OPATIJA, 30. listopada (Hina) - Malo je danas još znakova koji bi +suvremenom turističkom nomadu na licu mjesta otkrili koliki je +prinos željezničke mreže u pretvaranju Opatije od lijepog, ali +skromnog primorskog mjesta, u mondeno
odmorište i lječilište na +hrvatskom Jadranu. A upravo je željeznica Opatiju u doba Austro-+Ugarske Monarhije "podigla" do otmjenog takmaca francuskoj Nici i +talijanskom San Remu, piše B. Donadić u reviji EuroCity. L#L+ Zasluge za pretvaranje Opatije u prvi turistički grad na Jadranu, +naravno, pripadaju mnogima, ali vrhu svega Carskom i kraljevskom +Društvu južnih željeznica - Kaiserliche und Koenigliche Suedbahn-+Geselschaft, iz Beča, odnosno ravnatelju Friedrichu Juliusu +Schuelderu, poslovnom čovjeku koji se cijeloga života zalagao da +"biser Jadrana" postane jednim od prvih klimatskih lječilišta i +turističkih središta Monarhije.+ Naime, Društvo južnih željeznica sagradilo je 1873. godine prugu od +Pivke do Opatije, susjednih Matulja i Rijeke. Sam carski i +kraljevski Beč bio je spojen s odmorištem i lječilištem na Jadranu. +Deset godina kasnije - 1883., Društvo je kupilo vinograde uz more i +sagradilo hotel "Kvarner". U hotelu je u početku bilo smješteno i +upravno središte budućeg lječilišta koje će slavni, ali i krhki i +boležljivi ruski dramatičar Anton Pavlovič Čehov 1894. godine
OPATIJA, 30. listopada (Hina) - Malo je danas još znakova koji bi
suvremenom turističkom nomadu na licu mjesta otkrili koliki je
prinos željezničke mreže u pretvaranju Opatije od lijepog, ali
skromnog primorskog mjesta, u mondeno odmorište i lječilište na
hrvatskom Jadranu. A upravo je željeznica Opatiju u doba Austro-
Ugarske Monarhije "podigla" do otmjenog takmaca francuskoj Nici i
talijanskom San Remu, piše B. Donadić u reviji EuroCity. L#L
Zasluge za pretvaranje Opatije u prvi turistički grad na Jadranu,
naravno, pripadaju mnogima, ali vrhu svega Carskom i kraljevskom
Društvu južnih željeznica - Kaiserliche und Koenigliche Suedbahn-
Geselschaft, iz Beča, odnosno ravnatelju Friedrichu Juliusu
Schuelderu, poslovnom čovjeku koji se cijeloga života zalagao da
"biser Jadrana" postane jednim od prvih klimatskih lječilišta i
turističkih središta Monarhije.
Naime, Društvo južnih željeznica sagradilo je 1873. godine prugu od
Pivke do Opatije, susjednih Matulja i Rijeke. Sam carski i
kraljevski Beč bio je spojen s odmorištem i lječilištem na Jadranu.
Deset godina kasnije - 1883., Društvo je kupilo vinograde uz more i
sagradilo hotel "Kvarner". U hotelu je u početku bilo smješteno i
upravno središte budućeg lječilišta koje će slavni, ali i krhki i
boležljivi ruski dramatičar Anton Pavlovič Čehov 1894. godine
nazvati rajem zemaljskim.
(Hina) ld ld