ODBIJENI OPORBENI PRIJEDLOZI IZBORNOG ZAKONA

ZAGREB, 19. listopada (Hina) - Odbor za unutarnju politiku i lokalnu samoupravu Županijskog doma Hrvatskog državnog sabora na današnjoj je sjednici odbio podržati tri zakonska teksta o izmjeni postojećeg Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski državni sabor. Odvojene zakonske prijedloge u saborsku su proceduru uputili oporbeni zastupnici, i to sasvim novi prijedlog zakona zastupnici šest oporbenih stranaka (HSLS, SDP, HNS, LS, HSS i IDS), dok su odvojene zakonske tekstove o izmjeni postojećeg Zakona uputili zastupnici HSP-a i zastupnik HČSP-a u Zastupničkom domu.#L# Prijedlog novog izbornog zakona šest oporbenih stranaka obrazložio je Hrvoje Kraljević (HSLS). Navodeći razlike u odnosu na važeći Zakon kazao je kako se oporbenim prijedlogom jednako tretiraju svi hrvatski državljani, te bi se slijedom toga ukinula posebna lista za hrvatsku dijasporu, a s koje se bira 12 zastupnika. Izborni sustav i dalje bi bio mješoviti s tim da bi se u Zastupnički dom dvije trećine zastupnika, njih 80, biralo proporcionalnim sustavom a jedna trećina većinskim u izbornim jedinicama. Izbori za Županijski dom bili bi samo po većinskom sustavu. Umjesto dosadašnjih osam zastupnika iz redova manjina oporbena šestorica predlaže najmanje pet, ovisno o zastupljenosti manjina u ukupnom stanovništvu. Nasuprot tom HSP u svom prijedlogu izmjene postojećeg Zakona što ga je obrazložio Anto Đapić predlaže samo proporcionalni izborni sustav, a nužnim smatra i dalje postojanje posebne liste za dijasporu. Hrvatska se dijaspora ne može uspoređivati ni s grčkom ni talijanskom, kazao je Đapić naglasivši da su Hrvati uglavnom morali iseljavati zbog srpsko-komunističkog terora. HSP predlaže da se u pravima izjednače sve nacionalne manjine, odnosno da primjerice i pripadnici srpske i slovačke manjine imaju pravo na jednog zastupnika iz svojih redova. Izmjene i dopune koje je predložio Ivan Gabelica (HČSP) upravo se odnose na izborno pravo nacionalnih manjina. Citirajući Ustav po kojem je narod zajednica slobodnih i ravnopravnih građana, odnosno svi državljani pripadnici jednog naroda, Gabelica je kazao da su odredbe postojećeg izbornog zakona po kojima manjine imaju pravo izbora svojih predstavnika u posebnim izbornim jedinicama neustavne. Na taj način, smatra Gabelica povrijeđeno je opće izborno pravo, jer pripadnici manjina imaju pravo dva puta glasovati, jednom kao svi ostali građani, a drugi put u posebnim izbornim jedinicama za nacionalne manjine. Stoga, sve te odredbe u postojećem Zakonu treba brisati da bi Zakon bio sukladan Ustavu, zaključio je Gabelica. Takvom se prijedlogu usprotivio Zlatko Komadina (SDP) ustvrdivši da nacionalne manjine imaju pravo posebno birati svoje prestavnike u predstavnička tijela. Upitao je kako to da Gabelici ne smeta posebna lista za dijasporu, a smeta mu način izbora manjinskih predstavnika. S obzirom da je Gabelica radi obveza u drugim odborima otišao sa sjednice u raspravu se uključio Mato Šimić (HDZ) postavljajući obrnuto pitanje - kako to da oporbenoj šestorici smeta posebna lista za dijasporu, a ne smeta ih posebno pravo nacionalnih manjina. Slobodan Lang (imenovani zastupnik) i Branko Močibob (HDZ) apelirali su na pojačanu brigu o Hrvatima u BiH koji trebaju potporu i skrb hrvatske države. Obrazlažući kako se ukidanjem posebne liste za dijasporu ne sužavaju prava hrvatskh državljana izvan Hrvatske, Kraljević je pojasnio da svi imaju pravo glasovati prema mjestu prebivališta u Hrvatskoj, a što je zakonom utvrđeno. Nije se suglasio s obrazloženjem Zlatka Komadine, da bi trebalo govoriti i o uskraćivanju prava glasovanja hrvatskim državljanima izvan Hrvatske zato što po riječima Komadine nemaju obvezu plaćanja poreza u Hrvatskoj. Kraljević je kazao da primjerice nezaposleni u Hrvatskoj ne plaćaju porez, a imaju i moraju imati glasačko pravo. (Hina) sšh dd 191725 MET oct 98