13. X. EL PAIS - UVODNIK O IVANU PAVLU II. - STEPINAC I EDITH STEIN

ŠPANJOLSKA EL PAIS 13. X. 1998. Mnogo svetaca "Za svojih više od dva desetljeća na mjestu vrhovnog poglavara Katoličke crkve, papa Ivan Pavao II. pokazao je sklonost dopuštanju da pitanja političke prikladnosti i javnost utječu na njegove odluke. Neosporna je ta crta njegova karaktera, koji neki smatraju odlučnošću pri održavanju vlastitih kriterija i načela, a drugi običnom zaslijepljenošću i preziranjem tuđih kriterija i osjećaja. To je još jednom dokazao proglašavanjem hrvatskog kardinala Stepinca blaženim, a samo nešto kasnije, s manje nesuglasica, iako ih je i tu bilo, kanonizacijom karmelićanske redovnice židovskog podrijetla Edith Stein. Budući da je poznata Papina žurba da na crkvene oltare uzdigne osobe koje simboliziraju načela za koja on drži da su danas najviše ugrožena u svijetu, te nas kanonizacije ne bi trebale iznenaditi. Isto tako, nikoga ne bi trebale razljutiti jer, iako je jasno da se ovaj Papa nikada nije previše obazirao na izazivanje razlika u mišljenju, te se kanonizacije ne bi smjele shvaćati kao napadi na nekoga, nego ponajprije kao zagovaranje isključivo onih kojih se to tiče. Te svečanosti imaju samo jedno duboko značenje za one koji, iz svoje osobne, vjerničke perspektive, i zbog vjernosti Crkvi, vjeruju da Papa može proglasiti bliskost i prihvaćanje, kao uzora, s katoličkog gledišta, osobe koje su umrle prije dosta vremena. Ostali građani koji to niječu, sumnjaju u to ili su nezainteresirani za to, gledajući procese proglašavanja blaženima i svetima, samo mogu primijetiti da se to njih ništa ne tiče i da, u svakom slučaju, može poslužiti za razumijevanje nekih ključnih i vrlo važnih stvari kad je riječ o evoluciji Katoličke crkve općenito, a posebno o aktivnosti njezina glavnog voditelja. U svakom slučaju, čini se da je neumjesna bilo kakva kritika iz židovskih kulturnih i vjerskih krugova zbog proglašavanja Edith Stein sveticom. Apsurdno je govoriti da Papa pokušava pokrstiti holokaust, jer svi znamo da je holokaust pogodio ponajprije i na vrlo poseban način isključivo Židove. Jer, Edith Stein je prešla na katoličku vjeru samo svojom slobodnom odlukom. Istina je da je njezina sudbina bila jednaka onoj milijuna Židova i stotina tisuća Roma, komunista, pravoslavnih kršćana, homoseksualaca itd. Ali je istina i to da Papa te ljude na katoličke oltare može uzdići tek nakon što umru. A istina je i to da je Papa, Poljak, mnogo puta pokazao da je upravo on papa koji je najosjetljiviji na probleme vezane uz židovski holokaust pod nacizmom. Puno više nesuglasica izazvalo je, a bilo je i manje prikladno, u trenutku kad veliki dio pravoslavnog svijeta osjeća veliku srdžbu prema Zapadu, proglašenje hrvatskog kardinala Stepinca blaženim. Neoprostiva je lakomislenost prihvaćanje kleveta poslijeratnog komunizma protiv Stepinca, koji ga je nazivao čak i nacistom i suradnikom zločinačkog ustaškog režima Ante Pavelića za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Ali, istina je i da je, kao i toliki katolički vjernici u Španjolskoj, Njemačkoj, Italiji i ostalim državama koje su bile pod fašizmom, kao i sam Pio XII., Stepinac u borbi protiv komunizma vidio prioritet zbog kojega je često zaboravljao na patnje žrtava fašističkih režima. Zbog toga se, izvan Vatikana, može primijetiti da postoje neke kanonizacije koje, umjesto da živima budu nadahnuće, kako bi slijedili primjere onih koji su proglašeni svetima, prije izazivaju podjele među vjernicima, stvaraju mržnje, nelagodu i nerazumijevanje. Osobito u doba kad postoji toliko crkvenih ljudi koje progone zbog njihova solidariziranja sa siromasima u Latinskoj Americi, a i na tolikim mjestima u državama Trećeg svijeta. No, u svakom slučaju, ako pluralističko civilno društvo s razlogom odbacuje upletanje Crkve, jednako tako mora prihvatiti, bez ikakvih pobuna, i odluke kojima se trebaju podvrgavati i koje trebaju prihvaćati samo članovi te iste Crkve", stoji u uvodniku lista. 140212 MET oct 98