ZAGREB, 18. rujna (Hina) - Želi li Hrvatska ući od iduće godine u PHARE program Europske zajednice (program za pomoć i podršku ekonomskim refomama i procesima ekonomske restrukturacije u zemljama istočne Europe) mora imati jednoznačnu
definiciju malog gospodarstva, jer u praksi svaka institucija ima svoje određenje što stvara posebne probleme u kontaktu s institucijama Eurpske unije i inozemnim partnerima, rekao je predsjednik sektora za gospodarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori na današnjem sastanku njihova udurženja.
ZAGREB, 18. rujna (Hina) - Želi li Hrvatska ući od iduće godine u
PHARE program Europske zajednice (program za pomoć i podršku
ekonomskim refomama i procesima ekonomske restrukturacije u
zemljama istočne Europe) mora imati jednoznačnu definiciju malog
gospodarstva, jer u praksi svaka institucija ima svoje određenje
što stvara posebne probleme u kontaktu s institucijama Eurpske
unije i inozemnim partnerima, rekao je predsjednik sektora za
gospodarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori na današnjem
sastanku njihova udurženja. #L#
Malo gospodarstvo bi, prema prijedlogu Udruženja, obuhvaćalo
trgovačka društva s većinskim privatnim kapitalom, a ona bi se s
obzirom na broj zaposlenih svrstavala u tvrtke bez zaposlenih,
mikro tvrtke do devet zaposlenih, male s 10 do 49 zaposlenih, te
srednje od 50 do 125 zaposlenih. Definicija bi obuhvaćala i
obrtnike (fizičke osobe) te trgovce pojedince.
Ministarstvo gospodarstva toj definiciji pridodaje i sve tvrtke i
zadruge koje imaju do 100 zaposlenika, a uz obrtnike dodaje i
profesije slobodnih zanimanja (liječnike, odvjetnike, umjetnike i
novinare).
Članovi Uduženja naglasili su neophodnost usklađivanja tih dviju
definicija, te njezino kasnije razrađivanje na financijske i druge
parametre. Naime, europska definicija malog gospodarstva obuhvaća
isključivo privatne tvrtke, pa čak onemogućuje ulazak koncerna u
vlasničku strukturu malog gospodarstva s udjelom većim od 25
posto.
U troškovima poslovanja malog gospodarstva kumuliraju se problemi
likvidnosti, istaknuo je član Udruženja Vladimir Kopun. Njegova
analiza pokazuje da su zbog uvođenja poreza na dodanu vrijednost
(PDV), porezno priznati troškovi manji, dok će u poreznoj prijavi
za ovu godinu fiktivno rasti dobit koja podliježe oporezivanju.
Prema njegovim riječima, u bilanci je moguća isrpavka potraživanja
jedino uz prethodno podnošenje sudske tužbe, a ako 15 dana prije
predaje porezne prijave poduzetnik uspije naplatiti svoja
potraživanja, onda taj iznos mora biti vraćen u bilancu i
oporezivan.
Kopun je upozorio poduzetnike da provjere porezne kartice svojih
tvrtki jer se na njima nerijetko "gomilaju" zatezne kamate, usprkos
točnim uplatama PDV-a i akontacija poreza.
Najavljeno je također uvođenje PDV-a od 1. srpnja iduće godine u
susjednoj Sloveniji s dvije stope, od osam i 19 posto.
(Hina) js vel
181326 MET sep 98