SJEDINJENE DRŽAVE
THE WASHINGTON POST
9. VI. 1998.
Nasilje na Kosovu
"Pojedinosti posljednjeg nasilja Slobodana Miloševića počinju
dolaziti na vidjelo: 250 mrtvih, stotine ozlijeđenih, 50.000 ljudi
koji su ostali bez domova. Srpski vođa, g. Milošević, koristi
tenkove i drugo teško oružje u napadima na bespomoćna sela
pokrajine Kosovo. To je upravo ona vrsta etničkog čišćenja za koju
je Clintonova vlada opetovano govorila da ga neće dopustiti. No
reakcija je za sada slaba.
Kosovo je srpska pokrajina u kojoj živi 10% Srba i 90% Albanaca.
Tlačeći albansku većinu, g. Milošević najuspješnije stvara novake
pokreta za neovisnost. On sada namjerava vojno razbiti taj pokret,
što je uzaludno nastojanje, ali bi moglo rezultirati širenjem rata
u susjednu Albaniju, Makedoniju i dalje.
Sjedinjene Države odgovorile su uvođenjem sankcija, njihovim
povlačenjem i jučerašnjim ponovnim nametanjem. No sankcije neće
odvratiti g. Miloševića, a slanje savezničkih vojnika u to područje
kako bi nadzirali kosovske granice (još jedna mogućnost koja se
razmatra) samo bi mu pomoglo. Kao što britanski premijer Tony
Blair, kako izgleda, shvaća, srpski diktator razumije samo jezik
sile. To je u jednom trenutku očito shvatio i predsjednik Clinton,
upozoravajući g. Miloševića da će Sjedinjene Države uporabiti silu
kako bi ga odvratile od vojnog rješavanja problema. No sada, kad to
pitanje više nije hipotetsko, Bijela kuća nestrpljivo pokušava
izbjeći tu obvezu. Savjetnik za nacionalnu sigurnost Sandy Berger
jučer je izjavio da uporaba sile nije bila 'na programu u ovom
trenutku.' Daljnja pojašnjenja koja je glasnogovornik dao nisu baš
uspjela izbrisati štetne dojmove o supersili koja se pokušava
izvući.
Objašnjenje koje se čuje u Pentagonu jest da je američka vojska
preslaba da preuzme novu misiju, s 8.500 vojnika u Bosni i tisućama
vojnika koji paze na Irak. Ako je tako, generali moraju reći
Kongresu da trebaju više novca. Skromna mirovna operacija u bivšoj
Jugoslaviji uvelike je unutar granica onoga što bi Amerika trebala
očekivati od svoje vojske. Ako oružane snage nemaju sredstava,
treba promijeniti proračun, a ne američku vanjsku politiku.
Drugo objašnjenje jest da američki narod, ili Kongres, neće
poduprijeti novu američku intervenciju. Kongres ne voli da ga se
zavarava, kao što se to dogodilo kad je bilo riječi o tome koliko će
dugo američke snage ostati u Bosni, no postoje pokazatelji da bi
prihvatio da SAD preuzme odgovornost za stanje na Kosovu, uz
otvoreno predstavljanje stanja. Javnost bi jednako tako poduprla
razumnu misiju, ukoliko bi se g. Clinton potrudio objasniti zašto
je to potrebno.
Zasigurno se oružane snage nikad ne bi smjelo olako koristiti, ili
rabiti kao prijetnju. U slučaju Kosova, humanitarni su razlozi
važni, ali ne i dovoljni; ljudi pate u mnogim sukobima, od Eritreje
do Šri Lanke, ali Amerika ih ne može sve spasiti. Ono što Kosovo čini
drukčijim jest vjerojatnost da će se borbe, ne budu li stavljene pod
nadzor, proširiti tako da to predstavlja prijetnju krhkom miru u
Bosni, a moguće je čak i uvlačenje Grčke, Bugarske ili Turske. Tad
g. Clinton i njegova vojska neće imati izbora, a njihov će zadatak
biti daleko strašniji", završava uvodnik The Washington Posta.
092335 MET jun 98
FINANCIJSKI SERVIS od 16. siječnja 2025.
Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 17. siječnja
SKV: Hrvatska u 21 sat
SKV: Sport u 21 sat
Zadar - Split 59-54
U 79. godini umro David Lynch, tvorac Twin Peaksa
Kvarachelija potvrdio odlazak iz Napolija
Sabor u petak o izmjenama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU
Medijska zvijezda iz Primorčevog stožera ide u zatvor zbog prijetnji Nikici Jelaviću
Novi francuski premijer preživio glasanje o povjerenju zahvaljujući socijalistima