DEN HAAG, 23. rujna (Hina) - Sudsko vijeće ICTY-a u predmetu 'Kupreškić i ostali' u utorak je objavilo odluku o zabrani kontakata strana u postupku s njihovim svjedocima od trenutka kad oni započnu svjedočenje pred Sudom.
DEN HAAG, 23. rujna (Hina) - Sudsko vijeće ICTY-a u predmetu
'Kupreškić i ostali' u utorak je objavilo odluku o zabrani
kontakata strana u postupku s njihovim svjedocima od trenutka kad
oni započnu svjedočenje pred Sudom. #L#
Ta je zabrana uvedena kako bi se spriječilo da tužitelj ili obrana u
stankama svjedočenja raspravljaju sa svjedocima o sadržaju
njihovih iskaza i time utječu na daljnje svjedočenje.
Pitanje kontaktiranja sa svjedocima potaknula je 17. rujna
braniteljica Jadranka Sloković-Glumac nakon što je jedan
tužiteljev svjedok svoju optužbu protiv optuženika Dragana Papića
neočekivano iznio u drugom danu svjedočenja. Svjedok je na
završetku prvog dana svjedočenja priopćio tužitelju kako je u
sudnici prepoznao osobu koju je sreo u Ahmićima 1993. godine i
sljedećeg dana ga je identificirao u sudnici.
Predsjedavajući sudac Antonio Cassese uvažio je prigovor obrane
ocjenjujući da je, zbog mogućnosti da tužitelj u stanci razgovara
sa svjedokom, obrana bila suočena s dokazom optužbe s kojim
prethodno nije bila upoznata.
Sudsku odluku o zabrani kontakata Sloković-Glumac je ocijenila
dobrom jer se njome "otklanjaju sumnje o utjecaju druge strane u
postupku na svjedoke." Ona također drži da takva odluka manje šteti
obrani nego tužitelju. Branitelj Petar Pavković, koordinator
obrane, također je pozdravio odluku da se onemogući utjecanje na
svjedoke, ali je u prošlotjednoj raspravi o tom pitanju ocijenio da
se kontakti sa svjedocima ne bi trebali zabraniti u petom tjednu
postupka kad su tužitelji već izveli 25 svjedoka i time "ostvarili
izvjesnu prednost."
Predsjedavajući sudac Cassese, bivši predsjednik ICTY-a,
zaključio je da je rješavanje pitanja kontakta sa svjedocima važno
za pravilnu primjenu međunarodnog krivičnog prava. Sudac je
napomenuo kako Statut i Pravilnik ICTY-a nemaju konkretnih odredbi
o tom pitanju. "Sudski postupci pred ICTY-jem su atipični",
napomenuo je sudac ocjenjujući kako je važno usavršavati sudsku
praksu unutar postupaka, kao i Pravilnik ICTY-a.
Statut ICTY-a utvrdilo je Vijeće sigurnosti UN-a 1993. godine, a
Pravilnik o postupku i dokazima su usvojili suci ICTY-a 1994.
godine. U posljednje četiri godine u Pravilnik je uneseno 13
amandmana i revizija budući da su se s pokretanjem sudskih
postupaka pred ICTY-jem počela otvarati praktična pravna pitanja
koja nisu adekvatno definirana u temeljnim dokumentima ICTY-a.
Utemeljenje suda i njegove nadležnosti određene su s skladu sa
zakonima koji su tijekom desetljeća postali međunarodno
prihvaćenim pravom, primjerice, Konvencija o genocidu iz 1948.
godine ili Haška konvencija o ratnom pravu i običajima iz 1907.
godine. Praktična pravila koja utvrđuju rad strana u postupku
temelje se značajnim dijelom na anglosaksonskom pravu koje,
primjerice, predviđa da optužba i obrana izvode svoje svjedoke, a
ne da ih poziva sud, kako je običaj u europskom kontinentalnom
pravu. U pravila ICTY-a, međutim, s vremenom se ugrađuju i elementi
kontinentalnog prava. "Moramo usvajati dobre elemente iz obje
pravne prakse", napomenuo je sudac Cassese u jednoj od rasprava sa
stranama u postupku.
Premda sudac Cassese drži da bi djelovanje ICTY-a bilo
"koherentnije" kad bi se odluka o zabrani kontakata tužitelja i
obrane sa svjedocima u vrijeme svjedočenja odnosila na sve postupke
pred Sudom, ona se odlukom ovog sudskog vijeća odnosi samo na
predmet 'Kupreškić i ostali.' Međutim, suci u drugim predmetima
pred ICTY-jem mogu se pozvati na tu odluku ako u njihovim predmetima
dođe do rasprave o tom pitanju.
(Hina) vb rb
231327 MET sep 98