FINANCIJSKI BILTEN 234

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCXXXIV. 29. travnja - 07. svibnja 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Izvješće sa sjednice Savjeta HNB 8. Uspješna godina Varaždinske banke 9. Rekordna godina Ericsson Nikole Tesle 10. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 29. IV. 145.000.000 75.400.000 13,89 % 91.035.000 30. IV. 185.000.000 153.710.000 14,38 % 44.223.000 02. V. - - 13,38 % 42.190.000 04. V. 185.000.000 89.224.266 16,00 % 160.750.000 05. V. 200.000.000 131.800.000 15,40 % 123.966.000 06. V. 130.000.000 54.788.000 16,23 % 85.157.000 07. V. 130.000.000 71.700.000 16,85 % - Dnevni prosjek 162.500.000 96.104.000 15,45 % 91.220.000 Preko blagdana i vikenda računi su se banaka naglo ispraznili, pa je, primjerice, u subotu ukupan saldo pao na svega 261 milijun kuna. Pritom je "u minusu" bilo čak 10 banaka. Zbog toga je u ponedjeljak središnja banka održala repo aukciju blagajničkih i trezorskih zapisa, preko koje je ulila u bankarski sustav oko 314 milijuna kuna. No, ni te "vatrogasne" mjere nisu osobito pomogle. Tim više što je već u srijedu trebalo vratiti repo kredite. Tanki računi naveli su mnoge banke na povlačenje ranije odobrenih zajmova. Zbog toga je početkom tjedna porasla dnevna potražnja. U utorak je, primjerice, dosegnula rekordnih 200 milijuna kuna. Kako je ponuda, naravno, znatno manja, velik dio potražnje svakodnevno ostaje nepokriven. Jagma za novcem izazvala je rast njegove cijene, pa je kamata na opozivne kredite skočila prvo na 15 posto, a polovicom tjedna na čak 17 posto. Porasle su i cijene na ročne plasmane, zbog čega se prosječna dnevna kamata posljednjih dana stabilizirala iznad razine od 16 posto. Na krizu likvidnosti ukazuje i podatak kako se posljednjih dana ne uspijeva pokriti ni cjelokupna noćna potražnja, što nije zabilježeno već godinama. U nedostatku novca, preko noći se u cijelosti pokrivaju samo negativne banke, a velik dio potražnje za novcem koji je bankama potreban za održavanje obvezne rezerve ostaje nezadovoljen. Primjerice, u srijedu uvečer ostalo je nepokriveno oko 150 milijuna kuna noćne potražnje. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je u ponedjeljak repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do dva dana. Središnja je banka prihvatila sve pristigle ponude u iznosu od oko 314,6 milijuna kuna. Rok dospijeća određen je za 06. svibnja, a prosječna kamatna stopa iznosila je 10,15 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 120 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,46 posto, upisani su zapisi u iznosu od 114 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani zapisi u iznosu od 6,0 milijuna kuna. Od 06. svibnja ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 1,02 milijarde kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet veći od 27 milijuna kuna, što se ponajviše zahvaljuje trgovini državnim obveznicama JDB serije. Uz promet od čak 19,5 milijuna kuna, tim se obveznicama trgovalo po cijeni od 54,75 posto nominale. Visok promet, oko 4,0 milijuna kuna, ostvaren je i običnim dionicama Zagrebačke banke. Pritom su poskupile 40 kuna. Snažno je, 50 kuna, porasla i cijena Plave lagune, pa se ponovno vratila iznad razine od 700 kuna. Dionica Istraturista poskupila je pak sedam, a Podravke pet kuna. Zahvaljujući rastu cijena navedenih dionica, CROBEX indeks osvojio je ovoga tjedna osam bodova te dosegnuo 930 bodova. Međutim, posljednjih su dana pod snažnim pritiskom dionice Tvornice duhana Zagreb. U proteklih tjedan dana cijena im je pala čak 140 kuna, zbog čega joj je zaprijetilo potonuće ispod razine od 1.000 kuna. Osjetno su, oko 15 kuna, pale i cijene Dalmatinske banke te Karlovačke pivovare, dok su dionice Zagrebačke pivovare i Riviere pojeftinile 10 kuna. Na vrijednosti su izgubile i dionice Viktora Lenca te Sunčanog Hvara - pet kuna. Treba reći i to kako cijena Plive posljednjih dana stagnira na razini svega oko jedan posto višoj nego što je diskontna cijena (554 kune) po kojoj građani Hrvatske mogu kupiti te dionice od Hrvatskog fonda za privatizaciju. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 04 - 07. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 239 240 239 55.437 Pliva PLI-AA 559 565 561 367.485 Varaždinska banka 173 180 175 89.855 Viktor Lenac 80 80 80 1.600 Zagrebačka banka O 1.615 1.660 1.660 4.041.055 Arenaturist AREN-A 98 100 100 41.160 Atlantska plovidba 80 90 90 37.420 Istraturist ISTT-A 59 62 62 18.829 Jadranski naftovod 1.350 1.400 1.350 2.750 Jadran-Turist JADT-A 80 88 88 64.088 Karlovačka pivovara 600 620 600 1.575.640 Kraš KRAS-A 168 170 169 622.222 Laguna LAGP-A 680 720 710 95.625 Podravka PODR-A 170 175 175 383.954 Riviera RIVP-A 60 70 64 47.618 Splitska banka 71 114 71 7.155 Sunčani Hvar 23 24 24 10.870 Tvornica duhana Zg 1.000 1.140 1.001 107.160 Zagrebačka pivovara 510 540 510 306.540 Obveznice JDB 54,75* 54,75* 54,75* 19.572.030 * postotak nominalne cijene 27.448.493 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu ostvaren promet od svega 710 tisuća kuna, a aktivno je bilo 15 dionica. Cijene su većine njih, pritom, potonule. Najveći je pad, čak 100 kuna, zabilježila cijena dionica Tvornice duhana Zagreb. Pratila ju je dionica Tankerske plovidbe s gubitkom od 35 kuna. Cijena Tesle-Ericssona potonula je pak 11 kuna, zbog čega je, po prvi puta od srpnja prošle godine, skliznula ispod razine od 300 kuna. Cijene dionica Riječke i Podravske banke pale su 10, a Arenaturista i Karlovačke pivovare pet kuna. Pojeftinile su, doduše neznatno, i dionice Sunčanog Hvara te Kraša. Međutim, osjetnije su porasle cijene dionica Plave lagune (za 41 kunu), Badela 1862 i Končara (20 kuna), dok su dionice Podravke i Istraturista poskupile oko pet kuna. Nakon snažnog potonuća tjedan dana prije, VIN indeks povratio je ovoga tjedna četiri boda te dosegnuo 557 bodova. To se ponajviše zahvaljuje rastu cijena dionica Plave lagune, Končara i Badela. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 04 - 07. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Arenaturist ARTUR 95 100 95 64.104 Badel 1862 75 100 100 25.175 Istraturist ISTUR 60 60 60 1.800 Jadranski naftovod 1.300 1.300 1.300 11.700 Karlovačka pivovara 600 620 620 3.620 Končar KONCR 205 205 205 5.945 Kraš KRAS 168 170 168 19.520 Plava laguna 660 700 681 74.680 Podravka PODRA 168 173 173 134.678 Podravska banka I 250 250 250 7.750 Riječka banka 125 125 125 2.625 Sunčani Hvar 24 25 25 12.470 Tankerska plovidba 200 200 200 6.600 Tesla-Ericsson TESLA 290 338 299 214.139 Tvornica duhana Zg 1.000 1.070 1.000 127.130 709.936 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 29. travnja 07. svibnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5108,48 5186,23 + 1,52 London/FTSE-100 5833,10 5938,00 + 1,79 New York/DJIA 8898,96 9054,65 + 1,74 Tokyo/Nikkei 15395,43 15143,03 - 1,64 Na Wall Streetu je u ponedjeljak Dow Jones indeks dosegnuo rekordna 9.192 boda. Sjajno raspoloženje zahvaljuje se gotovo savršenim gospodarskim uvjetima. Naime, gospodarstvo raste vrlo brzo. U prvom ovogodišnjem tromjesečju domaći bruto proizvod (GDP) SAD porastao je čak 4,2 posto, dok se očekivao rast manji za otprilike jedan postotni bod. Unatoč snažnom rastu gospodarstva, inflacija je sasvim pod kontrolom. Riječju, savršen svijet za dioničare. Međutim, premda je inflacija zasad uspavana, postoji bojazan da bi se uskoro mogla razbuditi. Stoga su se proširile glasine kako će Fed preventivno povećati kamatne stope, što je ulagače natjeralo u defanzivu. Cijene dionica, stoga, posljednjih dana padaju, pa je DJIA indeks potonuo ispod razine od 9.100 bodova. Rast cijena u Europi, ali pad u Japanu Zahvaljujući rastu cijena na Wall Streetu, ali još i više odlučnom koraku Europske unije prema jedinstvenoj europskoj valuti, u Frankfurtu su cijene dionica ovoga tjedna porasle, pa je DAX indeks osvojio oko 80 bodova. Među najvećim dobitnicama našla se dionica Daimler-Benza, pošto je objavljeno da se ta kompanija spaja s jednim od "Triju velikih" američkih proizvođača automobila Chrysler Corp. To spajanje vrijedno oko 40 milijardi dolara najveće je u povijesti industrije. I u Londonu su cijene dionica ovoga tjedna porasle, pa se Footsie indeks vratio u područje iznad 5.900 bodova. Međutim, u Tokiju su cijene dionica pale. Nikkei indeks izgubio je ovoga tjedna oko 250 bodova. Ulagači sumnjaju u brz oporavak japanskog gospodarstva, stoga je u jednom trenutku Nikkei potonuo čak ispod 15.000 bodova. No, kasnije se ipak vratio iznad te razine. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 29. travnja 07. svibnja Promjena u % USD/DEM 1,7995 1,7670 - 1,81 USD/JPY 132,40 133,10 + 0,52 GBP/USD 1,6660 1,6590 - 0,43 Cijena zlata: USD/Unca 29. travnja 07. svibnja Promjena u % 307,40 298,45 - 2,92 U središtu pozornosti ulagača početkom je tjedna bio summit Europske unije na kojemu je odlučeno da u Europsku ekonomsku i monetarnu uniju (EMU) u prvom krugu uđe 11 članica EU: Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska, Portugal, Luxembourg, Nizozemska, Belgija, Finska, Austrija i Irska. Tako će se u tim zemljama od 01. siječnja iduće godine uvesti euro. Ispočetka samo kao knjigovodstveni novac, a od 2002. godine kao jedino sredstvo plaćanja. Međutim, summit nije prošao "glatko". Koplja su se lomila oko izbora predsjednika buduće Europske središnje banke. Naime, Francuzi su tražili da na čelo ECB zasjedne njihov kandidat Jean- Claude Trichet, dok su ostale zemlje podržavale Nizozemca Wima Duisenberga. Nakon dugotrajnog natezanja, dogovoren je kompromis. Prvi predsjednik središnje europske banke bit će Duisenberg. No, odradit će samo dio osmogodišnjeg mandata, a potom će odstupiti u korist Tricheta. Politička natezanja oko predsjednika ECB-a uvelike su naštetila kredibilitetu, još uvijek embrija, europske središnje banke. Ako je već u ovoj fazi utjecaj politike toliko jak, kako će tek biti kasnije, pitaju se analitičari. Euro žari i pali Zbog toga su u ponedjeljak europske valute bile pod snažnim pritiskom. Međutim, ubrzo su počele jačati. U prvom redu, njemačka marka, što je posljedica špekulacija kako će Bundesbanka uskoro povisiti kamatne stope. Naime, prije uvođenja eura članice EMU trebale bi uskladiti kamate, a u Njemačkoj su one znatno niže nego u većini ostalih zemalja. Zbog toga raste privlačnost njemačke valute, pa je tečaj američkog dolara, po prvi puta nakon tri mjeseca, potonuo ispod razine od 1,77 maraka. I to, premda su se Tržištem proširile glasine kako bi kamate uskoro mogao povisiti i Fed. Sprema li se i Fed na stezanje? Naime, u utorak je u Bijeloj kući održan sastanak između predsjednika SAD Billa Clintona i predsjednika središnje američke banke Alana Greenspana. Nitko od dužnosnika Bijele kuće i Feda nije želio reći o čemu se razgovaralo. No, to je prvi sastanak Clintona i Greenspana nakon više od godinu dana, stoga razlozi mora da su vrlo značajni. A razina kamata trenutačno je glavna tema financijskih krugova u SAD, kažu analitičari. Ipak, vjeruje se da će Bundesbanka stegnuti kreditnu politiku prije Feda, stoga su pozicije marke trenutačno vrlo čvrste. Međutim, dok je u odnosu na marku oslabio, prema japanskom je jenu dolar ojačao. Stoga se njegova cijena probila iznad razine od 133 jena. Razlog je tomu sumnja ulagača u skorašnji oporavak japanskog gospodarstva. Ulagače nije uspio razuvjeriti ni utjecajan doministar financija Japana Eisuke Sakakibara koji je nedavno izjavio kako se japansko gospodarstvo "odmiče od dna". "Kako se gospodarstvo odmiče od dna, i jen bi se trebao oporaviti," izjavio je Sakakibara. No, Tržište zasad nije reagiralo na njegove izjave. Tržišta nafte: Cijene na prošlotjednim razinama Na tržištima nafte ovoga je tjedna bilo vrlo mirno, stoga cijene "crnog zlata" nisu osjetnije oscilirale. Tako se na Londonskom tržištu cijena barela nafte na termin u lipnju trenutačno kreće oko 14,45 dolara. Na NYMEX-u se pak na isti termin naftom trguje po otprilike 15,30 dolara. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 30. IV. - 08. V. ’98. Valutai jedinica Tečaj30. travnja Tečaj08. svibnja Promjenau % DEM 100 357,5700 359,1000 + 0,42 USD 1 6,4313 6,3352 - 1,50 GBP 1 10,7228 10,5019 - 2,07 JPY 100 4,8612 4,7671 - 1,94 ATS 100 50,8200 50,0360 + 0,42 ITL 100 0,3619 0,3641 + 0,60 CHF 100 429,8106 431,8795 + 0,48 SIT 100 3,8464 3,8618 + 0,40 Skočivši više od 0,40 posto, ovoga se tjedna, po prvi puta od lipnja 1996. godine, cijena njemačke marke na tečajnici HNB probila u područje iznad 3,59 kuna. I većina je ostalih valuta dobila na vrijednosti. Austrijski šiling jača već pet tjedana. U tom je razdoblju poskupio više od 1,2 posto. Posljednjih mjesec dana prate ga slovenski tolar i talijanska lira s dobitkom od oko 1,6, odnosno 1,2 posto. Švicarski je pak franak u proteklih sedam dana ojačao otprilike pola posto, dok su ostale valute izgubile na vrijednosti. Japanski jen ponire 15-ak dana i u tom se razdoblju njegov tečaj strmoglavio više od 2,7 posto. Britanska funta i američki dolar pojeftinili su samo u proteklih tjedan dana oko dva, odnosno 1,5 posto. 7. Izvješće sa sjednice Savjeta HNB Na redovitoj mjesečnoj sjednici Savjeta Hrvatske narodne banke, održanoj u srijedu pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba, razmotrena su novčana i gospodarska kretanja, program posebne revizije poslovanja dijela banaka, izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama tijekom prošle godine, te o veoma uspješno okončanoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja u platni promet Republike Hrvatske. U raspravi su sudjelovali i potpredsjednik Vlade RH i ministar financija Borislav Škegro, te predsjednik saborskog Odbora za proračun i financije dr. Đuro Njavro, priopćeno je večeras iz HNB-a. Osnovni prošlomjesečni pokazatelji pokazuju da makroekonomska stabilnost nije poremećena, pa ni promjene u novčanoj politici zasad nisu potrebne. Prijelazni učinci poreza na dodanu vrijednost se smiruju, tako da je travanjski porast cijena na malo iznosio 0,3 posto, troškova života 0,5 posto, a proizvođačkih cijena 0,2 posto. Tečaj kune i nadalje je u okvirima normalnih sezonskih kolebanja. Od početka godine kuna je prema njemačkoj marki oslabila za 1,8 posto. Realni efektivni tečaj deflacioniran cijenama proizvođača deprecirao je u tom razdoblju za 3,72 posto, što poboljšava konkurentnost izvoznika. Ove je godine sezonska deprecijacija nešto izrazitija nego lani - zacijelo i kao odraz činjenice da je u prvim mjesecima ove godine dospijevalo plaćanje velikog dijela rekordno visokog uvoza ostvarenog u zadnjim lanjskim mjesecima. No, prema svim procjenama, s približavanjem ljeta i povećane ponude deviza tečajne oscilacije će se smirivati, uz postupno jačanje aprecijacijskog pritiska. Stoga se u predstojećem razdoblju ne predviđaju nikakve značajnije intervencije središnje banke na deviznom tržištu. Toj ocjeni u prilog govori i podatak da je Hrvatska narodna banka danas prodala bankama 10,6 milijuna DEM po prosječnom tečaju od 3,5824 kune, s ugovorenim reotkupom potkraj lipnja. Odaziv banaka na tu aukciju bio je relativno slab, što pokazuje da nema zamjetnijeg raskoraka između ponude i potražnje na deviznom tržištu. Tijekom prošle godine devizne transakcije bile su osnovni instrument novčane politike hrvatske središnje banke, a više od 99 posto aktive Hrvatske narodne banke je u devizama. U 14 intervencija na deviznom tržištu emitirano je blizu 1,9 milijardi kuna. Međunarodne pričuve povećane su u prošloj godini za 225 milijuna USD po tekućem tečaju, a za 444 milijuna USD računato prema tečaju dolara na kraju 1996. godine. Savjet HNB je obaviješten i o započetoj sanaciji i restrukturiranju Dubrovačke banke, gdje se sada već primjećuju znakovi smirivanja zabrinutosti štediša za uloge u toj banci, kao što je to bilo i kod drugih banaka koje su ušle u takav postupak pod državnim nadzorom. Osobito ohrabruje što se kriza te banke nije nepovoljno odrazila na povjerenje štediša u ukupni domaći bankovni sustav: u cjelini uzevši, zabilježen je i u ožujku prirast deviznih depozita u vrijednosti oko 500 milijuna kuna, što je na razini prosječnog mjesečnog prirasta u prethodnih pola godine. Savjet HNB dao je suglasnot na prijedloge Nadzornog odbora Trgovačke banke d.d. Zagreb da se za člana Uprave te banke imenuje Tomislav Vujić, kao i za prijedlog da član Uprave Hypobanke d.o.o. Zagreb bude Antun Sermek. Na temelju prikupljenih ponuda većeg broja banaka odlučeno je da se za suradnika u financiranju izradbe, predstavljanju i organizaciji prodaje prigodnog kovanog novca iz projekta "Znamenite Hrvatice" posvećenog Ivani Brlić-Mažuranić, kaže se na kraju priopćenja. 8. Uspješna godina Varaždinske banke Varaždinska banka je u prošloj godini ostvarila 34,6 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja, što je 22,6 posto više u odnosu na godinu dana ranije, objavilo je poslovodstvo banke u godišnjem izvješću. Ukupan prihod banke u prošloj godini je iznosio 168,17 milijuna kuna, odnosno bio je 11,09 posto veći nego pred godinu dana, neto prihod od kamata porastao je 41,6 posto na 93,28 milijuna kuna. Bančina bilančna svota iznosila je 2,21 milijardu kuna, tj. porasla je 42,56 posto. Ukupni zajmovi bili su 1,14 milijardi kuna, od toga je tvrtkama odobreno 753,77 milijuna kuna. Rezervacije banke za sumnjiva i sporna potraživanja iznosila su 29,36 milijuna kuna, bila su na razini iz pretprošle godine. Zadržana je dobit uvećana za gotovo 32 posto na 24,68 milijuna kuna, a zarada po dionici porasla je 22,73 posto na 18,9 kuna. Krajem prošle godine na izvanrednoj Godišnjoj skupštini dioničari banke izglasali su izjednačavanje povlaštenih i redovnih dionica. Poslovodsvo banke predložilo je povećanje dividende s pet na šest posto za 1997., odnosno povećanu isplatu dividende za 20 posto, dok se zadržana dobit prenosi u rezerve banke, što će poboljšati strukturu njezina kapitala. Dioničari Varaždinske banke koji imaju više od dva posto dioničkog kapitala su Europska banka za obnovu i razvitak, Craditanstalt Bankverein Ag i tvrtke Varteks, Coning, PI Vindija, Vama, Podravka i Cotra. Tijekom ove godine banka će najveću pozornost posvetiti prikupljanju jeftinih izvora sredstava kako bi mogla smanjiti aktivne kamatne stope. Na planu razvoja u tijeku je priprema za uređenje kupljenih poslovnih prostora banke u Rijeci, Splitu i Osijeku. Poslovodstvo predviđa i novu emisiju dionica namijenjenu plasmanu na strano tržište kapitala, te skoro izdavanje vlastite kreditne kartice sa znakom "Eurocard Mastercard". 9. Rekordna godina Ericsson Nikole Tesle Ericsson Nikola Tesla objavio je službene rezultate poslovanja u prošloj godini, prema kojima je ukupan prihod dosegnuo 1,32 milijarde kuna ili 38 posto više nego u godini ranije. Neto dobit iznosi 127 milijuna kuna, 59 posto više, a knjižene narudžbe uvećane su za 54 posto, na 1,32 milijarde kuna. Poslovodstvo tvrtke ocijenilo je 1997. rekordnom po uspješnosti poslovanja. Prošle je godine ta tvrtka pustila u rad otprilike 800 tisuća telefonskih linija u digitalnim sustavima AXE i MD, što je prvenstveno rezultat izravnih ugovora hrvatske kompanije, no djelomično i isporuka za druge Ericssonove kompanije u svijetu. Prema riječima predsjednika kompanije Per Olof Sjostedta, Hrvatska je i nadalje najveće tržište Ericssona Nikole Tesle, na kojem je ostvareno gotovo 45 posto prodaje. Takvi su uspjesi rezultat tradicionalno uspješne suradnje s Hrvatskom poštom i telekomunikacijama (HPT), najvećim pojedinačnim kupcem Ericssonovih proizvoda. Preostalih 55 posto ukupne prodaje tvrtka ostvaruje izvozom na tržištima Ruske Federacije, Bosne i Hercegovine, Bjelorusije, Uzbekistana i drugih. Ericsson Nikola Tesla lani je sudjelovao i u obnovi Podunavlja donacijom dvije AXE telefonske centrale za Vukovar i Beli Manastir, u vrijednosti 16 milijuna kuna. Također, tvrtka je nastavila povećavati svoj doprinos globalnim aktivnostima Grupacije Ericsson preko aktivnosti u dizajnu softvera te sudjelovanjem u različitim projektima u regiji. Zahvaljujući takvim trendovima Ericsson je lani postao po veličini drugi kupac Ericsson Nikole Tesle. Kako je ocijenilo poslovodstvo tvrtke, poslovni rezultati u posljednje tri godine svrstali su Ericsson Nikolu Teslu u sam vrh hrvatskih tvrtki, posebice kada je riječ o dobiti, visini ukupnog prihoda i veličini izvoza. 10. Statistika CIJENE NA MALO U TRAVNJU PORASLE 0,3 POSTO - Cijene na malo u Hrvatskoj u travnju su, u odnosu na ožujak, bile 0,3 posto veće, dok su u odnosu na travanj prošle godine porasle 5,9 posto. Troškovi života u travnju bili su 0,5 posto veći nego u ožujku, odnosno 7,6 posto veći u usporedbi s istim mjesecem lani, izvijestio je Državni zavod za statistiku. Takvo kretanje troškova života u travnju u odnosu na ožujak, posljedica je porasta cijena prehrane za 0,7 posto (poljoprivredno prehrambenih proizvoda), stanovanja za 0,5 posto, proizvoda i usluga za higijenu i njegu zdravlja i prometnih sredstava za 0,4 posto, cijena odjeće i obuće, duhana i pića za 0,2 posto. Isključi li se utjecaj sezonskih proizvoda, cijene na malo u travnju, u odnosu na ožujak, veće su 0,2 posto, a u odnosu na travanj prošle godine više su 6,0 posto dok su u odnosu na prosinac 1997. više 3,1 posto. Cijene roba u travnju bilježe porast od 0,1 , a cijene usluga 0,8 posto. Porast cijena robe prouzročio je porast cijena na malo poljoprivrednih proizvoda, pa su tako cijene poljoprivrednih proizvoda sa sezonskim porasli za 3,3 a bez sezonskih proizvoda 2,9 posto. Usluge su u travnju, u odnosu na ožujak, više 0,8 posto i to zbog porasta cijena stambeno-komunalnih usluga za 2,1 posto (voda za kućanstvo), prometnih usluga za 1,0 posto, usluga socijalne skrbi za 0,9 posto, administrativnih usluga za 0,5 posto. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u travnju su ove godine povećane 0,2 posto u odnosu na ožujak. U usporedbi s prosincem prošle godine niže su 2,6 posto, a u odnosu na travanj također su niže za 0,6 posto. Cijene kapitalnih proizvoda i netrajnih proizvoda za široku potrošnju porasle su 0,2 posto, dok su cijene trajnih proizvoda za široku potrošnju niže 1,3 posto, energije 0,3 posto i intermedijarnih proizvoda 0,2 posto. MANJA ROBNA RAZMJENA HRVATSKE S INOZEMSTVOM - Hrvatski uvoz od siječnja do kraja ožujka ove godine u vrijednosti 1,93 milijarde američkih dolara bio je 5,4 posto manji nego u isto lanjsko doba. Izvezeno je robe za 1,08 milijardi dolara, 8,4 posto manje, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Uvoz robe iz zemalja Europske Unije (EU), u istom je razdoblju porastao 0,7 posto na 1,14 milijardi dolara, dok je izvoz u te zemlje smanjen 11,6 posto na 534,26 milijuna dolara. Najznačajniji hrvatski trgovinski partneri iz EU bili su Njemačka i Italija. Naime, iz Njemačke je uvezeno robe u vrijednosti 355,5 milijuna dolara ili 0,1 posto manje, a na to je tržište izvezeno robe za 193,7 milijuna dolara, tj. sedam posto manje. Istodobno, iz Italije je na hrvatsko tržište uvezeno robe vrijedne 342,17 milijuna dolara ili 4,6 posto manje, a izvezeno za 198,95 milijuna dolara ili 21,6 posto manje. Iz Makedonije je uvoz vrijednosno dosegnuo 13,57 milijuna dolara, što je 93,6 posto više. Izvoz u tu zemlju bio je na razini 17,45 milijuna dolara, 35,4 posto više. Uvoz iz Bosne i Hercegovine uvećan je 19,6 posto na 30,38 milijuna dolara, no izvoz je smanjen 13,1 posto na 140,02 milijuna dolara. Uvoz iz Slovenije istodobno je smanjen 6,6 posto na 162,08 milijuna dolara, a izvoz na to tržište bio je 27,8 posto manji i vrijednost mu je bila 114,03 milijuna dolara. Iz SR Jugoslavije u prva tri mjeseca uvezeno je robe u vrijednosti 3,43 milijuna dolara, a izvezeno je robe u vrijednosti 3,44 milijuna dolara. KRAJEM OŽUJKA 10,2 MILIJARDE KUNA DUGA NEPODMIRENIH NALOGA - Ukupan iznos nepodmirenih naloga za plaćanje na računima otvorenima kod Zavoda za platni promet (ZAP), za čije izvršenje nije bilo dovoljno sredstava na računu dužnika, krajem ožujka iznosio je 10,2 milijarde kuna. To je jedan posto više nego mjesec dana prije, a broj pravnih osoba s prijavljenim nepodmirenim nalozima za plaćanje veći je 2,4 posto u odnosu na veljaču, odnosno nepodmirene obveze imale su 534 pravne osobe. Najveći iznosi nepodmirenih naloga za plaćanje u ožujku su zabilježeni u trgovini na veliko i posredovanju u trgovini (2,4 milijarde kuna ili 23,3 posto ukupnog iznosa) te trgovini na malo (1,6 milijarde kuna ili 16 posto). Od ukupnog broja insolventnih pravnih osoba, neprekidno blokirano više od 60 dana bilo ih je 84,1 posto, a na njih se odnosilo čak 95,1 posto ukupnog iznosa nepodmirenih naloga. To, kako tumače u ZAP-u, pokazuje da insolventnost nije samo trenutačan problem tih blokiranih pravnih osoba. Uspoređujući nepodmirene obveze po županijama, čak jedna trećina ukupnog iznosa odnosi se na pravne osobe koje posluju na području Grada Zagreba (3,3 milijarde kuna ili 32,2 posto ukupnog iznosa). Veći problemi evidentirani su u Splitsko-dalmatinskoj županiji (830 milijuna kuna ili 8,1 posto ukupnog iznosa) te u Osječko- baranjskoj županiji (712 milijuna kuna ili 7 posto). U HRVATSKOJ 1,32 MILIJUNA ZAPOSLENIH - Zaposlenih je u Hrvatskoj u ožujku ove godine bilo 1,32 milijuna, što je 0,2 posto manje nego u prethodnome mjesecu. Stopa nezaposlenosti iznosila je 18,1 posto ili 0,1 postotni bod više, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U poslovnim subjektima, uključujući Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova, prema privremenim podacima Zavoda, u ožujku je radilo 1,01 milijun osoba, 0,3 posto manje nego u veljači. Procijenjeni broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u tom je mjesecu dosegnuo 197,8 tisuća ili 0,4 posto više, dok je aktivnih osiguranika-individualnih poljoprivrednika bilo 116,3 tisuće, tj. 0,4 posto manje. U poslovnim subjektima, koji obuhvaćaju trgovačka društva, tvrtke, ustanove, tijela, fondove, udruge, organizacije i njihove dijelove, promatrano prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, po privremenim podacima, u ožujku je bilo 937,2 tisuće zaposlenih, što je 0,3 posto manje nego u veljači i 3,9 posto manje nego u ožujku lani. Najviše je zaposlenih bilo u prerađivačkoj industriji, 272,4 tisuće, 0,3 posto manje nego u veljači i 6,2 posto manje nego u ožujku lani. Slijede zaposleni u trgovini, popravku motornih vozila i predmeta za kućanstvo kojih je bilo 124,5 tisuća, 0,4 posto manje nego u veljači. U prva je tri mjeseca ove godine broj zaposlenih smanjen četiri posto u usporedbi s istim razdobljem lani. PROSJEČNA MJESEČNA NETO PLAĆA U HRVATSKOJ 2475 KUNA - Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj je za veljaču ove godine iznosila 2475 kuna, što je realno 1,7 posto manje nego u mjesecu ranije i 5,4 posto više nego u veljači lani, podaci su Državnoga zavoda za statistiku. Najviša je plaća isplaćena u financijskom posredovanju, 3584 kune, 3,4 posto više nego u siječnju i 7,5 posto više nego u veljači prošle godine. U opskrbi električnom energijom, plinom i vodom ona je dosegnula 2892 kune, što je realno 0,5 posto više nego u siječnju i 3,2 posto nego u veljači lani, dok je u prerađivačkoj industriji bila na razini od 2242 kune, 2,7 posto manje nego u siječnju. Najniža plaća za veljaču isplaćena je u ribarstvu, a iznosila je 1881 kunu, 1,1 posto više nego u siječnju i 4,5 posto više nego u veljači prošle godine. U prva je dva mjeseca ove godine prosječna mjesečna neto plaća iznosila 2488 kuna ili realno 4,4 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. 080721 MET may 98