ČUVENI ŠPIJUN KGB-A PONOVNO U IZRAELSKOM ZATVORU?

TEL AVIV, 21. listopada (Hina) - Izraelsko Državno tužilaštvo zatražilo je da se Abraham Marcus Clinberg, jedan od najčuvenijih uhvaćenih špijuna, koji je zbog špijunaže za KGB u izraelskom zatvoru proveo 15 godina, nakon tek nešto više od mjesec dana boravka na slobodi ponovno vrati u zatvor jer nema novca da plati svoje čuvare. #L# Državno tužilaštvo smatra da je Clinberg prekršio uvjete prijevremenog i uvjetnog puštanja iz zatvora prema kojima se taj bivši sovjetski špijun obvezao da će sa svog računa plaćati pratitelje i čuvare, odobrene od ministarstva obrane, koji bi ga nadzirali 24 sata dnevno. Svaki sat rada čuvara košta Clinberga 15 američkih dolara, a subotom i praznicima njihova cijena je dvostruka, pa se nakon mjesec dana provedenih izvan zatvora Clinberg našao u dugu od 50.000 šekela. Istodobno, Clinbergova se odvjetnica obratila sudu sa zahtjevom da se olakšaju uvjeti koji su mu postavljeni. Ona navodi da su uvjeti pod kojima se može doći Clinbergu u posjet nepodnošljivi i da mu njegovi čuvari zapravo otežavaju život. Odvjetnica nadalje traži donošenje presude po kojoj bi državno tužilaštvo bilo dužno financirati Clinbergovo osiguranje, jer, kako se navodi u zahtjevu, on nema materijalnih sredstava kojima bi se zadovoljili uvjeti koje je tužilaštvo postavilo za njegovo puštanje na slobodu. Clinberg, kojemu je sada 81 godina, pušten je iz zatvora u kućni pritvor početkom rujna. Uskoro će, po tvrdnjama liječnika, morati biti podvrgnut teškoj operaciji kako mu obje noge ne bi morale biti amputirane. Abraham Marcus Clinberg, po zanimanju profesor, špijunirao je za KGB preko 20 godina prenoseći najstrože čuvane tajne vezane za sigurnost Izraela. To se događalo u razdoblju između 1957. i 1976. godine, kada je bio na čelnim položajima u Biološkom institutu Nes Ciona. Prema stranim izvorima, Institut Nes Ciona bavi se proizvodnjom i razvijanjem kemijskog i biološkog oružja te razvijanjem preventivnih sustava obrane u slučaju da Izrael bude napadnut nekonvencionalnim oružjem. U svijet špijunaže Clinberg je ušao kada je 1957. godine zatražio od sovjetskog veleposlanstva prepiske svojih dokumenata sa Sveučilišta u Minsku. Nakon nekoliko susreta s agentima KGB, koji su djelovali pod okriljem sovjetskog veleposlanstva u Tel Avivu, Clinberg je počeo svoju špijunsku djelatnost. Do šestodnevnog arapsko-izraelskog rata 1967. godine Clinberg je djelovao posredstvom agenata KGB-a iz sovjetskog veleposlanstva u Tel Avivu. Nakon što je Sovjetski Savez prekinuo diplomatske odnose s Izraelom u lipnju 1967. godine, Clinberg je vezu s KGB-om uspostavljao tijekom svojih čestih putovanja na znanstvene kongrese u inozemstvo. Clinberg je odbijao primati novac za svoju djelatnost tvrdeći kako djeluje iz ideoloških pobuda, odnosno uvjerenja u ispravnost politike Sovjetskoga Saveza i njegove pravedne borbe protiv SAD-a. Clinberg je nastavio špijunirati sve do 1976. godine kada je samostalno odlučio prekinuti svaki kontakt s KGB-om. U početku je KGB prihvatio njegovu odluku i, suprotno tada čestoj praksi, nije provodio pritisak na Clinberga, no kasnije su agenti KGB-a s njime pokušali ponovno uspostaviti kontakt preko ruske pravoslavne crkve u Jeruzalemu. Clinberga su izraelske vlasti uhitile u siječnju 1983. godine. Njegovo uhićenje, istraga i suđenje vođeni su pod najstrožom vojnom cenzurom, pa se informacija o njegovu uhićenju u javnosti pojavila tek 1985. godine, i to iz inozemnog tiska. Clinberg je odmah priznao suradnju s KGB-om i otkrio sve detalje o informacijima koje je dao i načinu na koji ih je prenio. U prvoj fazi istrage nad Clinbergom bila je uhićena i njegova supruga Vanda koja je također radila u Biološkom insitutu Nes Ciona. Zbog teškog pritiska pod kojim je ispitivana, Vanda Clinberg je tada pokušala samoubojstvo. (Hina) bz ii 210246 MET oct 98