ZAGREB, 23. rujna (Hina) - U sklopu Probnog programa hrvatske Vlade za poticanje malog gospodarstva (obrta, zadruga i malih trgovačkih društava) od travnja 1997. do svibnja 1998. godine otvoreno je ukupno 2589 novih radnih mjesta, a
temeljem odobrenih kredita prosječna cijena radnog mjesta bila je 44,7 tisuća kuna, podaci su iz izvješća Ministarstva gospodarstva RH. Udruživanjem sredstava toga ministarstva, županija i jedinica lokalne samouprave, te poslovnih banaka za poticanje poduzetničkih pothvata u tom je razdoblju osigurano ukupno 150,78 milijuna kuna.
ZAGREB, 23. rujna (Hina) - U sklopu Probnog programa hrvatske Vlade
za poticanje malog gospodarstva (obrta, zadruga i malih trgovačkih
društava) od travnja 1997. do svibnja 1998. godine otvoreno je
ukupno 2589 novih radnih mjesta, a temeljem odobrenih kredita
prosječna cijena radnog mjesta bila je 44,7 tisuća kuna, podaci su
iz izvješća Ministarstva gospodarstva RH. Udruživanjem sredstava
toga ministarstva, županija i jedinica lokalne samouprave, te
poslovnih banaka za poticanje poduzetničkih pothvata u tom je
razdoblju osigurano ukupno 150,78 milijuna kuna. #L#
Ministarstvo gospodarstva je tijekom prošle godine županijama i
jedinicama lokalne samouprave i uprave doznačilo 32,11 milijuna
kuna, dok je u ovoj godini odobreno 56,77 milijuna kuna, što je 22,7
posto ukupno osiguranih sredstava.
Županije, gradovi i općine izdvojili su istodobno za provođenje
programa 17,9 posto od ukupnih sredstava, a samo ove godine 106,30
milijuna kuna.
U prvoj godini provedbe programa raspisani su natječaji za
poticajna sredstva u 20 županija i odobreno ukupno 1204 kredita.
Kreditima je, usprkos tome, po ocjeni Ministarstva gospodarstva,
zadovoljeno svega 20 posto potreba.
U sklopu programa u Hrvatskoj je pokrenuto i osnivanje 12 poslovnih
inkubatora, 28 zona malog gospodarstva i osam Centara za
poduzetništvo.
Mladi stručnjaci u malom gospodarstvu, posebni je projekt u sklopu
Programa, a cilj mu je zapošljavanje mladih diplomiranih
stručnjaka kod poduzetnika. Plaća mu se osigurava iz sredstava
Ministarstva gospodarstva, lokalne uprave i samouprave, Zavoda za
zapošljavanje, a manjim je dijelom snosi poduzetnik.
Ovaj projekt prihvatile su Istarska, Primorsko-goranska i
Varaždinska županija te grad Zagreb.
Projektom komercijalizacije inovacija predviđen je trajni
natječaj putem kojeg bi najbolje ocjenjeni inovatori dobili
bespovratnu potporu za provjeru i zaštitu ideje, ocjenu tehničko-
tehnološke izvodljivosti, ispitivanje tržišta, a nakon toga i
povoljne uvjete kreditiranja poduzetničkog pothvata kojim bi se
inovacije dovodile na tržište.
Projekt će se provoditi u suradnji s Gradom Zagrebom, koji će
objaviti natječaj za inovatore sjevernog dijela Hrvatske, te s
Primorsko-goranskom županijom, koja će objaviti natječaj za
inovatore južnog dijela Hrvatske.
Kapitalni projekt odobren za ovu godinu je i osposobljavanje
savjetnika za poduzetništvo i stvaranje njihove mreže. Cilj
projekta je osposobljavanje trenera/učitelja za poduzetništvo i
mreže savjetnika za poduzetništvo u svim hrvatskim županijama,
institucijama, bankama i sl.
Trogodišnjim ugovorom o suradnji između Republike Hrvatske i
Kraljevine Nizozemske za regionalni razvitak malog gospodarstva
osigurano je krajem prošle godine ukupno tri milijuna nizozemskih
guldena, od čega je za ovu godinu predviđena pomoć od milijun
guldena.
Vlada RH prihvatila je i darovnicu Svjetske banke za obnovu i
razvitak u rujnu prošle godine u ukupnom iznosu od 398 tisuća
američkih dolara. Od te svote 198 tisuća dolara namijenjeno je za
razvoj malog gospodarstva kroz izgradnju poduzetničkih
inkubatora, savjetodavnih usluga poduzetnicima i izobrazbu, 80
tisuća dolara za pomoć mikrokreditiranju, dok je 120 tisuća dolara
namijenjeno za restrukturiranje i privatizaciju poduzeća iz bivšeg
društvenog vlasništva.
U tijeku su i pregovori za realizaciju zajma Svjetske banke
namijenjog isključivo razvoju privatnog sektora u visini od 5,0
milijuna dolara, povoljnu kamatnu stopu od tri do četiri posto i rok
otplate od 15 godina.
Ministarstvo gospodarstva pokrenulo je također i suradnju sa
Slovenijom i Austrijom na tom području.
Najbolje rezultate u dosadašnjoj provedbi Programa postignuti su u
Ličko-senjskoj i Istarskoj županiji.
Analiza po županijama pokazuje da su se odobreni krediti kretali od
20.000 do 1,45 milijuna kuna uz kamatnu stopu od nula do osam posto
godišnje. Prosječna provizija poslovnih banaka, štedionica ili
štedno-kreditnih zadruga bila je 1,24 posto i u pravilu se
naplaćivala jednokratno.
Najvišu kamatnu stopu, od osam posto, ugovorila je Primorsko-
goranska županija, a najpovoljniju, od tri posto godišnje, Ličko-
senjska. Koprivničko-križevačka županija dogovorila je
beskamatne kredite, što, po ocjeni Ministarstva, nije dobro
rješenje jer poduzetnik mora biti svjestan vrijednosti kredita.
Vrlo dobre aktivnosti i rezultate u provedbi programa postignuti su
u Koprivničko-križevačkoj, Primorsko-goranskoj i Istarskoj,
županiji, a slabi i prosječni u 12 županija među kojima je i
Zagrebačka, sve dalmatinske županijama, te Međimurska županija.
Nakon dobre provedbe probnog programa, Ministarstvo gospodarstva
će na temelju dosadašnjih iskustava i rezultata predložiti uskoro
Vladi RH prijedlog cjelovitog Programa. Radi učinkovitijeg
nastavka njegove provedbe predloženo je i objedinjavanje svih
aktivnosti ministarstava, državnih i drugih institucija na svim
razinama s ciljem poboljšanja okruženja i poticanja djelatnosti.
Slično je rješenje ponudilo i Udruženje malog gospodarstva pri
Hrvatskoj gospodarskoj komori, koje je predložilo osnivanje
Savjeta malog gospodarstva.
Jadranka Šević
(Hina) js sbo
231107 MET sep 98