ZAGREB, 17. srpnja (Hina) - Od poreza na dodanu vrijednost (PDV) od početka godine do 15. srpnja u državnom je proračunu prikupljeno 10,5 milijardi kuna, nešto više od 50 posto planiranih sredstava od PDV-a za ovu godinu. Do kraja
godine Vlada će predložiti izmjene Zakona o PDV-u, ali neće biti promjene jedinstvene visine stope, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro na tematskoj raspravi o učincima primjene PDV-a na hrvatsko gospodarstvo.
ZAGREB, 17. srpnja (Hina) - Od poreza na dodanu vrijednost (PDV) od
početka godine do 15. srpnja u državnom je proračunu prikupljeno
10,5 milijardi kuna, nešto više od 50 posto planiranih sredstava od
PDV-a za ovu godinu. Do kraja godine Vlada će predložiti izmjene
Zakona o PDV-u, ali neće biti promjene jedinstvene visine stope,
istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav
Škegro na tematskoj raspravi o učincima primjene PDV-a na hrvatsko
gospodarstvo.#L#
Rasprava je održana na današnjoj zajedničkoj sjednici triju odbora
Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora - Odbora za financije i
državni poračun; za gospodarstvo, razvitak i obnovu; za rad,
socijalnu politiku i zdravstvo. Ne negirajući pozitivne efekte
uvođenja PDV-a, npr. smanjenje sive ekonomije, u višesatnoj je
raspravi upozoreno na niz negativnih popratnih elemenata PDV-a,
posebice na problem nelikvidnosti i na rast kamatnih stopa.
Kao zakonske promjene, Škegro je najavio povećanje cenzusa po kojem
se određuju obveznici PDV-a sa sadašnjih 50.000 kuna na 150 ili 200
tisuća kuna, te produljenje obračunskog razdoblja sa sadašnjih 15
na 30 dana. No, poručio je, promjene jedinstvene stope od 22 posto
neće biti, neće se uvesti ni više stopa, a umjesto toga buduće se
porezno rasterećenje može očekivati kroz smanjenje doprinosa na
mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Ocjenjujući uvođenje PDV-a uspješnim, Škegro je iznio i podatke o
rastu realnog dohotka, navodeći da je u odnosu na indeks troškova
života prosječna plaća u travnju ove bila 4,6 posto veća nego u
travnju prošle, a prosječna mirovina u svibnju bila je 5,9 posto
veća nego u isti prošlogodišnji mjesec. Škegro, te guverner
Hrvatske narodne banke dr. Marko Škreb, posebno ističu da PDV nije
imalo inflatorne učinke, već je samo jednokratno utjecao na veći
porast cijena na malo u siječnju (2,4 posto).
Guverner Škreb upozorio je i na problem nelikvidnosti, kazavši da
je koncem travnja zamijećeno "sušenje likvidnosti" što povezuje i s
plaćanjem poreza na dobit. Na tržištu novca kamatne su stope
porasle sa 11 na 17 posto, što Škreb povezuje s problemima bankovnog
sustava, poglavito s problemima Dubrovačke banke.
Problem nelikvidnosti postojao je i prije uvođenja PDV-a, ali je
njime i znatno pogoršan, pa se u raspravi čula i ocjena da je
nelikvidnost "u mnogome deformirala učinke PDV-a". Iznijet je i
podatak o nenaplaćenim potraživanjima koja su dosegnula 14,5
milijardi kuna. Sudionici rasprave upozorili su da je povećanju
nelikvidnosti posebno pridonijelo plaćanje PDV-a na osnovu
fakturiranih, a ne na osnovu naplaćenih prihoda.
Uz problem nelikvidnosti, članovi odbora, predstavnici
znanstvenih institucija i interesnih udruga upozorili su i na rast
kamatnih stopa. Istaknuto je tako da su kamatne stope povećane čak
oko 60 posto, a poduzetnici plaćaju kamatu od 18 do 20 posto,
odnosno čak i 25 posto uzmu li se u obzir i zatezne kamate.
Više su puta zastupnici oporbe upozorili da je "PDV isisao novac iz
gospodarstva", a dugoročnim je problemom označeno smanjenje
investicija, odnosno pitanje razvoja. Na potiskivanje
investicija, time i razvoja upozorio je i direktor Ekonomskog
instituta dr. Zvonimir Baletić kojeg iznenađuje i odluka da se ne
ide u zaduživanje, jer bi svježi kapital Hrvatskoj bio potreban.
I prije uvođenja PDV-a predviđan je porast cijena proizvoda koji
prije nisu bili oporezovani, ali, istaknuo je predsjednik Odbora za
financije i državni proračun dr. Đuro Njavro, i monopolska su
poduzeća PDV iskoristila za podizanje cijena.
Predstavnici sindikata te umirovljenika iznijeli su podatke da su,
prema istraživanjima sindikata, cijene u maloprodaji porasle za
oko osam posto, da znatniji porast cijena hrane, lijekova,
komunalija najviše pogađa najslabije socijalne slojeve, posebice
umirovljenike. Tim je primjerima, kao i negativnim efektima PDV-a
na poljoprivredu, turizam i druge grane, potkrijepljeno i više puta
zatraženo smanjenje stope PDV-a na 18 posto, uvođenje više stopa i
nulte za osnovne živežne namirnice.
(Hina) bn db
171553 MET jul 98