US NY TIMES 27. VIII. GLOB. KAPITALIZAM I RU

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 27. VIII. 1998. Rusija zadaje udarac globalnom kapitalizmu "Rusko neplaćanje dugova, i nepovoljni uvjeti koje nudi onim strancima koji su učinili tu pogrješku da su joj posudili novac, prestrašili su ulagače a drugim zemljama svijeta otežavaju privlačenje kapitala. Zbog tog razloga, neplaćanje također povećava rizik globalne recesije", piše Floyd Norris. "Rusija je oduvijek bila značajnija politički nego gospodarski. Ulagači su pretpostavljali da će Zapad učiniti što god treba da podupre Ruse, ako ništa drugo, onda kako bi sprječio da nuklearno oružje padne u pogrešne ruke. Zapravo, čini se da je postojala pretpostavka da privatno posuđivanje skoro svim vladama podrazumijeva prešutno zapadno jamstvo, iako ništa takvog nije obećano. 'Ne bih dao ni novčića da pomognem nekom kreditoru ili ulagaču', izjavio je ministar finacija Robert Rubin. Svejedno, u prethodnim spašavanjima kojima je upravljao g. Rubin, bilo u Meksiku 1995. ili Koreji prošle godine, ulagači u vladine obveznice prošli su dobro jer se to činilo potrebnim da se izbjegne gospodarski slom. Nije bila novost da Rusija ima velike gospodarske probleme, niti da ih vlada nije u stanju riješiti. No sve do prošlog tjedna ulagači su još uvijek mislili da je neplaćanje skoro nemoguće. U lipnju Rusija nije bila u stanju uzajmiti toliko rublja koliko joj je bilo potrebno, čak ni po iznimno visokim kamatama. No uspjela je uzajmiti 1,25 milijardi dolara od stranih ulagača, kojima je obećano oko 12% godišnje tijekom pet godina. Ulagač koji je u lipnju kupio jednu od tih dionica, izgubio bi gotovo dvije trećine uloženog novca da ju sad pokuša prodati. No nisu stradali samo naivni ulagači. Fondovi kojima upravlja međunarodni financijaš George Soros izgubili su mnogo novaca, kao i velika ulagačka banka Credit Suisse First Boston. Što je krenulo po zlu? MMF-ov paket od ovog ljeta pokazao se daleko premalenim, s obzirom na nered u ruskoj vladi. MMF-u je nedostajalo novca za mnogo veći paket pomoći koji je bio potreban da se neplaćanje odvrati, a zapadne vlade (uključujući i Sjedinjene Države) odbile su staviti vlastiti novac na raspolaganje. U razgovoru s njemačkim novinama, zamjenik direktora MMF-a Stanley Fischer optužio je kancelara Helmuta Kohla za zapadno nedjelovanje. Sad dok sigurnosne mreže više nema, izgleda da se rubalj nalazi u slobodnom padu. Oni koji su Rusiji posuđivali novac prisiljeni su svoje stare vrijednosne papire (koji su obećavali iznimno visoki dobitak za posuđivanje novca na samo nekoliko mjeseci) mijenjati za vrijednosne papire koji donose niže kamatne stope kroz duže vrijeme. Postoji rizik da će (čak i ako je Rusija u stanju poštivati svoja najnovija obećanja) rublji koji će biti vraćeni vrijediti mnogo manje nego oni koji su uzajmljeni. Nije jasno tko zapravo drži vlast u Moskvi. Predsjednikovo imenovanje Viktora Černomirdina na mjesto premijera zahtijeva ratifikaciju parlamenta, koja možda nije na pomolu ukoliko ne postigne dogovor s komunističkim vodstvom Dume. A čak i ako se to dogodi, nema jamca da će vlada biti u stanju ubirati poreze i zaista upravljati zemljom. Izgledi su za Ruse tmurni. A možda je to slučaj i za zemlje daleko od Rusije, s gospodarstvima i vladama koje se nalaze u mnogo boljoj formi. Nakon što su spoznali veličinu rizika, ulagači povlače novac s tržišta u razvoju, od Hong Konga do Brazila. U najboljem slučaju, mnoge će vlade trebati platiti više kamate na zajmove, što će usporiti rast. U najgorem slučaju, novi će im kapital biti nedostupan pri razumnim troškovima te će se morati naprezati da vrate zajmove. Izravna važnost Rusije za svjetsko gospodarstvo mogla bi se pokazati daleko manjom nego njezin utjecaj na psihologiju ulagača. Možda se šteta može ograničiti, a ulagači shvate da ruski problemi ne bi trebali utjecati na njihovo stajalište prema, primjerice, Argentini. No ne bude li tako, gospodarska nestručnost postsovjetske Rusije mogla bi se pokazati većom prijetnjom svjetskom kapitalizmu nego što je to Staljin ikada bio." 280037 MET aug 98