ZAGREB, 18. lipnja (Hina) - Osim aktualne situacije na Kosovu postoje još najmanje dva dobra razloga zbog kojih treba pročitati knjigu "Kosovo: A short history" (Kosovo: kratka povijest, sl.pr.) britanskog povjesničara i političkog
komentatora Noela Malcolma, tvrdi kritičar "Times Literary Supplementa". Prvi je - izuzetno dobro obavljen istraživački dio posla i iznošenje velikog broja dokaza, a drugi razlog je taj što knjiga razrješuje mnoga opasna i još uvijek rasprostranjena pogrešna shvaćanja.
ZAGREB, 18. lipnja (Hina) - Osim aktualne situacije na Kosovu
postoje još najmanje dva dobra razloga zbog kojih treba pročitati
knjigu "Kosovo: A short history" (Kosovo: kratka povijest, sl.pr.)
britanskog povjesničara i političkog komentatora Noela Malcolma,
tvrdi kritičar "Times Literary Supplementa". Prvi je - izuzetno
dobro obavljen istraživački dio posla i iznošenje velikog broja
dokaza, a drugi razlog je taj što knjiga razrješuje mnoga opasna i
još uvijek rasprostranjena pogrešna shvaćanja. #L#
Brojni političari izgovor za svoju neangažiranost u balkanskim
pitanjima pronalaze u rasprostranjenom mišljenju da se problemi
balkanskih zemalja temelje na "pradavnoj etničkoj mržnji" koje u
modernom svijetu nema. Malcolm se potrudio da takav stav u ovoj
knjizi opovrgne. On smatra da je tamošnja mješavina etničkih i
vjerskih elemenata rezultirala problemima tek u devetnaestom
stoljeću ili čak i kasnije, kad su europske ideje o nacionalnom
suverenitetu i ovlastima države došle do pripadnika balkanske
inteligencije.
Kosovo je, prema mišljenju mnogih, potencijalno najeksplozivnije
od svih "opasnih" područja u Europi. Većinsko albansko
stanovništvo Kosova protivi se prihvaćanju beogradske vlasti, a
Srbi smatraju da Kosovo pripada Srbiji zbog njihova nepovredivog
povijesnog prava koje proizlazi iz srpskog viđenja događaja
vezanih za njihovu srednjevjekovnu državu te iz epski opjevane
bitke na Kosovskom polju 1389. Obje strane imaju vlastite povijesne
dokaze koji se, smatra Malcolm, gube u mitovima i fikciji.
U ovoj knjizi, prvoj potpunoj povijesti Kosova, Noel Malcolm
pažljivo razdvaja činjenice od lažnih pretpostavki, ostavljajući
po strani mnoge neispravne tvrdnje te donosi vlastite zaključke.
Izvori na kojima autor temelji podatke iznesene u ovom djelu
dokumenti su prikupljeni u austrijskim, francuskim, britanskim,
talijanskim i američkim arhivima te na dostupnoj mu povijesnoj
literaturi na albanskom, srpskom, hrvatskom, turskom, makedonskom
i drugim jezicima. Malcolmova je priča narativno jednostavna i
jasna, a kritičar TLS piše kako njezina snaga nije samo u tako
širokom spektru izvora, već i u načinu na koji su oni prezentirani i
međusobno povezani u ovoj knjizi.
Na oko pet stotina stranica knjige, u 17 poglavlja autor piše o
porijeklu Srba i Albanaca, iznosi podatke o mjestima i nazivima,
daje upute o izgovoru određenih naziva za čitatelje engleskog
govornog područja, piše o srednjevjekovnom razdoblju Kosova,
Kosovskoj bitci, turskom carstvu, austrijskoj invaziji, kosovskim
manjinama, a obuhvaća i događaje koji se odnose na Prvi i Drugi
svjetski rat, razdoblje do Titove smrti i post-titovsko razdoblje.
Knjiga je opremljena povijesnim kartama, a obuhvaća razdoblje do
1997. godine.
Malcolmova priča o Kosovu donosi ključne događaje nacionalne
povijesti dvaju naroda: rađanje srednjevjekovne srpske države i
stvaranje moderne Albanije. Malcolm oživljava i fascinantnu priču
o turskoj vladavini u Europi. Njegova knjiga ne samo da predstavlja
ključni dio pozadine moderne jugoslavenske krize već i bitan
element čitave povijesti jugoistočne Europe.
Noel Malcolm već se dokazao kao vrstan poznavatelj povijesti
balkanske regije. Ovoj je knjizi prethodilo objavljivanje
priznatog i hvaljenog djela pod nazivom "Bosnia - A Short
History".
Kritičar TLS smatra da je knjiga o povijesti Kosova iznimno
vrijedan doprinos novim saznanjima i razumijevanju današnje
kosovske krize, te iznosi pretpostavku prema kojoj će mnogi među
Srbima i Albancima Malcolmovo viđenje kosovske povijesti teško
prihvatiti.
(Hina) mh mh
181200 MET jun 98