ZAGREB, 28. rujna (Hina) - Bitna je značajka kršćanskog mučenika praštanje i ljubav prema progoniteljima. U izjavama, spisima i pismima koja su sačuvana, Sluga Božji Alojzije Stepinac nigdje ne govori o osveti, mržnji, prijetnji
svojim progoniteljima, nego oprašta svima, moli za svoje krvne neprijatelje i pokazuje veliku ljubav prema njima, izjavio je Hini dr. fra Celestin Tomić, franjevac konventualac, koji je od 1991. najuže surađivao s dr. Jurajom Bateljom u postulatornome postupku proglašenja blaženim Alojzija Stepinca, ispitujući njegovu pismenu ostavštinu.
STEPINAC - CRVENI CVIJET MUČENIŠTVA
ZAGREB, 28. rujna (Hina) - Bitna je značajka kršćanskog mučenika
praštanje i ljubav prema progoniteljima. U izjavama, spisima i
pismima koja su sačuvana, Sluga Božji Alojzije Stepinac nigdje ne
govori o osveti, mržnji, prijetnji svojim progoniteljima, nego
oprašta svima, moli za svoje krvne neprijatelje i pokazuje veliku
ljubav prema njima, izjavio je Hini dr. fra Celestin Tomić,
franjevac konventualac, koji je od 1991. najuže surađivao s dr.
Jurajom Bateljom u postulatornome postupku proglašenja blaženim
Alojzija Stepinca, ispitujući njegovu pismenu ostavštinu. #L#
"U njegovim pismima stalno se ponavlja poticaj na molitvu za
neprijatelje, ljubav i praštanje prema njima", kaže dr. Tomić,
navodeći jedno Stepinčevo pismo iz 1956. u kojem
kaže:'Internacionali mržnje, koju predstavlja komunizam, valja
suprostaviti internacionalu ljubavi među svim ljudima koje mu
drago rase, jezika, boje, jer tako traži duh Kristov'.
Dr. Tomić napominje kako je Stepinac često služio misu 'za
neprijatelje'. Tako je nakon teške bolesti 1958. prvu svetu misu
služio za Tita, molio je za vladu. Naglašavao:'I komunisti su naša
braća, mi ih moramo ljubiti'.
"U svojim duhovnim oporukama Stepinac oprašta svojim
progoniteljima", podsjeća dr. Tomić te spominje duhovnu oporuku iz
svibnja 1957. u kojoj piše: 'Svima koji su meni zlo načinili
opraštam iz sveg srca. Inače ne bih bio dostojan stupiti pred Krista
Otkupitelja...'
Po riječima dr. Celestina Tomića Stepinčeva životna načela jasno se
mogu iščitati iz odzdrava na čestitke u povodu imenovanja za
nadbiskupa koadjutora (1934.), kad reče:'Moja je nauka i cilj čist:
slijediti nauku križa, te bez ikakva straha braniti katoličku
vjeru. Pa kao što sam bio za dobro svoga naroda spreman na sve, tako
sam spreman na sve i za Crkvu Katoličku.'
Na sam dan svećeničkog ređenja 26. listopada 1930.., zagledavši se
u crveni karanfil, što je ležao pored tanjura, fra Celestin
podsjeća, kako je već tada pročki kazao: 'Crveni cvijet
mučeništva'.
Za jednog napada na Crkvu (1935.) Stepinac je izjavio:'Politika
strančarska mi se gadi, ali ću s druge strane ustati kao lav na
obranu katoličkih istina', podsjeća dr. Tomić, napominjući kako je
tome cilju ostao vjeran kroz 16-godišnje biskupsko služenje
zagrebačkoj nadbiskupiji i svome hrvatskom narodu.
Dr. fra Celestin Tomić, koji je predavao svetopisamske znanosti na
splitskoj Visokoj teološkoj školi te na zagrebačkome Katoličkom
bogoslovnom fakultetu, gdje je dugo godina bio i dekan, na kraju
postupka za proglašenje Stepinca blaženim sudjelovao je u izradbi
obimne dokumentacije koju Sveta Stolica traži za proglašpenje
blaženih.
(Hina) mc
281357 MET sep 98