FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

US THE WASH. POST 13. V. GENOCID

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON POST 13. V. 1998. Pravda nakon genocida "Pedeset godina poslije Nurnberga i Konvencije o genocidu, u Rimu će se održati diplomatska konferencija radi zaključivanja dogovora o stvaranju trajnog međunarodnog suda za zločine. Misija suda bit će da se počinitelji ratnih zločina, genocida ili drugih zločina protiv čovječnosti privedu pravdi, onda kad to sudski sustav njihove države nije u stanju osigurati", pišu profesor prava na newyorškom sveučilištu Norman Dorsen i predsjednik odvjetničkog odbora za ljudska prava Morton H. Halperin. Najozbiljnija zapreka uspjehu rimske konferencije dosadašnje je inzistiranje Sjedinjenih Država da moraju imati pravo veta pri ispitivanju Amerikanaca. Kako bi osigurala da nijedan Amerikanac neće odgovarati pred tim sudom, Clintonova vlada ustraje na odobrenju UN-ova Vijeća sigurnosti, u kojem pet stalnih članica ima pravo veta, prije nego što tužitelji smiju započeti istragu. Osim toga, Sjedinjene Države još nisu zauzele stajalište o spornoj klazuli koja bi zahtijevala pristanak države čiji je žitelj osoba koju bi se sudski gonilo, prije nego što ta osoba može biti ispitana i optužena. Ta američka stajališta posve su nepotrebna da Amerikance zaštite od lakomislenih ili neprikladnih optužnica suda te nespojiva sa stvaranjem djelotvornoga suda. Ako je potreban pristanak države o čijem se državljaninu radi, tad bi hrvatski predsjednik Tuđman mogao staviti veto na optuživanje svakog Hrvata, bez obzira na mrskost njegovih zločina. Ako bi se tražila rezolucija UN-ova vijeća sigurnosti, Kina bi mogla staviti veto na optužnicu Pol Pota, a Rusija bi mogla sprječiti istraživanje svakog srpskog zločina u bivšoj Jugoslaviji. Ne samo da bi te odredbe sputavale sud, već su one i nepotrebne. Nitko ne želi da se taj sud bavi rutinskim zločinima ili ispitivanjem odluka djelotvornih sudskih sustava. Umjesto toga, njegov je mandat strogo ograničen na genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Nadalje, jurisdikcija suda ograničena je onim što je poznato kao pojam komplementarnosti. To znači, sud ima jurisdikciju samo ondje gdje sudovi zemlje ne funkcioniraju ili postoji nespremnost vlasti da obavi istragu i poduzme potrebne akcije. Ipak, možda bi bilo mudro ojačati odredbe koje osiguravaju da država s djelotvornim i nepristranim sudovima, poput Sjedinjenih Država, može pred nepristranim tijelom osporiti svaku sugestiju da međunarodni sud za zločine ima jurisdikciju nad njezinim građanima. Kritičari suda protive se stvaranju trajnoga suda iznoseći kao razlog i to da bi sud jednoga dana mogao od američke vojske tražiti da uhićuje optuženike. Sud ne bi imao takve ovlasti. Od svih bi se država zahtijevalo da uhvate optuženike za ratne zločine na svom teritoriju. (...) No ne bi bilo nikakve američke obvezanosti da svoje vojnike šalje u inozemstvo u potrazi za optuženima. Čak i sad u Bosni, NATO sam odlučuje kad će uporabiti silu da uhiti optuženike za ratne zločine. (...) Predsjednik Clinton na čelu je pokušaja stvaranja djelotvornog međunarodnog suda za zločine. On treba uvjeriti članove vojske da su njihovi strahovi da bi sud mogao optuživati Amerikance pogrešni. (...) Usprkos obećanju Nurnberga i Konvencije o genocidu da će svjetska zajednica preuzeti odgovornost za sprječavanje genocida i drugih zločina protiv čovječnosti, svi smo stajali i dopustili da se on ponovi u Kambodži, Ruandi, Bosni i drugdje. Trebamo mehanizme za djelotvornije intervencije kad se pojave takve prijetnje, no također trebamo i djelotvorniji pravni sustav da odvrati one koji će smišljati te užasne zločine, a kazni one koji ih provode. Cilj stvaranja djelotvornoga trajnog međunarodnog suda za zločine moguće je doseći. Ne bismo smjeli propustiti tu povijesnu priliku." 140200 MET may 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙