DNEVNI GLASNIK - 22. RUJNA

ODLUKA O PLAĆI PREDSJEDNIKA PRAVNO NEPOSTOJEĆA ZAGREB - Odluka o plaći predsjednika Republike Hrvatske, koju je Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora donio na izvanrednoj sjednici u srpnju pravno je nepostojeća. To je na današnjoj sjednici utvrdio Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma koji je takav prijedlog i vjerodostojno pravno tumačenje nevaženja odluke uputio na sjednicu Zastupničkog doma koja počinje sutra. Na današnjoj sjednici Odbor za zakonodavstvo većinom je glasova s jednim suzdržanim (Mato Arlović, SDP) zaključio da je odluka pravno nepostojeća jer ju nije potpisao predsjednik Sabora te zato što se u preambuli odluke poziva na Zakon o pravima i obvezama državnih dužnosnika, koji u vrijeme donošenja odluke nije bio ni objavljen niti je stupio na snagu. Sabor je Odluku o plaći Predsjednika Republike Hrvatske donio istog dana, a u zadnjem članku Odluke stoji da stupa na snagu danom donošenja. Upravo je i taj zadnji članak o stupanju na snagu pravno sporan, jer, kako je i danas zaključeno na Odboru za zakonodavstvo, odluka nije mogla stupiti na snagu prije nego li na snagu stupi Zakon o pravima i obvezama državnih dužnosnika. MIROVINSKI DODATAK - 100 KUNA PAUŠAL + 6 POSTO LIPANJSKE MIROVINE ZAGREB - Na jučerašnjoj tematskoj sjednici saborskog Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo Zastupničkog doma, o najoptimalnijem načinu utvrđivanja dodatka na mirovinu u sklopu 7,5 milijardi proračunskih kuna, predložena je, uz već tri poznate, četvrta inačica za utvrđivanje dodatka. Prema tom prijedlogu, koji je iznio direktor Mirovinskog fonda Damir Zorić, a podržala ga većina članova odbora, dodatak bi se za svakog umirovljenika, ako ga prihvati Upravni odbor Fonda, sastojao od 100 kuna paušala čemu bi se pridodao iznos od šest posto od lipanjske mirovinske osnovice. Osim što bi se na ovaj način u potpunosti ispoštovao zakon, Zorić je istaknuo da novi prijedlog istodobno zadovoljava, u skladu s načelima solidarnosti i uzajamnosti, socijalnu komponentu i uzima u obzir visinu mirovine. OPORBENI PRIJEDLOG IZBORNOG ZAKONA U PROCEDURU OVOG TJEDNA ZAGREB - Opozicija će ovoga tjedna uputiti u saborsku proceduru, višekratno najavljivani, zajednički prijedlog izbornoga zakona, koji predviđa višestranačku kontrolu izbora, ali ne i posebnu listu za hrvatsko iseljeništvo. "Sutra ćemo povući sadašnja dva prijedloga iz saborske procedure, a zajednički ćemo uputiti za dva do tri dana", rekao je u ponedjeljak novinarima Zlatko Tomčić, predsjednik Hrvatske seljačke stranke (HSS), u stanci sastanka šestorice predsjednika stranaka zatvorenoga za javnost. "Moramo još doraditi neke sitne detalje", kazao je. Opozicija predlaže da se izbori za Zastupnički dom parlamenta održe po mješovitom sustavu. Razmjernim izbornim sustavom biralo bi se dvije trećine zastupnika (80) s državnih lista, a po većinskom trećina (40) u izbornim jedinicama. Ako kandidat ne bi dobio 25 posto glasova od birača koji su iskoristili svoje pravo, izbori bi morali biti ponovljeni. Za Županijski dom sabora izbori bi bili raspisani po dvokružnom većinskom sustavu. Da bi postao saborskim zastupnikom, kandidat će morati dobiti glas više od 50 posto. Hrvatska bi bila podijeljena na 63 izborne jedinice, a u svakoj bi se županiji birala tri zastupnika. Izborni prag bi iznosio 5 posto za sve stranke i koalicije. Stranke i koalicije bi u predizbornoj kampanji imale pravo na samo sat vremena plaćenog predstavljanja na HRT, a spotovi bi trajali najduže minutu. Praćenje izborne kampanje u drugim medijima oporba kani regulirati posebnim zakonom. KLUB ZASTUPNIKA HDZ-A O OPORBENOM PRIJEDLOGU ZAGREB - Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice u Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora jučer je na zatvorenoj sjednici raspravljao o dnevnom redu predstojeće, 33. sjednice Doma. Po završetku sjednice, predsjednik Kluba Vladimir Šeks novinarima je izjavio da je Klub raspravljao i o zakonskim prijedlozima oporbe o izmjeni izbornog zakona. Šeks je istaknuo kako ima naznaka da je prijedlog zakona SDP-a i HSLS-a u koliziji s Ustavom i to zbog, kako je rekao, uskraćivanja prava u dijelu koji se odnosi na zastupljenost hrvatskih državljana koji žive izvan Republike Hrvatske. Naime, SDP i HSLS predlažu da njihove zastupnike imenuje predsjednik Republike i to u Županijski dom Hrvatskog državnog sabora. Govoreći o Zakonu o pravima i obvezama državnih dužnosnika, Šeks je napomenuo da će 33. sjednica Zastupničkog doma trajati nekoliko tjedana te da je moguće da se izmjene toga zakona nađu na dnevnom redu, ali u nastavku sjednice početkom listopada. Šeks je najavio da će prijedlog zakona o HRT-u vjerojatno doći već na ovu sjednicu Doma. MATE GRANIĆ O PREVLACI I DAYTONU S TRIDESETAK DUŽNOSIKA UN-A NEW YORK - Ministar vanjskih poslova Mate Granić svoj je boravak u New Yorku, gdje sudjeluje u radu 53. zasjedanja Opće skupštine UN-a započeo u ponedjeljak susretom sa kineskim kolegom Tangom Jiaxuanom. Sa Kinom, inače i stalnom članicom Vijeća sigurnosti, uspješna se suradnja nastavlja na pitanjima dovršetka mandata potporne skupine u hrvatskom Podunavlju i rješavanju mandata UN-a na Prevlaki, rekao je nakon susreta ministar Granić. U razgovorima s tridesetak dužnosnika svjetske organizacije u središtu će biti dovršetak misije potporne skupine UN-a u Podunavlju i mandat UNMOP-a na Prevlaki. Glavni tajnik UN-a Kofi Annan podnijet će tijekom idućeg tjedna izviješće Vijeću sigurnosti o stanju u Podunavlju i dosadašnjem radu potporne skupine čiji mandat prestaje polovicom idućeg mjeseca. Osim o provedbi Daytona, na mnogim će susretima biti riječi i o održavanju donatorske konferencije za obnovu i razvoj Hrvatske i ulasku Hrvatske u Phare program. ŽUPANIJSKI DOM PODRŽAO VIŠE PRIJEDLOGA ZAKONA ZAGREB - Zastupnici Županijskog doma Hrvatskog državnog sabora okupili su se danas, nakon ljetne stanke, na 19. sjednici Doma. Nakon kraće rasprave zastupnici su utvrdili dnevni red sjednice, na kojem je umjesto prvotnih tridesetak, sad dvadesetak točaka. Županijski dom zasjedat će i idući tjedan. Najavljena je mogućnost dopune dnevnog reda sjednice. U Hrvatskoj trenutno djeluje 61 banka i 27 štedionica. Uočene nepravilnosti i dubioze, koje se očituju i u 3,6 milijardi kuna koliko će se iz proračuna izdvojiti za bankarski sustav, treba sanirati, a tomu bi trebao pridonijeti i novi zakon o bankama. Uz povećanje iznosa osnivačkog kapitala, reguliranje uvjeta rada, novi zakon povećava ovlasti Hrvatske narodne banke za nadzorom i kontrolom bankarskoga sustava. Istaknuli su to predstavnici Ministarstva financija na današnjoj sjednici Županijskog doma Hrvatskog državnog sabora koji je, u prvom čitanju, podržao zakonski prijedlog o bankama. No, nasuprot ocjenama da je strogoća nad poslovanjem banaka potrebna, više je zastupnika oporbe upozorilo na prevelike ovlasti koje se novim zakonom predlažu dati središnjoj banci. Županijski je dom danas podržao i prijedlog zakona o izvršavanju zaštitnog nadzora i rada za opće dobro na slobodi. Radom za opće dobro, kao novom kaznenom sankcijom, mogla bi se zamijeniti šestomjesečna kazna zatvora. Podržana su i dva zakonska teksta kojima bi se potvrdili ugovori s Fondom Vijeća Europe za socijalni razvoj, a odnose se na zajmove za obnovu istočne Slavonije. Riječ je o zajmovima od 172,7 milijuna kuna za obnovu zdravstvene infrastrukture, te 67 milijuna kuna za obnovu škola. STAMBENE KOMISIJE U SVIM OPĆINAMA LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE UDBINA - Sukladno vladinu Programu povratka u svim općinama Ličko- senjske županije osnovane su stambene komisije koje se skrbe za prihvat i smještaj povratnika. Pri povratku Srba - kojih se na područje te županije do sada vratilo 620 - ima teškoća jer nedostaje slobodnih stambenih jedinica za zamjenski smještaj sadašnjih korisnika napuštenih kuća. Za povratak u donjolapačku općinu ima 47 zahtjeva, a moguće je smjestiti deset obitelji. Načelnici udbinske i donjolapačke općine također su upozorili da još nije uređen status prognanih Hrvata iz Bosne i Hercegovine, koji se ne mogu vratiti u svoje domove u Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Inače, na terenu nema izgreda, a promatrači OESS-a nisu uočili ni teškoće u ostvarivanju prava na pribavljanje osobnih isprava za povratnike. NOVI INCIDENT NA SLOVENSKO-HRVATSKOJ GRANICI LJUBLJANA - Nepoznate su osobe u ponedjeljak u blizini naselja Brezovica zamijenili tablu koja upozorava na blizinu granice i postavili novu s natpisom Brezovica-Žumberačka, javlja u utorak slovenska tiskovna agencija STA pozivajući se na policijske izvore. U priopćenju Policijske uprave Novo Mesto kaže se da su, prema prikupljenim podacima, to počinile 4 osobe koje su se u Brezovicu dovezle automobilom karlovačkih registracijskih oznaka. Dodaje se da se novi pogranični incident dogodio na slovenskom teritoriju, na lokalnoj cesti Metlika - Radatovići. DAMIR MATKOVIĆ I DALJE PREDSJEDNIK FORUMA 21 ZAGREB - Forum 21, udruženje novinara elektronskih medija, za predsjednika je ponovno izabrao novinara HTV-a Damira Matkovića, koji će tu dužost obnašati i sljedeća tri mjeseca. Potpredsjednici su Oliver Dražić sa Mreže i Zinka Bardić s Radija 101, odlučeno je na jučerašnjoj izbornoj skupštini Foruma 21. Na skupštini je dogovoreno da se Forum opet sastane idućeg tjedna kako bi detaljnije raspravio svoje djelovanje. Forum bi također trebao raspraviti o tome što i kako dalje raditi, jer su neke forme, poput poznatih Forumovih tribina, kako se čulo, iscrpljene. SVIJET I DALJE NAPADI SRPSKIH SNAGA NA KOSOVU PRIŠTINA - Jake srbijanske snage počele su u utorak ujutro masovni napad na sela u području Drenice i oko planine Čičavice kod Vučitrna, priopćio je Kosovski informativni centar u Prištini. Prema izvorima Demokratskog saveza Kosova, srbijanske snage granatiraju 16 sela na području Vučitrna i Glogovca, a mnoga od tih sela su u dimu i plamenu. Jake detonacije čuju se čak u Prištini. Prema istim izvorima, srbijanske snage pokušavaju ući u selo Čirev, gdje se nalaze desetine tisuća albanskih izbjeglica i koje se smatra jednim od uporišta Oslobodilačke vojske Kosova. UBIJEN KRASNIQI U TIRANI TIRANA - Jedan od vodećih članova kosovske vlade u egzilu Ahmet Krasniqi ubijen je u ponedjeljak navečer u Tirani, objavilo je albansko ministarstvo unutarnjih poslova. Krasniqija je ubio neidenticifirani napadač dok je ulazio u svoj stan u Tirani, rekao je glasnogovornik albanskog ministarStva Artan Bizhga. MILOŠEVIĆ I OPET RAZGOVARAO S MEĐUNARODNIM POSREDNICIMA BEOGRAD - Predsjednik SRJ SLobodan Milošević razgovarao je u ponedjeljak u Beogradu s američkim posrednikom u riješavanju kosovske krize Christopherom Hillom i sa zamjenikom ruskog ministra vanjskih poslova Nikolajem Afanasijevskim, javljaju beogradski mediji. U priopćenjima o tim razgovorima navodi se da su razgovori bili posvećeni rješavanju kosovske krize i da je postignuta suglasnost da se problemi mogu riještiti samo političkim sredstvima. REZULTATI BIH IZBORA U SRIJEDU SARAJEVO - Rezultati općih izbora u Bosni i Hercegovini, održanih prije deset dana, najvjerojatnije će biti objavljeni u srijedu, izjavila je u Sarajevu glasnogovornica misije OESS-a Nicole Szulc. Glasnogovornica OESS-a izjavila je da rezultati čije se objavljivanje očekuje u srijedu još uvijek neće biti i konačni. Određivanje broja zastupničkih mjesta obavit će se naknadno i u okviru postupka konačnog potvrđivanja izbornih rezultata, za što je ovlašteno isključivo Privremeno izborno povjerenstvo kojim predsjedava voditelj misije OESS-a Robert Barry. Sarajevski tisak, međutim, već uveliko objavljuje podatke o rezultatima glasovanja na teritoriju Federacije BiH. Tako se tvrdi da je u izborima za zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH Koalicija za cjelovitu i demokratsku BiH (CD koalicija) predvođena Strankom Demokratske akcije dobila 51,5 posto glasova, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) 19,3 posto a Socijaldemokratska partija (SDP) nešto manje od 14 posto glasova. Nakon ove tri najjače političke grupacije slijede Bešlagićevi socijaldemokrati sa 3,2 posto i Nova hrvatska inicijativa sa 3,11 posto za koju se drži da bi mogla imati četiri zastupnika. Kada je rječ o Narodnoj skupštini srpskog entiteta, dosadašnji rezultati ukazuju da bi pojedničano najjača partija u njoj i dalje trebala biti Srpska demokratska stranka (SDS) sa 24 posto glasova. Slijede je Srpski narodni savez Biljane Plevšić i radikali Nikole Poplašena sa po 14 posto osvojenih glasova, Socijalistička partija Živka Radišića sa oko 11 posto glasova te Dodikovi socijaldemokrati sa 7,7 posto glasova. Prema tvrdnjama "Avaza", Alija Izetbegović u natjecanju za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH ostvario je uvjerljivu prednost osvojivši gotovo 457 tisuća glasova ili 54,6 posto. Za Antu Jelavića kao hrvatskog kandidata, prema ovom izvoru, glasovalo je 164.229 građana BiH. WESTENDORPOV URED TRAŽI DA CRONET UKLONI BAZNU POSTAJU SARAJEVO - Ured Visokog predstavnika za provedbu Daytonskog sporazuma (OHR) zatražio je od hrvatske GSM mreže CRONET da ukloni svoju baznu postaju, nedavno postavljenu na planini Trebević iznad Sarajeva, i koja signalom hrvatske mobilne telefonije pokriva cijelo područje glavnog grada BiH. Kako je za jučerašnje sarajevsko "Oslobođenje" izjavio Erik MacKinly, savjetnik za medije pri Westendorpovu uredu, ovakav zahtjev je postavljen jer CRONET nije dostavio dokumentaciju potrebnu za takav način rada. Poseban je problem to što CRONET na teritoriju BiH koristi pozivni kod 385 koji vrijedi za Republiku Hrvatsku. SVJEDOČNJE GENERALA ZEKE U SLUČAJU BLAŠKIĆ DEN HAAG - Na suđenju generalu Tihomiru Blaškiću, bivšem zapovjedniku Operativne zone HVO-a za Srednju Bosnu, u ponedjeljak je obrana predočila niz dokumenata kako bi dokazala da je ABiH 1992. i 1993. godine planirala vojne akcije s ciljem presijecanja prometnica i povezivanja svog teritorija u srednjoj Bosni. Svjedok obrane, brigadir Ivica Zeko, u svom je iskazu započetom 11. rujna govorio o rasporedu i strategiji ABiH u Srednjoj Bosni. On je tada napomenuo da je ABiH u prvoj polovici travnja 1993. godine namjeravala presjeći glavnu cestu kroz Lašvansku dolinu i zauzeti tvornicu eksploziva kraj Viteza. U nastavku svjedočenja u ponedjeljak, brigadir Zeko, bivši pomoćnik Tihomira Blaškića zadužen za obavještajne poslove, potvrdio je autentičnost niza dokumenata - naredbi ABiH ili obavještajnih procjena HVO-a - koji govore o vojnim planovima bošnjačkih snaga. Protuispitivanje brigadira Zeke nastavit će se u utorak. (Hina) vt 221601 MET sep 98