LJUBLJANA, 2. studenog (Hina) - Za gradnju brzih željezničkih pruga +kroz Sloveniju na kojima bi sadašnji europski brzi vlakovi +razvijali normalnu komercijalnu brzinu od 150 do 200 kilometara na +sat nema novaca i idućih deset godina
ga neće ni biti.
LJUBLJANA, 2. studenog (Hina) - Za gradnju brzih željezničkih pruga
kroz Sloveniju na kojima bi sadašnji europski brzi vlakovi
razvijali normalnu komercijalnu brzinu od 150 do 200 kilometara na
sat nema novaca i idućih deset godina ga neće ni biti.#L#
Studije Europske unije pokazuju da će najviše problema s
potencijalnim novim članicama Europske unije na istoku i
jugioistoku starog kontinenta biti upravo s njihovim prometnim
povezivanjem. Gradnja brze pruge planiranim petim "kretskim"
koridorom od talijanske do madžarske granice u dužini 342 kilometra
zahtijevala bi velika ulaganja privatnog kapitala koji ne pokazuje
interes. Ta je pruga nešto kraća od pruge Nica-Pariz čija će
prilagodba eurobrzinama po sadašnjim izračunima stajati 27
milijardi franaka, a teren kroz Sloveniju još je zahtjevniji. "Nije
realno da gradnja novih brzih pruga prema Madžarskoj i Hrvatskoj
započne u roku kraćem od deset godina", izjavio je direktor
Slovenskih željeznica Marjan Rekar. Slovenija je nedavno u Italiji
naručila prve kompozicije brzih vlakova "Pendolino" koji će idućih
godina poboljšati komunikaciju između Ljubljane i Maribora,
međunarodne veze čekat će bolja vremena i otvaranje europskih
fondova za infrastrukturu. Jer, samo gradnja autocesta, koje se
grade vlastitim sredstvima, odnijet će u prvih deset godina 4,5
milijardi američkih dolara, a neki već govore da bi to moglo
ugroziti državni proračun i stabilnost javnih financija.
(Hina) fl sv