ZAGREB, 21. listopada (Hina) - Županijski dom Hrvatskog državnog sabora nastavio je danas jučer započetu 20. sjednicu raspravom o Prijedlogu zakona o izborima zastupnika u Hrvatski državni sabor, koji predlaže šest oporbenih stranaka
- HSLS, SDP, LS, IDS, HSS i HNS.
ZAGREB, 21. listopada (Hina) - Županijski dom Hrvatskog državnog
sabora nastavio je danas jučer započetu 20. sjednicu raspravom o
Prijedlogu zakona o izborima zastupnika u Hrvatski državni sabor,
koji predlaže šest oporbenih stranaka - HSLS, SDP, LS, IDS, HSS i
HNS. #L#
U ime predlagatelja zakonski je tekst predstavio Luka Trconić iz
HSS-a. Došlo je vrijeme da se podrobnije pozabavimo izbornim
zakonom jer je bilo dosta izmjena i dopuna izbornih zakona, ali
pitanje izbora sustavno nije riješeno, kazao je Trconić.
Podsjetio je i na 21 uvjet Vijeća Europe, koje je Hrvatska
prihvatila da bi ušla u tu instituciju, a među njima je, ustvrdio
je, i promjena izbornog zakona. Stoga je upravo sada pravo vrijeme
da se riješi pitanje izbornog zakona jer iduće godine su izbori za
Zastupnički dom, dometnuo je.
Prema oporbenom izbornom prijedlogu, u Zastupnički dom biralo bi se
125 zastupnika, 120 zastupnika temeljem općeg biračkog prava i pet
zastupnika nacionalnih manjina. Izborni sustav bio bi mješoviti ,
kao i do sada, s tim da bi se 80 zastupnika biralo razmjernim
izbornim sustavom (temeljem državnih lista), dok bi se 40
zastupnika biralo većinskim sustavom u izbornim jedinicama. Za
razliku od dosadašnjeg zakonskog rješenja propisuje se jedinstvena
prohibitivna klauzula (izborni prag) od pet posto za svaku državnu
istu, bez obzira je li to lista jedne političke stranke ili
zajednička lista dviju ili više političkih stranaka. Oporba
predlaže ukidanje posebne liste za dijasporu, uz obrazloženje da su
svi hrvatski birači bez obzira u kojoj državi žive izjednačeni u
biračkom pravu. Temeljni kriterij za ostvarivanje toga prava je
prebivalište u Hrvatskoj.
U dijelu izbora koji se provode većinskim izbornim sustavom 40
zastupnika bira se u izbornim jedinicima, i to tako da se cjelokupno
područje RH dijeli na 40 izbornih jedinica. Iz svake se izborne
jedinice bira po jedan kandidat, a izabranim se smatra onaj koji je
dobio najviše važećih glasova od ukupnog broja birača koji su
pristupili izborima.
Pripadnici nacionalnih manjina čiji je udio u stanovništvu RH veći
od osam posto imaju pravo na zastupljenost u Saboru razmjerno svom
udjelu u ukupnom stanovništvu, s tim da cjelokupno područje RH čini
jednu izbornu jedinicu. One manjine čiji je udio u ukupnom
stanovništvu manji od osam posto imaju pravo izabrati ukupno pet
zastupnika iz različitih manjina.
Za izbore za Županijski dom oporba predlaže ponovno uvesti većinski
izborni sustav, koji je bio propisan izbornim zakonom 1992. Biralo
bi se 63 zastupnika, a pet bi imao pravo imenovati predsjednik
Republike. Svaka županija dijelila bi se na tri izborne jedinice, a
iz svake bi se birao po jedan zastupnik. Izabran bi bio kandidat
koji je u prvom krugu glasovanja dobio više od 50 posto važećih
glasova od ukupnog broja birača koji su pristupili izborima.
Oporba predlaže i kontrolne mehanizme - izborna povjerenstva i
višestranačke biračke odbore. Izborna povjerenstva bila bi
sastavljena od stalnih i promjenjivih članova. Stalne bi članove
imenovao Ustavni sud, a promjenjivi bi bili članovi - predstavnici
političkih stranaka.
Kluba HDZ-a izborni prijedlog oporbene šestorice drži
neprihvatljivim, jer nudi rješenja koja onemogućuju dijaspori da
ravnopravno sudjeluje u izborima. Ako prebivalište bude glavni
kriterij za sudjelovanje u izborima, u tom slučaju od 400 tisuća
birača iz dijaspore moglo bi glasovati samo 10 posto, kazao je Ivan
Brleković. Cilj je spriječiti iseljenu Hrvatsku da glasuje,
mišljenja je. Hrvatska nije jedina zemlja koja ima liste za
dijasporu, to imaju i Portugal i Francuska, podsjetio je Brleković,
te dodao da o tome razmišlja i Italija i Švicarska.
Klub HDZ-a nije protiv toga da nacionalne manjine glasuju za
državnu listu, listu u svojoj županiji i posebnu listu, ali ističe
da manjine tako dobivaju prava kao malo koja manjina u Europi. To bi
nas vratilo u doba prije Domovinskog rata kada su svi bili jednaki,
ali su neki bili posebno jednaki, ali to nisu bili Hrvati.
HDZ je protiv toga da predstavnici stranaka budu članovi izbornih
povjerenstava jer će to stvoriti "zbrku, kaos i frku", kazao je
Brleković ističući kako bi se u tom slučaju ti članovi žalili i na
"najmanje stvari".
Velimir Kvesić iz HSP-a drži da je Prijedlog zakona neprihvatljiv
jer ne predviđa posebnu listu za dijasporu. Ocijenio je da se
predlagatelji vode preporukama međunarodne zajednice, u želji da
joj se što bolje dodvore.
Oni koji predlažu zakon i sami su sudjelovali u progonu Hrvata,
izjavio je Kvesić, stoga i ne žele njihovo sudjelovanje. Mišljenja
je da je predloženo neprihatljivo i za Hrvate iz BiH, koji su
sudjelovali i ginuli u Domovinskom ratu.
(Hina) žb mć
211427 MET oct 98