BRUXELLES, 25. lipnja (Hina) - Otvaranjem prema državama srednje i istočne Europe Europska unija ulazi u povijesno razdoblje koje označuje kraj umjetne podjele Starog kontinenta, koju joj je povijest nametnula u posljednjih pedeset
godina, piše u svom najnovijem broju službena publikacija Europske komisije "Eurofokus".
BRUXELLES, 25. lipnja (Hina) - Otvaranjem prema državama srednje i
istočne Europe Europska unija ulazi u povijesno razdoblje koje
označuje kraj umjetne podjele Starog kontinenta, koju joj je
povijest nametnula u posljednjih pedeset godina, piše u svom
najnovijem broju službena publikacija Europske komisije
"Eurofokus". #L#
U tekstu se podrobno objašnjavaju ciljevi, zamisli i načini na koji
EU kani proširiti svoje okvire i suradnju. Ocjenjuje se da je glavni
cilj utemeljitelja Europske unije - približavanje svih europskih
naroda i razvoj njihove međusobne suradnje kako bi Europa postala
prostor mira, stabilnosti i napretka, sada na putu ostvarenja.
Proces pristupanja deset država istočne i srednje Europe
(Mađarska, Poljska, Češka, Slovačka, Bugarska, Rumunjska,
Slovenija, Estonija, Letonija, Litva) te Cipra Europskoj uniji
službeno je počeo 30. ožujka ove godine. Već sutradan prva skupina
tih država (Cipar, Mađarska, Poljska, Estonija, Češka i Slovenija)
započela je pregovore o pristupu s Europskom unijom.
Proširenje je, navodi se u "Eurofokusu", izazov jer riječ je o
primanju država koje su u vrlo različitom gospodarskom i društvenom
stanju; državama čiji se nacionalni bruto proizvod po stanovniku u
odnosu na prosjek članica Europske unije kreće od 18 posto
(Letonija) do 59 posto (Slovenija). Zadaća će biti teška, ali na
obje strane postoji dobra volja.
Proces pristupanja novih članica obavit će se u etapama i brzinom
koja će biti prilagođena svakoj državi u skladu s time koliko je
pripremljena i prilagođena za priključivanje Europskoj uniji.
U lipnju 1993. godine na sastanku Vijeća ministara EU u Kopenhagenu
određeni su minimalni kriteriji koje bi buduće pridružene članice
iz srednje i istočne Europe trebale zadovoljiti prije nego što
započnu pregovori o njihovu pristupu Europskoj uniji.
Određene su tri skupine kriterija:
Prva, postojanje stabilnih institucija koje jamče demokraciju,
vladavinu prava, ljudska prava i zaštitu manjina;
Zatim, razvoj stabilnog tržišnog gospodarstva koje se može boriti s
pritiskom konkurencije i silama koje vladaju na unutarnjem tržištu
Europske unije;
Na koncu, valjalo je ocijeniti sposobnost država kandidata da
preuzmu obveze koje proizlaze iz samog pristupa Europskoj uniji, a
posebno da se zalažu za stvaranje političkog, gospodarskog i
monetarnog jedinstva.
Nakon procjene stanja u državama kandidatima Europska komisija je u
srpnju prošle godine predložila da započnu pregovori o pristupu s
Mađarskom, Poljskom, Estonijom, Češkom, Slovenijom i Ciprom,
smatrajući da bi te države u vrlo kratkom roku mogle zadovoljiti sve
uvjete za pristup. Taj su prijedlog službano prihvatili šefovi
država i vlada Europske unije na sastanku u Luksemburgu 12. i 13.
prosinca 1997. godine.
Ponovljeno je da bilateralni pregovori sa svakom od tih država neće
započeti istodobno, a ako se to i dogodi, ne znači da će istodobno i
završiti, budući da postoje velike razlike u gospodarskom i
socijalnom stanju u tim državama. Kao primjer navodi se inflacija
koja se u tim zemljama kreće od 5,8 posto u Sloveniji do 123 posto u
Bugarskoj (u Europskoj uniji iznosi samo 2,5 posto).
Na sastanku ministara vanjskih poslova članica Europske unije i
njihovih kolega iz navedenih 10 država, 30. ožujka ove godine
dogovoren je "mehanizam za jedinstveno uklapanje" dio kojeg su i
redoviti godišnji sastanci ministara vanjskih poslova sadašnjih i
budućih članica i članova Europske komisije.
Kako bi se dodatno pojačao taj mehanizam Vijeće EU je odlučilo
pojačati strategiju djelomičnog primanja koja se sada temelji na
europskim sporazumima o gospodarskoj i trgovačkoj suradnji te
političkom dijalogu s kandidiranim državama, na 'bijeloj knjizi' o
integracijama u unutarnje tržište, programu PHARE i
"strukturiranom dijalogu".
Uz sporazume o pridruživanju, koji ostaju temelj odnosa Europske
unije s kandidiranim državama, strategija pojačanog djelomočnog
pristupa sadrži dva elementa: partnerstvo za pristup i povećanje
pomoći u sklopu djelomičnog pristupa. Osim toga, pratit će je
analiza prihvaćanja sporazuma Europske unije u svakoj kandidiranoj
državi pojedinačno.
Partnerstva za pristup, kao glavni instrumenti te strategije,
obuhvatit će sve oblike pomoći Europske unije tim državama. Za
svaku od država odredit će se prioriteti koje mora ispuniti na
području prihvaćanja zajedničkih sporazuma, a i financijski
programi - osobito program PHARE - kojima će se moći koristiti.
Drugo uporište te "pojačane" strategije je pomoć za djelomični
pristup. Ona će se bitno povećati. Osim programa PHARE (1,5
milijardi ekija godišnje) koji je već preusmjeren na prioritete
vezane uz pristup, ona će od 2000. godine obuhvaćati i pomoć za
razvoj poljodjelstva koja bi mogla iznositi 500 milijuna ekija
godišnje, a i neki strukturni instrument koji će poticati
intervencije slične onima Fonda za ujedinjavanje (on bi mogao
raspolagati sa milijardu ekija godišnje).
Financijska potpora državama kandidatima temeljit će se na načelu
jednakosti i neće ovisiti o datumu pristupa. Posebna će se
pozornost posvetiti državama kojima je ona najviše potrebna. Kad je
riječ o programu PHARE, on bi u razdoblju od 2000. do 2006. godine 30
posto svojeg proračuna trebao odvojiti za preustroj i jačanje
uprave i sudstva država srednje i istočne Europe, a ostalih 70 posto
namijenit će ulaganjima povezanima s obnovom gospodarstva i
primjenom sporazuma.
Konačno, neki zajednički odgojni, obrazovni i istraživački
programi otvoreni su za države kandidate što će im omogućiti da se
bolje upoznaju s politikom i načinima rada u Europskoj uniji.
Kandidirane države, koje budu željele iskoristiti tu pogodnost,
morat će platiti svoj udio, ali bi morale imati mogućnost i za
sudjelovanje kao promatrači, kako bi mogle pratiti razvoj tih
programa. Jednako tako, kandidirane države trebale bi u pojedinim
slučajevima sudjelovati u radu zajedničkih tijela EU.
Na sastanku u Luksemburgu odlučeno je da započne s radom Europska
konferencija na kojoj će se pod istim krovom naći države članice
Europske unije i države koje joj žele pristupiti. Ta se incijativa
ponajprije odnosi na Cipar, države srednje i istočne Europe, ali i
na Tursku koja zasad odbija sudjelovati u njezinom radu.
Prvi sastanak Europske konferencije, na razini šefova država i
vlada uz nazočnost ministara vanjskih poslova, održan je u ožujku
ove godine u Londonu pod britanskim predsjedanjem.
Konferencija je omogućila sudionicima da razviju i točno utvrde
načine suradnje u području vanjske i sigurnosne politike, na
području pravosuđa i unutarnjih poslova, ali i u ostalim područjima
od zajedničkog interesa kao što su gospodarska politika i
regionalna suradnja.
(Hina) rug bnš
251137 MET jun 98