SLUČAJ BLAŠKIĆ: DOKAZI O BLAŠKIĆEVU POŠTIVANJU RATNOG PRAVA

DEN HAAG, 1. listopada (Hina) - Pukovnik Tihomir Blaškić je u lipnju 1993. godine upozorio zapovjednike brigada HVO-a i upravitelje vojnih zatvora da je "osnovan Međunarodni sud za ratne zločine koji će ispitivati i sankcionirati" korištenje ratnih zarobljenika kao radne snage, izjavila je Blaškićeva obrana na suđenju pred ICTY-jem u četvrtak i podastrla Blaškićevu zapovijed o zabrani takvih kršenja Ženevskih konvencija.#L# Međunarodni sud za ratne zločine (ICTY) je osnovan u svibnju 1993. godine. Taj je sud protiv Blaškića podignuo prvu verziju optužnice 1995. godine, a on je prvi optuženik koji se dragovoljno predao sudu (1. travnja 1996. godine). Branitelj Anto Nobilo predočio je u četvrtak sucima više od 30 Blaškićevih zapovijedi u kojima on podređenim postrojbama u Operativnoj zoni Srednja Bosna nalaže poštivanje različitih oblika Ženevskih konvencija. Tužitelj ICTY-a tereti Blaškića u 20 točaka optužnice za zločine protiv Bošnjaka počinjene u Blaškićevoj zoni odgovornosti, a šest točaka optužnice odnose na teška kršenja Ženevskih konvencija. Obrana nastoji dokazati da Blaškić, kao profesionalni vojnik, ne samo da je bio svjestan važnosti poštivanja ratnog prava već da je brzo reagirao na sva kršenja tog prava o kojima je bio izviješten. Predočene su Blaškićeve zapovijedi iz 1993. godine za propuštanje humanitarnih konvoja, humano postupanje prema ratnim zarobljenicima te zapovijedi za oslobađanjem zarobljenih civila. "Najstrože zabranjujem paljenje kuća i pljačku imovine", zapovjedio je Blaškić 22. travnja 1993. godine i naložio disciplinsko kažnjavanje prekršitelja te zapovijedi. On je sličnu zapovijed ponovio u više navrata. "Usprkos Blaškićevim zapovijedima, na terenu je bilo problema u njihovoj provedbi zbog neizgrađenog ustroja HVO-a i samovolje pojedinaca i skupina", kazao je bivši član Blaškićeva stožera, brigadir Slavko Marin koji već tjedan dana, kao svjedok obrane, autentizira Blaškićeve zapovijedi i izvješća koja su mu pristizala s terena tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba u Srednjoj Bosni. Blaškić je, prema jednoj od predočenih zapovijedi, 24. travnja naložio da se suzbije "samovolja podređenih zapovjednika" koji donose odluke suprotne Blaškićevim zapovijedima i provode vlastite borbene akcije. Blaškić je tada naredio da se odmah uhite oni koji su potpuno izmaknuli nadzoru i koji ne štite civile i pale njihove kuće, "a čija djelovanja nisu ništa drugo nego terorizam." Pukovnik Blaškić je, kako je predočeno dokumentom, kao zapovjednik Operativne zone u siječnju 1993. godine pisao Bošnjaku Mustafi Agiću u Kiseljaku i ispričao mu se zbog "razbojničkog ponašanja skupine vojnika HVO-a koji su Agiću demolirali ugostiteljski objekt" te mu obećao da će takve brutalne ispade sprečavati. Obrana je predočila niz zapovijedi u kojima Blaškić nalaže postrojbama HVO-a humano ponašanje prema civilima, zarobljenicima i ranjenicima, "sukladno načelima međunarodnoga humanitarnog prava." On u lipnju 1993. godine prijeti discplinskim mjerama onim vojnicima koji uhićuju civile, pale kuće, a posebno džamije i druge vjerske objekte te zabranjuje da se iz stanova u Vitezu nasilno istjeruju Nehrvati nakon što su u grad počele pristizati hrvatske izbjelice iz Travnika i Novog Travnika. Blaškić je, prema jednoj od zapovijedi, neposredno nakon izbijanja travanjskog sukoba HVO-a i ABiH, zapovijedio da se spriječi ulazak naoružanih pripadnika HVO-a u "privremeno napuštene stanove". Svjedok Marin je naglasio kako ta zapovijed pokazuje da je Blaškić vjerovao da će se Bošnjaci vratiti u Vitez kad se smiri sukob, dok je tužitelj u svojem dijelu postupka nastojao dokazati da je HVO, pod zapovjedništvom Blaškića, u travnju 1993. godine započeo kampanju etničkog čišćenja Bošnjaka u Lašvanskoj dolini. Obrana će u četvrtak poslijepodne nastaviti uvoditi kao dokaze Blaškićeve zapovijedi o poštivanju ratnog prava, među kojima i one koje su, na temelju Blaškićevih zapovijedi, izdavali podređeni mu zapovjedici HVO-a. (Hina) vb br 011523 MET oct 98