NEW YORK, 12. lipnja (Hina/AFP) - Pedeset godina poslije velikih procesa vođenih nakon Drugog svjetskog rata predstavnici iz 120 zemalja sastat će se od ponedjeljka u Rimu kako bi utemeljili prvi stalni međunarodni sud za suđenje
počiniteljima ratnih zločina, etničkog čišćenja, ubijanja i silovanja.
NEW YORK, 12. lipnja (Hina/AFP) - Pedeset godina poslije velikih
procesa vođenih nakon Drugog svjetskog rata predstavnici iz 120
zemalja sastat će se od ponedjeljka u Rimu kako bi utemeljili prvi
stalni međunarodni sud za suđenje počiniteljima ratnih zločina,
etničkog čišćenja, ubijanja i silovanja.#L#
Ministri i stručnjaci tri će tjedna u glavnom gradu Italije
razgovarati kako bi, pod okriljem Ujedinjenih naroda, sastavili
ugovor u kojem će biti sakupljeni pedesetogodišnji napori kako
genocidi, zločini protiv čovječnosti i ratni zločini ne bi ostali
nekažnjeni.
"Veća je opasnost da budete izvedeni pred lice pravde i osuđeni zbog
ubojstva jednog ljudskog bića nego ako ih ubijete sto tisuća",
izjavio je bivši visoki povjerenik UN-a za ljudska prava Jose Ayala
Lasso.
Ta bi nepravda trebala biti ispravljena stvaranjem budućeg
Međunarodnog kaznenog suda kako bi počinitelji zločina bili
kažnjeni bez obzira radi li se o predsjednicima država, visokim
vojnim dužnosnicima, običnim vojnicima ili policajcima.
Već samo postojanje suda, smatraju stručnjaci, trebalo bi
"zastrašiti" buduće počinitelje ratnih zločina.
Ipak, nevladine organizacije, kojih će u Rimu biti više od dvije
stotine, stavljaju u pitanje spremnost država da stvore sud koji bi
stvarno bio neovisan, pravedan i učinkovit.
Ideja o stvaranju stalnog suda za ratne zločine nije nova. Ona se
rodila nakon Prvog svjetskog rata. Međutim, trebalo je doći do
Drugog svjetskog rata, milijuna ubijenih i nacističkih logora
smrti da bi ta ideja i saživila stvaranjem sudova u Nuernbergu i
Tokiju.
Konvencija o spriječavanju i suzbijanju zločina genocida,
potpisana 1948. godine, eksplicitno je predviđala stvaranje
međunarodnog suda, ali hladni rat je uništio svaku inicijativu za
stvaranjem takvog suda.
Tek nakon pada Berlinskog zida 1989. godine, drama izazvanih ratom
u BiH i genocidom u Ruandi, projekt se ponovno počeo razmatrati na
prijedlog male otočke države Trinidad i Tobago.
Pregovori o statusu budućeg suda počeli su 1996. godine, a počivaju
na iskustvima dvaju sudova koje je Vijeće sigurnosti ad hoc
stvorilo za zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji (1993.) i Ruandi
(1994.).
Nakon dvogodišnjih žučnih pregovora neka od najkontroverznijih
pitanja - jer radi se i o zadiranju u suverenitet država - još uvijek
nisu riješena.
Radi se prvenstveno o "stupnju neovisnosti i efikasnosti" suda,
naglašava Odvjetnički odbor za ljudska prava koji se zalaže za
stvaranje Neovisnog suda država.
Stalne članice Vijeća sigurnosti (Kina, SAD, Francuska, Rusija),
uz iznimku Velike Britanije, žele kontrolirati sud tako da bi on
mogao djelovati samo prema odlukama Vijeća sigurnosti, u kojem oni
imaju pravo na veto, ili na žalbu države.
Washington i Pariz izjavljuju da se boje nepravednih progona
njihovih vojnika. "Moramo biti sigurni da u svom provođenju pravde
stalni sud neće stavljati lisice vladama" koje su uključene u
mirovne operacije, izjavio je prije nekoliko mjeseci
glasnogovornik američkog State Departmenta James Rubin.
Više zemalja članica Pokreta nesvrstanih - poput Indije, Egipta i
Pakistana - protivi se uspostavljanju takvoga suda u bilo kojem
obliku.
(Hina) nab ii
121141 MET jun 98