ZAGREB, 27. svibnja (Hina) - Raspad bivše Jugoslavije bio je veliki događaj u europskim razmjerima i pobudio je zanimanje međunarodne zajednice i pojedinaca unutar te zajednice. Njihova viđenja uzroka ratnih sukoba na području bivše
Jugoslavije i agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu jasno su pokazala da povijesna znanost nije slobodna od politike u onoj mjeri u kojoj bi to trebala biti. Ta su viđenja ujedno svjedočanstvo vremena u kojem se stvarala hrvatska država, koja je u međuvremenu, unatoč često nenaklonjenim prilikama, riješila sve svoje velike nacionalne zadaće, ustvrdio je zamjenik ministra vanjskih poslova dr. Ivo Sanader, otvarajući izložbu inozemnih publikacija "Kako nas vide - Hrvatska i raspad Jugoslavije" iz razdoblja od 1991. do 1998.
ZAGREB, 27. svibnja (Hina) - Raspad bivše Jugoslavije bio je veliki
događaj u europskim razmjerima i pobudio je zanimanje međunarodne
zajednice i pojedinaca unutar te zajednice. Njihova viđenja uzroka
ratnih sukoba na području bivše Jugoslavije i agresije na Hrvatsku
i Bosnu i Hercegovinu jasno su pokazala da povijesna znanost nije
slobodna od politike u onoj mjeri u kojoj bi to trebala biti. Ta su
viđenja ujedno svjedočanstvo vremena u kojem se stvarala hrvatska
država, koja je u međuvremenu, unatoč često nenaklonjenim
prilikama, riješila sve svoje velike nacionalne zadaće, ustvrdio
je zamjenik ministra vanjskih poslova dr. Ivo Sanader, otvarajući
izložbu inozemnih publikacija "Kako nas vide - Hrvatska i raspad
Jugoslavije" iz razdoblja od 1991. do 1998.#L#
Sanader je izrazio i želju da se što prije o ratu u Hrvatskoj
"oglase" i hrvatski autori kako se, kazao je, "ne bi dogodilo da nam
povijest ponovno piše netko drugi".
Izložba je priređena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK)
povodom Dana državnosti i treće obljetnice otvorenja nove zgrade
Knjižnice. Izložena su djela, njih 254, objavljena izvan država
sljednica nekadašnje Jugoslavije, a bave se raspadom Jugoslavije i
agresijom na Hrvatsku i BiH, pojavom novih država na političkoj
karti Europe i njihovom međunarodnom afirmacijom. Autori
koncepcije izložbe su mr. Mladen Klemenčić, urednik
Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža i Sonja Avalon,
voditeljica nabave NSK.
Priređivači su se, kako je rečeno, ograničili samo na izlaganje
knjiga, a ne pojedinačnih članaka u časopisima i zbornicima koje,
unatoč njihovoj važnosti, nisu mogli predstaviti zbog njihova
velikoga broja. Žanrovski, međutim, nije bilo nikakvih
ograničavajućih načela pa su izložene znanstvene rasprave i
dnevnički zapisi, memoari i atlasi te enciklopedije.
Po riječima dr. Josipa Stipanova, v.d. ravnatelja NSK, izložbom se
ostavruju i zadaće Knjižnice da javnosti predstavi dio svoga fonda
i potakne javnost na korištenje toga materijala.
Izložene knjige su razvrstane u više tematskih cjelina, među kojima
su i Rat u europskom predsoblju; Hrvatska; Bosna i Hercegovina;
Jugoslavija: zemlja bez povratka; Rat i mir na Balkanu;
Svjedočanstva iz međunarodne diplomacije; Mirovne snage i Etničko
čišćenje i genocid.
Izložba, koja će biti otvorena do 6. lipnja, koncipirana je bez
svjetonazorskih ograničenja, a podjela u tematske cjeline jedina
je istinska intervencija priređivača, istaknuo je mr. Mladen
Klemenčić. Središnji prostor izložbe posvećen je publikcijama o
Hrvatskoj, premda Hrvatska nije u središtu pozornosti stranih
autora. Jer, podsjetio je Klemenčić, po riječima Marcusa Tannera,
autora jedne od izloženih knjiga, "za većinu ljudi s engleskoga
govornog područja Hrvatska je još uvijek 'terra incognita'".
Tanner piše i da Hrvatska ima najburniju prošlost od svih zemalja s
područja nekadašnje Jugoslavije, , povijest koja je zadivljujuća i
proturječna. Parafrazirajući Tannera, Klemenčić zaključuje da je
na izložbi predstavljena zadivljujuća količina knjiga, često
proturječna sadržaja.
(Hina) ip db
271803 MET may 98