IZVJEŠĆE SA SJEDNICE VLADE RH OD 03. RUJNA

Vlada RH: O kuponskoj privatizaciji i poljoprivredi Hrvatska je Vlada na današnjoj sjednici prihvatila Izvješće o tijeku drugog kruga kuponske privatizacije. Sa 243 milijuna kuna do kraja godine nastaviti će kreditiranje poljoprivredne mehanizacije. Jesenas se planira zasijati 18.000 hektara uljane repice što je 90 posto više nego do sada. Zajamčena je i cijena od 1,70 kuna po kilogramu, što je za 20 lipa manje nego do sada. To će se smanjenje nadoknaditi uvođenjem novog sustava naknada. Predlaže se da po hektaru zasijane uljane repice poljoprivrednici dobiju naknadu od tisuću i sto kuna. Vlada je za kilogram šećerne repe zajamčila cijenu od 22 lipe, te donijela odluku o prodaji pšenice i loma kukuruza iz Državnih robnih zaliha. Premijer Zlatko Mateša odao je priznanje Ministarstvu privatizacije i njegovim čelnim ljudima što je posao oko kuponske privatizacije obavljen vrlo dobro i bez ijednog ekscesa ili prigovora. Kuponskom privatizacijom ostvaruje se ustavno načelo o socijalnoj pravdi, naglasio je Mateša dodajući da se jedan dio državnog bogatstva besplatno tansferirao skupini hrvatskih građana koji prije nisu mogli sudjelovati u privatizaciji. Kuponska privatizacija nije nadoknada stradalnicima Domovinskog rata, već je to načelo hrvatske države o pravičnosti i socijalnoj pravdi, naglasio je premijer. Za kreditiranje poljoprivrede u drugoj će se polovici godine izdovojiti 243 milijuna kuna, kazao je premijer Mateša podsjetivši da je u ovoj godini za poticaje i naknade u poljoprivredi u državnom proračunu osigurano 800 milijuna kuna. Kroz kredite i jamstva u poljoprivredu se planira usmjeriti dodatnih 500 milijuna kuna. Dvadeset milijuna kuna namjenit će se kao jamstvo za 300 malih obiteljskih gospodarstava, kazao je Mateša dodajući kako te brojke svjedoče o sustavnoj Vladinoj brizi o razvoju poljoprivrede. Zamjenik ministra poljoprivrede i šumarstva Ivan Đurkić izvijestio je o ostvarivanju sedam programa kreditiranja obnove poljoprivredne mehanizacije u prvom polugodištu ove godine u što je uloženo 371 milijun kuna. Opetovao je da će se u drugoj polovici ove godine kreditiranje nastaviti sa 243 milijuna kuna, između ostalog i za obnovu mehanizacije u hrvatskom Podunavlju. Premijer Mateša je kazao kako u programe za kreditiranje poljoprivrede u idućoj godini treba uvrstiti i pomoć sekunadarnoj proizvodnji. Iznio je primjer kako se od kukuruza može dobiti 400 proizvoda, a Hrvatska ih proizvodi vrlo malo. Zamjenica ministra gospodarstva Jasna Borić izvjestila je o prodaji merkantilne pšenice i kukuruza iz Državnih robnih zaliha na domaćem i inozemnom tržištu. Od ukupno 60.000 tona pšenice na domaćem je tržištu prodano 55.000 tona. No, za razliku od domaćeg tržišta na inozemno je tržište od ukupno predviđenih 60.000 tona prodano samo 3.366 tona. Ukupan izvoz merkantilne pšenice lanjskog roda dogovoren je za 10.000 tona i to se ostvaruje, kazala je Borić, dodajući kako je pšenicu vrlo teško prodati na međunarodnom tržištu. U robnim zalihama, što se kukuruza tiče, ostao je još samo lom- kukuruz. Da bi se i to prodalo Vlada je prihvatila prijedlog Ministarstvo gospodarstva da se tisuću tona loma kukuruza proda po cijeni od 25 lipa po kilogramu. Vlada je prihvatila Izvješće o poslovanju Hrvatske garancijske agencije. U prvih šest mjeseci ove godine izdane su 352 garancije čime je pokriveno 47 milijuna kredita. Agencija je dodjelila i 296 bespovratnih poticaja uglavnom za malo i srednje poduzetništvo. Ministar razvitka i obnove Jure Radić predložio je da se Agencija s informacijama više približi ljudima na terenu, jer kako je kazao, njegov je dojam da ljudi nisu dovoljno informirani o svim mogućnostima kako mogu doći do novca i kredita za svoje poslove. 031631 MET sep 98