US NY TIMES 2. XI. CRNA GORA

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 2. XI. 1998. Sljedeća problematična točka na Balkanu: Crna Gora Mike O'Connor izvješćuje iz Budve: " (...) Ovdje se jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću protive ljudi kojima su poznata njegova lukavstva i uglavnom nemaju nikakvih etničkih niti vjerskih razmirica sa Srbijom. Prkoseći Miloševiću, mnogi Crnogorci (uključući i vladine dužnosnike) kažu kako se nadaju da će stvoriti otvoreno i demokratsko društvo, kao primjer kako bi svi Jugoslaveni trebali živjeti. No da bi to postigli, oni se oslanjaju na tradiciju krijumčarenja. Dužnosnici koji podupiru crnogorskog predsjednika Milu Đukanovića kažu da je to jedini način financiranja vlade, koja je financijski odsječena od Beograda. Viši dužnosnici kažu da oko trećina vladina proračuna stiže od pristojbi koje se naplaćuju krijumčarima koji djeluju iz ovog područja. Krijumčarenje je problem za zapadne zemlje koje hvale Crnogorce zbog suprotstavljanja Miloševiću. 'O tome nemamo mnogo informacija', izjavio je jedan zapadni diplomat kad su ga upitali o krijumčarenju, a zatim je brzo promijenio temu. Crnogorac Krsta Niklačević kaže: 'Zašto sam protiv Miloševića? Naša je turistička sezona nekad trajala šest ili sedam mjeseci - a sad ništa.' 'To je njegova krivnja', izjavio je, misleći na međunarodni prijezir i izolaciju koju je Miloševićeva politika požnjela. 'Trebam li drugih razloga?' Pogledao je prema obzoru. Dvjestotinjak kilometara dalje leži Italija, cilj glisera koji krijumčare cigarete iz skladišta u Crnoj Gori na europsko tržište. 'Milošević je tamo poslao mornaricu da zaustavi čamce', izjavio je Niklačević sa širokim smiješkom, 'no krijumčari su prepametni. Ni talijanska ih policija ne može zaustaviti.' (...) 'Mi u Crnoj Gori više ne želimo živjeti u autokratskom društvu', izjavio je Đukanović u intervjuu. 'Milošević želi apsolutnu i nekontroliranu moć'. Đukanović (36) i drugi Crnogorci kažu da bi željeli ostati dio Jugoslavije, no ne s Miloševićem na vlasti. Nakon prošlogodišnje Đukanovićeve pobjede nad Miloševićevim saveznikom, Crna Gora počela je zanemarivati savezne zakone i u praksi je postala neovisna. 'Jedini savezni utjecaj odnosi se na vojsku i valutu', izjavio je Đukanović, 'a mnogi vojni časnici veoma su susretljivi prema nama.' Druge republike koje su izišle iz Jugoslavije bile su područja gdje su nesrbi činili većinu stanovništva. No u Crnoj Gori uglavnom žive ljudi koji dijele srpsku tradiciju. Sam Milošević potječe iz crnogorske obitelji, iako je u Srbiji rođen i odrastao. No ne podupiru svi Crnogorci suprotstavljanje Miloševiću. Neki misle da je njihova republika premala da bi sama opstala. Mnogi se u prvom redu smatraju Srbima, a tek onda Crnogorcima i naklonjeni su održanju sadašnje zajednice sa Srbijom. Mnogi ne žele napustiti zamisao da Jugoslavija, iako u nevolji, može biti spašena. No čak i oni Crnogorci koji sumnjaju da je sukob s Miloševićem pametan, kažu da plaćaju cijenu njegovih pogrešaka. Oko 12% žitelja Crne Gore su izbjeglice pristigle nakon raspada Jugoslavije, posljednje s Kosova. Osim toga, više od pola stanovništva ovisi o bankrotiranoj vladi. Zapadne zemlje kažu da međunarodne ustanove Crnoj Gori ne mogu posuditi novac jer je ona pravno još dio Jugoslavije. (...)" Novinar dodaje kako za razliku od Srbije, crnogorska vlada prenosi izvješća radijskih postaja VOA i BBC. No dodaje da novine svejedno ne kritiziraju Đukanovića, a ne izvješćuju ni o zločinu i korupciji. "Nevoljkost da se izvješćuje o zločinu dijelom proizlazi iz neobičnog izvora republičkog prihoda: krijumčarenja. 'Uglavnom se radi o cigaretama', izjavio je viši dužnosnik koji je želio ostati anoniman. 'Privatne kompanije šalju robu ovamo, u vladina skladišta na obali. Zatim se roba prevozi u Italiju.' Dok je još bio Miloševićev saveznik, Đukanović je nadgledao dobar dio krijumčarenja kojim se Jugoslavija izdržavala dok je bila pod međunarodnim sankcijama 1992. do 1995., kažu inozemni diplomati, no on je zanijekao zamisao da njegova vlada danas svjesno pomaže krijumčarima. 'Ono što se događa jest da roba stiže u Crnu Goru i nastavlja prema drugim odredištima', izjavio je on. 'Mi za to naplaćujemo pristojbu. To možete smatrati uobičajenom pristojbom na trgovačku transakciju.' Ministar socijalne skrbi Predrag Drecun izjavio je da bi se Crna Gora slomila bez 'prijelaznih pristojbi' od krijumčara. 'Što drugo možemo'? pita se on. 'Vlada mora imati novac da bi izbjegla anarhiju.'"