažu u korist Srba francuskog časnika Pierrea Bunela, a zasad
sve ukazuje na takav ishod, posljedice po Francusku u okviru NATO
saveza mogle bi biti iznimno neugodne, pišu u utorak svi važniji
francuski dnevnici.#L#
Najnoviji skandal buknuo je kad je, nakon četverodnevnog
ispitivanja u DST-u, francuskoj službi za kontrašpijunažu, bojnik
kopnenih snaga francuske vojske Pierre Bunel (46), koji je radio
pri Vojnom odboru NATO-a u Bruxellesu, priznao je da je Srbima
odavao podatke o ciljevima koje je NATO namjeravao napasti u
slučaju Miloševićeva odbijanja da povuče snage s Kosova.
Ma kako paradoksalno zvučalo, činjenica da su informacije o
ciljevima zračnih napada procurile iz izvora NATO-a sama po sebi
nije skandalozna. To, naime, više i nije novost: još prošlog je
tjedna "neimenovani pouzdani izvor u NATO-savezu" za američki "US
News & World Report" potvrdio da je "curenja" bilo, ali je tada
rečeno da je to učinio "jedan član grčke misije".
Nemalo iznenađenje NATO-u je priredila i talijanska "La
Repubblica" kad je na svojim stranicama objavila popis oko 600
ciljeva NATO-vih zračnih udara, a američke su novine, čak i prije
nego što je definirana odluka o zračnim udarima, spekulirale s
podacima o radarskim postrojenjima, mostovima, prometnicama i
vojarnama. Izvori njihovih podataka bili su američki, no sve
zajedno opasno je ukazivalo na obilato curenje informacija, iako
postoji i teorija da je sve to dio propagandnog rata kako bi se
Miloševiću pokazalo da NATO doista misli ozbiljno.
Slučaj bojnika Bunela, međutim, prvi je u kojem se spominju ime,
prezime i funkcija točno određene osobe protiv koje je pokrenut
službeni postupak pred sucem-istražiteljem. Službena istraga,
koju vodi pariški istražitelj za anti-terorizam Gilbert Thiel,
znači da bi sljedeći korak mogao biti podizanje optužnice za
"odavanje tajni neprijatelju" za koje francuski zakon predviđa
kaznu od čak 15 godina zatvora.
Bunel je u istrazi rekao da za odavanje podataka nije dobio ikakve
novčane nagrade već da je to činio iz simpatija prema Srbima i
upravo bi to mogla biti otegotna okolnost za Francusku.
Francusku, naime, još od početka sukoba na prostoru bivše
Jugoslavije prati glas ljubiteljice i pokroviteljice Srba, često
čak i na štetu međunarodne zajednice. No optužbe, poput one protiv
visokog časnika Hervea Gourmelona, kojega je Washington Post
prošle godine optužio da je Radovanu Karadžiću otkrivao planove
SFOR-a o njegovu uhićenju, dosad su padale u vodu zbog nedostatka
dokaza, iako je u ustima saveznika nakon njih ostajao gorak okus.
Slučajem bojnika Bunela sad je potpuno učvršćen prosrpski image
francuske politike i vojske u očima svijeta i bez izrazitog
zaokreta nikakva ga buduća "odlučna nijekanja" neće moći dokinuti.
Činjenica da su Srbi u ovom trenutku svjetske politike jedan od
njezinih najvećih i najčešćih problema uzrokovat će potpuno
pomanjkanje povjerenja saveznika spram Francuza.
Tek će se razotkrivanjem svih pojedinosti ove afere moći dobiti
uvid u stupanj opasnosti kojemu su, zaslugom svojeg "kolege", mogli
biti izloženi piloti NATO-a, među kojima, naravno, i Francuzi.
Tvrdnje da izbor ciljeva zračnih udara nije nikakva posebna vojna
tajna, već da će, vodeći se logikom i vojnom taktikom, do nje doći
svaki izučeni časnik, vjerojatno su točne. Problem se pojavljuje
onda kad se zna da je Bunel imao pristup elektromagnetskim podacima
koji služe za ometanje projektila zemlja-zrak, odnosno u činjenici
da je, ako je odavao podatke iz područja elektronskog rata, možda
omogućio postavljanje "stupica" savezničkim pilotima, što bi
značilo njihovu smrt.
Budući da među drugim članicama NATO-a Srbi imaju prilično drukčiji
tretman, Francuska bi se mogla suočiti i s politički vrlo teškim
posljedicama. Ta zemlja, naime, pokušava popraviti svoj vrlo
skroman položaj u vojnoj strukturi NATO saveza, a Bunelovo
iskorištavanje položaja u Vojnom odboru NATO-a, kao tijelu
odgovornom za ukupnu vojnu politiku saveza, jedan je od najtežih
udaraca francuskim stremljenjima.
U utorak ujutro, u NATO-u još uvijek nemaju službenih komentara
skandala. Izjava se očekuje tijekom dana. Za sada, šutnja potvrđuje
da se radi o ozbiljnoj krizi povjerenja koja može - iako ne mora -
poremetiti odnose snaga unutar Saveza.
(Hina) dam/lsn sv