GS: KOŽARI OSUĐENI NA TIHO UMIRANJE

ZAGREB, 8. srpnja (Hina) - Domaća kožarsko-prerađivačka industrija nije dosad bila u težem položaju. Neiskorišteni, preveliki kapaciteti naslijeđeni iz bivšeg sustava, stalni pad zaposlenosti i proizvodnje, nedostatak kadrova, izuzetno visoki ulazni troškovi i cijena kapitala, nelikvidnost i nedostatak investicija osudili su ovu djelatnost na "tiho umiranje", rekao je predsjednik Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije Franjo Nujić na današnjoj sjednici udruženja koja je održana u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).#L# U prva četiri mjeseca ove godine proizvedeno je 3,19 milijuna pari obuće, što je 7,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Najveći pad zabilježen je u proizvodnji teške kožne obuće, koja je smanjena za 30 tisuća pari, čemu je uzrok, između ostalog i smanjena prodaja zbog blage zime. Do kraja travnja jedino je povećana proizvodnja obuće od plastičnih masa i to za 10 puta, što je rezultat početka proizvodnje u Borovu. Izvoz prerađene kože, galanterije i obuće pao je do kraja travnja za 18,7 posto, a uvoz za 17,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ta je industrija inače lani sudjelovala sa 6,34 posto u ukupnom izvozu prerađivačke industrije. Nujić očekuje nastavak pada proizvodnje zbog gotovo ispunjenih izvoznih kvota i najave uvođenja dodatnih zaštitnih carina prilikom izvoza u zemlje Europske unije. Prema njegovim riječima, Makedonija, Rumunjska, Mađarska i Bugarska sve su veći konkurenti hrvatskim kožarima i obućarima, ponajprije zbog niže cijene rada. Prosječna mjesečna bruto plaća tamošnjih radnika iznosi 170 njemačkih maraka. Dopredsjednica Udruženja Nada Zver istaknula je nelogičnost kojom se poslovi dorade u izvoznim kvotama bilježe kao puni izvoz, temeljem čega je iz državnog proračuna lani samo za pokriće carina trebalo izdvojiti približno tri milijuna kuna. Udruženje je, prema njezinim riječima, početkom godine uputilo svoj prijedlog mjera za poticanje izvoza kao i prijedlog razvoja Ministarstvu gospodarstva i hrvatskoj Vladi. Dosad nije ništa učinjeno na poboljšanju položaja te djelatnosti. Kožarsko-prerađivačka industrija zapošljavala je u travnju 12.400 djelatnika što čini 1,29 posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj ili 4,57 posto ukupno zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Prosječna neto plaća u djelatnosti, prema podacima iz ožujka, bila je 1514 kuna, što je 39,8 posto manje od državnog prosjeka. Istaknuti su i problemi zanemarivog rastrećenja plaća i poreza na dodanu vrijednost s kojim gospodarstvenici moraju unaprijed finacirati državu. Uz nelikvidnost banaka i visoku cijenu kapitala, kojem se mjesečna kamata kreće između pet i sedam posto, ta djelatnost, smatraju u Udruženju, nema budućnosti. Direktor kožare "Psunj" iz Rešetara Željko Bigović naglasio je da od devet hrvatskih kožara samo dvije nisu izravno oštećene u ratu. Smatra da bi se naši nedovoljno iskorišteni kapaciteti mogli zaposliti jedino kroz dogovorenu razmjenu dobara sa zemljama u koje hrvatski kožari najviše izvoze. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, lani je u Hrvatskoj kontigent izvoza sirove kože bio dvostruko veći od raspoloživih količina zaklane stoke. Iako je ove godine on izjednačen, domaća industrija i dalje je suočena s nedostatkom sirove kože na domaćem tržištu. Jedino je rješenje, čini se, hitno smanjenje kontigenta izvoza i omogućavanje domaćoj industriji jeftinog otkupa sirove kože. Jadranka Šević (Hina) js sbo 081436 MET jul 98