MARIJA BISTRICA, 3. listopada (Hina) - Papa Ivan Pavao II. danas je na svečanom euharistijskom slavlju u Mariji Bistrici proglasio blaženim kardinala Alojzija Stepinca. Taj svečani čin popratila je zvonjava s crkve u Mariji Bistrici,
a za ovu prigodu prvi put je zazvonilo zvono koje će resiti samostan Karmelićanki uz Crkvu. To je zvono dar grada Insbrucka hrvatskom nacionalnom marijanskom svetištu. Pljeskom, radosnim i svečanim pjevanjem čin beatifikacije popratilo je i nepregledno mnoštvo vjernika.
MARIJA BISTRICA, 3. listopada (Hina) - Papa Ivan Pavao II. danas je
na svečanom euharistijskom slavlju u Mariji Bistrici proglasio
blaženim kardinala Alojzija Stepinca. Taj svečani čin popratila je
zvonjava s crkve u Mariji Bistrici, a za ovu prigodu prvi put je
zazvonilo zvono koje će resiti samostan Karmelićanki uz Crkvu. To
je zvono dar grada Insbrucka hrvatskom nacionalnom marijanskom
svetištu. Pljeskom, radosnim i svečanim pjevanjem čin
beatifikacije popratilo je i nepregledno mnoštvo vjernika. #L#
Izgovarajući formulu beatifikacije, Sveti Otac je kazao: "Mi,
udovoljavajući želji Našega brata zagrebačkog nadbiskupa Josipa
Bozanića, te brojne druge braće u biskupstvu i mnogih vjernika,
pošto smo razmotrili mišljenje Zbora za proglašenje svetih, Našom
apostolskom vlašću dopuštamo da se časni sluga Božji Alojzije
Stepinac od sada naziva blaženim i da se svake godine na dan njegova
rođenja na nebo, 10. veljače, može slaviti njegov spomendan na
mjestima i na način kako je određeno kanonskim propisima. U ime Oca
i Sina i Duha Svetoga".
Po proglašenju blaženim otkrivena je slika s likom kardinala
Stepinca, djelo slikara Josipa Biffela.
Obred proglašenja blaženim počeo je zamolbom nadbiskupa
zagrebačkog Josipa Bozanića i postulatora prelata Juraja Batelje.
Prišavši Svetom Ocu oni su ga zamolili da započne svečani čin
beatifikacije Sluge Božjega Alojzija Stepinca.
Nadbiskup Bozanić predstavio je ukratko i život kardinala
Stepinca.
Blaženi sluga Božji Alojzije Stepinac rođen je 8. svibnja 1898. u
Brezariću kraj Krašića. Zaređen je u Rimu u listopadu 1930., za
nadbiskupa koadjutora s pravom nasljedstva posvećen je 24. lipnja
1934. Nakon smrti nabiskupa msgr. Antuna Bauera, 7. prosinca 1937.
Stepinac preuzima upravu i postaje nadbiskupom zagrebačkim.
Bio je nadbiskupom zagrebačkim u vrlo teško vrijeme - prije, za i
poslije Drugog svjetskog rata, ostajući ustrajan u svojoj vjeri za
Boga, za Crkvu, za čovjeka. Nakon rata, komunističke vlasti tražile
su od Stepinca osnivanje Katoličke crkve odvojene od Rima. Zbog
njegova odbijanja, montiran mu je politički proces na kojem je
1946. osuđen na 16 godina strogog zatvora s prisilnim radom. Nakon
petogodišnje zatočeništva u Lepoglavi, premješten je u kućni
pritvor u rodnom Krašiću.
Nekoliko godina prije smrti, 12. siječnja 1953. papa Pio XII.,
nagrađujući njegove vrline i zasluge, imenovao ga je kardinalom.
Skrhan posljedicama mučeničkog života i bolešću, kardinal Stepinac
nikada nije obukao svoj grimizni kardinalski plašt.
Kardinal Alojzije Stepinac umro je u Krašiću 10. veljače 1960.
"Sveti Oče, kao nadbiskup zagrebački, ponizno Vas molim
da se udostojite ubrojiti među blaženike časnoga slugu Božjega
Alojzija Stepinca", pozvao je nadbiskup Bozanić papu Ivana Pavla
II. nakon čega je Petrov nasljednik izgovorio formulu
beatifikacije.
(Hina) sšh/ta/bm db
031055 MET oct 98