DAN HRVATSKIH ŽELJEZNICA

ZAGREB, 5. listopada (Hina) - Dan Hrvatskih željeznica (HŽ), 5. listopada, ove se godine obilježava i proslavom 125. obljetnice riječkih pruga - Šapjane-Rijeka i Karlovac-Rijeka. Središnji događaj proslave je u Rijeci, a od Zagreba do Rijeke upriličena je i promotivna vožnja talijanskim vlakom Pendolino ETR 407 Fiat Ferroviaria. HŽ slavi 5. listopada, jer je toga dana 1991. Sabor, donošenjem Zakona o Hrvatskim željeznicama, omogućio da po prvi puta u povijesti sve pruge na području Hrvatske budu u jedinstvenom sustavu. #L# Već 8. listopada 1991., odlukom Sabora, HŽ su prestale biti članicom zajednice Jugoslavenskih željeznica. Desetog travnja 1992. tadašnje Hrvatsko željezničko poduzeće promijenilo je naziv u Hrvatske željeznice (HŽ). Time su bili stvoreni i svi uvjeti za primitak HŽ-a u Međunarodnu željezničku uniju (UIC), što se i dogodilo 10. lipnja 1992. Dobivanjem međunarodnog Koda 78, 1. listopada 1992. Hrvatske su željeznice dobile i pravo sudjelovanja u međunarodnom željezničkom prometu. Zaposlenici Hrvatskih željeznica svoj Dan ove godine obilježavaju nizom kulturnih događaja. Hrvatski željeznički muzej postavio je izložbe u svim većim kolodvorima na obje riječke pruge - na Glavnom kolodvoru u Zagrebu, Karlovcu, Ogulinu, Moravicama, Delnicama, Rijeci i Opatiji-Matuljima. Posjetitelji će do kraja godine moći razgledati izložbu starih fotografija, povijesnih dokumenata vezanih uz gradnju pruga, starih uporabnih željezničkih predmeta i starih vučnih sredstava. Generalni direktor HŽ-a Marijan Klarić ističe kako se Hrvatske željeznice suočavaju s dva temeljna problema - otklanjanja ratnih posljedica i povećanja produktivnosti, kako bi se HŽ izjednačio sa razvijenim željezničkim upravama. Mreža željeznica je zaokružena, obnavljaju se infrastrukturni objekti, a osjetno je povećana i produktivnost rada. Broj zaposlenih, kojih je trenutno u HŽ-u 20.000, smanjen je za dvije tisuće, dok je istovremeno teretni promet povećan 20-ak posto. No, ni s tim rezultatima HŽ još uvijek ne dostiže željezničke uprave, poput slovenske ili portugalske, koje djeluju u sličnim gospodarskim okružjima, napominje Klarić. Proces restrukturiranja, posebice planovi o smanjenju broja djelatnika i iznalaženje rješenja za njihovu daljnju egzistenciju, glavna je zadaća HŽ-a. U narednim godinama HŽ računa na sredstva iz proračuna u visini 0,9 posto bruto društvenog proizvoda, dok sva ostala sredstva potrebna za rad i poslovanje željezničari moraju zaraditi sami. To, zaključuje Klarić, nameće potrebu racionalizacije HŽ-a na svim područjima. (Hina) bma db 051119 MET oct 98