ZAGREB, 21. srpnja (Hina) - Nelikvidnost se može vrlo jednostavno rješiti uvođenjem instituta mjenice prema propisima međunarodnog prava koji se primjenjuju na upotrebu tih kratkoročnih vrijednosnih papira. Time bi se iz hrvatskog
gospodarstva odmah eliminiralo barem 30 posto dugovanja, procjenjuje financijski analitičar i urednik časopisa Ekonomija dr. Guste Santini.
ZAGREB, 21. srpnja (Hina) - Nelikvidnost se može vrlo jednostavno
rješiti uvođenjem instituta mjenice prema propisima međunarodnog
prava koji se primjenjuju na upotrebu tih kratkoročnih
vrijednosnih papira. Time bi se iz hrvatskog gospodarstva odmah
eliminiralo barem 30 posto dugovanja, procjenjuje financijski
analitičar i urednik časopisa Ekonomija dr. Guste Santini. #L#
Prema njegovim riječima, preostala nelikvidnost "leži" u
neučinkovitoj državi, lošoj preraspodjeli nacionalnog dohotka
na štetu gospodarstva i javnom sektoru koji koči njegov razvoj,
sporosti hrvatskog sudstva, lošoj pretvorbi kojoj se kroz otplatu
društvene imovine "istiskuje likvidnost iz gospodarskog sektora",
ali i nesposobnosti Hrvatske narodne banke koja tolerira
postojanje dva financijska tržišta.
Santini smatra da mjenica pokrivena materijalnim dobrima ne može
imati inflatornog utjecaja, a državne institucije trebaju samo
pokazati svoju odlučnost pri naplati dugova, pri čemu neće biti
protekcija i izuzetaka.
Santini ističe da je odnos vjerovnika i dužnika determinirajući
element koji određuje i visinu kamatnih stopa u Hrvatskoj, a računi
se ne plaćaju i zato jer su zatezne kamate manje od komercijalnih.
Model neplaćanja je i ostatak bivšeg sustava jer se još smatra da će
dugove pokriti netko drugi. Institucionalna rješenja i nedovoljna
učinkovitost sudova štite dužnike na račun vjerovnika, a to je
neprimjereno tržišnom modelu.
U Hrvatskoj postoji gotovo milijun neriješenih sudskih sporova, od
kojih se najznačajniji dio odnosi upravo na neriješene dužničko-
vjerovničke odnose, procijenjuje Santini. Prema podacima Hrvatske
udruge poslodavaca, unutarnji dug sada iznosi 14,5 milijardi kuna,
dok je lani bio 10 milijardi kuna.
Jadranka Šević
(Hina) js sbo
211358 MET jul 98