4. X.EL PAIS PAPA I STEPINAC

ŠPANJOLSKA EL PAIS 4. X. 1998. Papa proglašava blaženim i mučenikom hrvatskog kardinala optuženog za fašizam "Alojzija Stepinca, zagrebačkog nadbiskupa od 1941. do 1945. godine, kojega je Titov režim zatvorio zbog navodne suradnje s nacistima, jučer je Papa Ivan Pavao II. uzdigao na oltar kao komunističkog 'mučenika'. Na svečanosti koju je predano pratilo oko 300 tisuća ljudi, Papa je rekao da su u osobi novoga blaženika 'ujedinjeni tragedija koja je pogodila hrvatski narod i ona koja je pogodila cijelu Europu u ovome stoljeću, obilježenome trima velikim zlima - fašizmom, nacizmom i komunizmom'. 'Njegov primjer', izjavio je Karol Wojtyla u svetištu Marija Bistrica, na oko 50 kilometara od Zagreba, ipak bi trebao poslužiti kao poziv 'na opraštanje i pomirbu, a to znači pročistiti uspomene od bilo kakvog traga mržnje ili želje za osvetom'. Papa se, na relativno dobar način, suprotstavio raspri izazvanoj proglašavanjem kardinala Stepinca blaženikom, kojega u dobrom dijelu bivše Jugoslavije smatraju čovjekom fašističkog 'ustaškog' režima Ante Pavelića, i naglasio da je on bio žrtva ne samo komunizma, nego i fašizma. A to je naglasio, dan ranije, već i hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, kad je u svojoj poruci dobrodošlice Papi podsjetio na to da su njegovu državu okupirali nacisti koji su joj nametnuli fašistički, marionetski režim. Vatikanski glasnogovornici potrudili su se da u Mariju Bistricu dođu i neka službena pripćenja za predstavnike tiska. Jedno od njih, od tzv. koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj i drugo od Svjetskog hrvatskog kongresa, a u njima se kaže da su 'hrvatski Židovi zahvalni kardinalu Stepincu zato što je spasio mnoge Židove za vrijeme 'ustaške' države' i energično se prosvjeduje protiv kritike proglašavanja Stepinca blaženim u Centru Simona Wiesenthala, koji se bavi pronalaženjem nacističkih ratnih zločinaca i koji je Vatikanu poslao molbu da odgodi beatifikaciju,. Što se ostaloga tiče, Hrvatska je već postala katolička država i posve se posvetila organizaciji drugog dočeka Ivana Pavla II. (prvi je put u posjet došao usred rata, u rujnu 1994. godine). A nije riječ samo o stotinama tisuća ljudi koji se se odazvali Papinu pozivu, unatoč ružnome vremenu, nego i o nevjerojatnim sigurnosnim mjerama, što se moglo vidjeti duž cijelog puta kojim je Papa prošao. Papu je čuvalo oko 20 tisuća policajaca, u odorama i u civilnim odijelima, a provjerili su svaki komadić zemlje preko koje je trebao proći vođa svih katolika, koji će danas otputovati u Split, na dalmatinskoj obali, u povodu 1.700. godišnjice osnivanja toga grada", piše posebna dopisnica lista Lola Galan. 050312 MET oct 98