ZAGREB, 5. svibnja (Hina) - Knjiga jednog od najpriznatijih britanskih vojnih povjesničara i komentatora Johna Keegana (1931) "War and Our World" (Rat i naš svijet, sl.pr.) koja je potkraj prošlog mjeseca objavljena u Velikoj
Britaniji, zbir je pet autorovih predavanja održanih tijekom travnja i svibnja u Londonu, istodobno emitiranih na BBC-evu programu Radija 4 povodom jubilarne 50-godišnjice "Reithovih predavanja", nazvanih tako prema prvom generalnom direktoru BBC-a lordu Johnu Reithu.
ZAGREB, 5. svibnja (Hina) - Knjiga jednog od najpriznatijih
britanskih vojnih povjesničara i komentatora Johna Keegana (1931)
"War and Our World" (Rat i naš svijet, sl.pr.) koja je potkraj
prošlog mjeseca objavljena u Velikoj Britaniji, zbir je pet
autorovih predavanja održanih tijekom travnja i svibnja u Londonu,
istodobno emitiranih na BBC-evu programu Radija 4 povodom
jubilarne 50-godišnjice "Reithovih predavanja", nazvanih tako
prema prvom generalnom direktoru BBC-a lordu Johnu Reithu. #L#
U njegovu čast urednici BBC-a svake godine organiziraju niz
predavanja koja održava neka značajna ličnost iz britanskog javnog
života, a svrha im je potaknuti raspravu među sudionicima i
slušateljima o važnim i zanimljivim suvremenim temama.
Ovogodišnji predavač John Keegan autor je mnogih knjiga s vojnom
tematikom. Kritičari velikim Keeganovom umijećem smatraju njegovu
sposobnost uspješnog kombiniranja stručnog uvida u strateška i
politička pitanja te istodobno dobrohotno opažanje značenja i
utjecaja pojedinca na ratna zbivanja.
Na svršetku 20. stoljeća, smatra Keegan, čovjek bi trebao
razmisliti o iznimno velikom utjecaju koji su sukobi imali u
oblikovanju svijeta u kojemu danas živimo. Čovjek je bio svjedokom
i sudionikom sukoba kakve nije mogao niti zamisliti. Sukobi i
masovna ubojstva su, uz pomoć znanosti i tehnologije, obilježili
20. stoljeće kao nijedno prije. Oni su utjecali na povijest uopće,
ali i na "povijest" svake obitelji o čemu Keegan govori u svojim
predavanjima.
Rat je, izlaže Keegan u svojem prvom predavanju, ujedno i prvom
dijelu knjige, prokletstvo naše civilizacije i našeg stoljeća.
Ostala tri jahača Apokalipse, posebno glad i kuga uspješno su
zaustavljeni u posljednjih devedesetak godina. Keegan
optimistično zaključuje da je "ono najgore (kad je o ratu riječ) iza
nas i da će se čovjek, svojom odvažnošću i odlučnošću moći baviti
svjetskim odnosima na način da se u njima postupno smanji uloga
rata." U svih pet predavanja, sabranih u ovoj knjizi, Keegan se
odlučno zauzima za spomenutu tezu.
Nikada prije u povijesti rat nije bio u tolikoj mjeri destruktivan
kao u razdoblju industrijalizacije, a svoju tvrdnju potkrepljuje,
prema mišljenju kritičara "Times Literary Supplementa", sjajnim
povijesnim pregledom ratova od početka organiziranog ratovanja i
oružanih snaga do našeg doba koje karakteriziraju nuklearne bombe,
sofisticirano oružje, urbana gerila i terorizam.
Na vjerovanje da će razvijene države nastojati izbjeći rat te da je
u modernom društvu mogućnost izbijanja rata sve manja utječu dva
faktora: strašno iskustvo dvaju svjetskih ratova tijekom ovoga
stoljeća (oba su počela u Europi) te otkriće nuklearne bombe. U
Prvom svjetskom ratu, navodi Keegan, poginulo je oko 10 milijuna
boraca, u Drugom je poginulo oko 50 milijuna ljudi, među kojima
mnogi civili, a još je 50 milijuna ljudi poginulo od posljedica više
od stotinu sukoba koji su se dogodili u drugoj polovici ovoga
stoljeća.
Za bilo koju (razumnu) stranu u sukobu, upotreba nuklearnog oružja
bila bi kazna za cijelo čovječanstvo i značila bi opće uništenje,
jer: "Unatoč tome što je tijekom Hladnoga rata s obje strane bio
prisutan strah, a to je i spriječilo nuklearni rat, može li se rat
odagnati zauvijek?", pita se Keegan i odgovara: "Ja sam, u pogledu
toga, optimist, jer, istina je da je čovjek po prirodi prevrtljiv i
sklon izlagati se rizicima, ali je istodobno i razumno biće."
John Keegan smatra da današnje međunarodne konvencije i
organizacije uspješno utječu na sprečavanje širenja sukoba.
Posebno ističe konvencije o nuklearnom, te kemijskom i biološkom
ratovanju, među kojima je i Haška konvencija iz 1925. kojom je
zabranjena upotreba bojnih otrova. (Prema Keeganovim podacima ona
je do danas prekršena samo dva puta - prekršili su je Talijan u
Etiopiji 1936. i Saddam Hussein protiv vlastitog naroda 1988.)
"Živimo u doba u kojemu se sukobi oštro osuđuju, u kojemu se iznad
svega pokušavaju uspostaviti ideje o slozi, kompromisu i
zajedništvu, a međunarodne snage nastoje posredovati u pregovorima
i nesuglasicama među državama." "To je", smatra Keegan, "temeljni
čimbenik strategije pokušaja smanjenja međunarodnih sukoba."
(Hina) mh mh
051248 MET jun 98