ZAGREB, 25. rujna (Hina) - Cjelovit Prijedlog izbornoga zakona šest oporbenih stranaka (SDP, HNS, HSLS, HSS, IDS, LS) predstavila je danas radna skupina koja ga je izradila. Ne bude li tehničkih zapreka, Prijedlog će tijekom dana biti
upućen u saborsku proceduru, najavio je na tiskovnoj konferenciji HSS-ov prvak Zlatko Tomčić, domaćin ovotjednoga sastanka predsjednika oporbene "šestorice".
ZAGREB, 25. rujna (Hina) - Cjelovit Prijedlog izbornoga zakona šest
oporbenih stranaka (SDP, HNS, HSLS, HSS, IDS, LS) predstavila je
danas radna skupina koja ga je izradila. Ne bude li tehničkih
zapreka, Prijedlog će tijekom dana biti upućen u saborsku
proceduru, najavio je na tiskovnoj konferenciji HSS-ov prvak
Zlatko Tomčić, domaćin ovotjednoga sastanka predsjednika oporbene
"šestorice". #L#
Za izbor 125 zastupnika (120 temeljem općega biračkog prava i
najmanje 5 zastupnika manjina) u Zastupnički dom Hrvatskoga
državnog sabora (HDS) predviđen je tzv. mješoviti, razmjerno-
većinski izborni sustav. Na državnim listama po razmjernom bi
sustavu bilo birano 80 zastupnika, a cijela Hrvatska bila bi jedna
izborna jedinica. Jedinstveni izborni prag za državne liste bio bi
5 posto, mandati bi bili raspodijeljeni D'Hondtovom metodom, ali bi
se pri računanju u obzir uzimali i decimalni ostaci, precizirala je
Jasna Omejec (LS).
Tzv. posebne liste za dijasporu postale bi nepotrebne, jer svi
državljani koji žive u inozemstvu imaju jednako pravo birati i biti
izabrani u Zastupnički i Županijski dom HDS, kao i birači u
Hrvatskoj. Stoga dijaspora ne bi glasovala za 12 zastupnika, kao
dosad, već za svih 120 zastupnika, kazao je Ivo Škrabalo (HSLS).
Po većinskom sustavu (sustav relativne većine) biralo bi se 40
zastupnika iz 40 državnih izbornih jedinica, a iz svake bi bio biran
jedan zastupnik i njegov zamjenik. Ne osvoji li nijedan kandidat
barem 25 posto važećih glasova, glasovanje bi bilo ponovljeno iduće
nedjelje između dva kandidata s najviše osvojenih glasova.
Predstavnici nacionalnih manjina koje u ukupnom udjelu
stanovništva sudjeluju s više od 8 posto imaju pravo na
zastupljenost razmjerno udjelu. Do objave rezultata prvog popisa
stanovništa, pripadnici srpske manjine imaju pravo u Zastupnički
dom izabrati najmanje 4 zastupnika. Pet zastupnika iz 5 različitih
manjina birali bi svi birači-pripadnici manjina, koje u ukupnom
udjelu stanovništva sudjeluje s manje od 8 posto. Oni bi se po
sustavu relativne većine birali u posebnoj izbornoj jedinici, koju
bi činila cijela Hrvatska.
U Županijski dom po većinskom izbornom sustavu (sustav apsolutne
većine u dva kruga) birala bi se 63 zastupnika, a još 5 imenuje
Predsjednik Republike. Iz svake županije, koje bi bile podijeljene
na 3 izborne jedinice, birana bi bila 3 zastupnika. Ako nijedan
kandidat u prvom krugu ne dobije 50 posto plus jedan glas, u drugi
krug ulaze dva kandidata koji su u prvome osvojila najviše
glasova.
Republičko izborno povjerenstvo bilo bi sastavljeno od stalnoga i
promjenjivog sastav. Njega bi činili predstavnici političkih
stranaka koje su istaknule državnu listu i kandidate u barem 20
izbornih jedinica za Zastupnički, odnosno predstavnici političkih
stranaka koje su istaknule svoje kandidate u županijskim izbornim
jedinicama u najmanje 11 županija. Birački odbori bili bi
višestranački, a njihov te rad izbornih povjerenstava imali bi
pravo promatrati predstavnici zainteresiranih domaćih i
međunarodnih udruga i političkih stranaka, uz obvezu prethodne
prijave državnome Izbornom povjerenstvu.
Sva sredstva javnog priopćavanja bila bi obvezna političkim
strankama i kandidatima za zastupnike u izbornim jedinicama
omogućiti da pod jednakim uvjetima predoče izborne programe i
provode izbornu promidžbu. Zastupnički dom posebnom bi odlukom
utvrdio prava i obveze HRT-a u praćenju i informiranju o
aktivnostima sudionika u izbornom natjecanju u razdoblju promidžbe
i izbora. Plaćeni programi političkih stranaka i inih ovlaštenih
predlagatelja kandidata na izborima dopušteni su u trajanju od
ukupno jednog sata na HTV-u i jednog sata na Hrvatskom radiju za
cijelo razdoblje izborne promiđbe. Komercijalni program mogao bi
se sastojati od izbornih poruka, a nijedna ne bi mogla trajati duže
od 60 sekundi.
Uz J. Omejec i Škrabala, u oporbenoj radnoj skupini koja je sačinila
Prijedlog zakona o izborima zastupnika u HDS - osnove kojega su
predočene na novinskoj konferenciji nakon sastanka "šestorice",
21. rujna - sudjelovali su i Ratko Maričić (SDP) te Luka Trconić
(HSS).
Upitan što će "šestorica" učiniti odbije li HDZ uvrstiti ovaj
zakonski prijedlog u saborsku proceduru, Tomčić je ocijenio da bi
to za vladajuću stranku bilo vrlo rizično. "Odbijanjem uvrštavanja
pokazali bi da im nije stalo do demokratskih, slobodnih i poštenih
izbora", rekao je HSS-ov prvak. Pripomenuo je da bi i u tom slučaju
odgovor članova oporbene udruge bio postignut konsenzusom.
U utorak, 22. rujna, iz saborske procedure povučena su dva oporbena
prijedloga izbornog zakona. Prvi, koji su predložili SDP i HSLS, te
prijedlog HSS i Porečke skupine (LS, IDS, HNS)
(Hina) šm šm
251538 MET sep 98