RIJEKA, 21. rujna (Hina) - Umirovljeni nadbiskup riječko-senjski msgr. Josip Pavlišić izjavio je da posjet pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj i beatifikacija kardinala Alojzija Stepinca izvanredno važan, povijesni događaj.
RIJEKA, 21. rujna (Hina) - Umirovljeni nadbiskup riječko-senjski
msgr. Josip Pavlišić izjavio je da posjet pape Ivana Pavla II.
Hrvatskoj i beatifikacija kardinala Alojzija Stepinca izvanredno
važan, povijesni događaj.#L#
"Kardinala Stepinca posjetio sam dva puta, u vrijeme dok sam
obavljao dužnosti vicerektora i zatim rektora Sjemeništa u Pazinu
te pomoćnoga biskupa senjsko-modruškoga u njegovu domu u Krašiću -
jednom priključivši se svatovima kako bi posjet ostao nezapažen. On
se obadvama susretima vrlo obradovao, a razgovarali smo uglavnom o
aktualnostima, Crkvi općenito i poglavito o stanju u našoj
nadbiskupiji. O istim temama raspravljali smo i u desetak pisama,
koje smo izmijenili privatnim vezama - jer nismo mogli i smjeli
poštom, i koja sam čuvao u katedrali, a ne u svojem domu. Komunisti
su ga htjeli poslati u Rim, a on je kazao da bi Svetomu Ocu, ako bi ga
on osobno pozvao, čiju bi želju trebao poštovati, napisao pismo u
kojem bi ga jamačno uvjerio zbog čega je bolje da ostane u
Hrvatskoj", kazao je msgr. Pavlišić.
"Bio sam na pogrebu kardinala Stepinca u veljači 1960. Večer prije
pokopa padala je ledena kiša te je nekolicina onih koji su dolazili
na pogreb sletjela s ceste, a među inima takva se nezgoda dogodila i
s autom u kojem smo na pogreb stigli moj nadbiskup Burić i ja -
srećom bez posljedica", kazao je.
Po riječima msgr. Pavlišića kardinal Stepinac je u vrijeme stalnih
napetosti između Sovjetskog Saveza i Zapada bio na vjetrometini -
nisu ga voljeli niti su mu bili skloni ni nacisti, ni fašisti, a
posebice komunisti. "Tadašnja državna uprava nastojala je suziti
prostor za vjersku djelatnost i otežati joj, čak onemogućiti
djelovanje. Između 1939. i 1946. na području današnje riječko-
senjske nadbiskupije ubijeno je 26 svećenika, a isto toliko bilo je
prisiljeno emigrirati. Idućih godina ubijeni su i dubrovački
biskup Carević, banjolučki biskup Garić, zapaljen je ljubljanski
biskup Vouk, a progonjeni su i drugi. Svećenike su prisiljavali
učlanjivati se u Ćirilo-metodsko društvo, nastojeći ih potaknuti
na nepriznavanje Pape", kazao je msgr. Pavlišić.
"Kardinal Stepinac bio je svjestan svoje zadaće i službe u korist
čovjeka. U burnu vremenu, dok su prilike 'pribijale na križ', činio
je dobro - koliko je i gdje je mogao, ne osvrćući se ni na što osim na
čovjeka. Bio je inteligentan, marljiv, snažne vjere. Živio je,
radio i umro u vjeri da je ispunio svoju dužnost kao pastir Crkve.
Podario je svojoj Hrvatskoj sve što je znao i mogao i stoga se može
smatrati nedodirljivim svjetionikom u narodnome smislu za Hrvatsku
i Hrvate i u vjerskom za Katoličku crkvu", kazao je msgr. Pavlišić.
Govoreći o dolasku pape Ivana Pavla II. u Hrvatsku, izjavio je kako
je to "vanjski znak posebne milosti kojom je Bog obdario naše ljude,
našu Crkvu i cijelu Hrvatsku".
"Sveti je Otac duhovni autoritet, naglašeno sklon našoj zemlji, i
njegova je odluka o priznanju naše države potaknula nekolicinu
pametnih i važnih svjetskih političara da učine isto i tako pokrenu
lavinu", kazao je msgr. Josip Pavlišić.
(Hina) žr mc
211102 MET sep 98