SRJ-NAŠA BORBA-4. V.

SRBIJA NAŠA BORBA 4. V. 1998. Postrojbe popunjene do maksimuma "Područje Kosova i Metohije pokrivaju postrojbe Prištinskoga zbora čija je snaga respektabilna. Glasine da su na to područje, na primjer, stigli tenkovi iz drugih dijelova države, koliko znam, neosnovane su, kaže magistar Bojan Dimitrijević, suradnik Instituta za suvremenu povijest, koji se bavi analizom jugoslavenske vojske. Za 'Našu Borbu' Dimitrijević govori o snazi i upotrebi vojske i policije na Kosovu i specifičnosti samog sukoba. Prištinski zbor, precizira, ima više brigada: jedna oklopno- mehanizirana locirana je u Prištini, druga u Uroševcu. Jedna motorizirana brigada je u Kosovskoj Mitrovici i Peći, druga u Đakovici i Prizrenu. Na prištinskom uzletištu lociran je jedan od dva lovačka puka, koje ima VJ, a čine ga dvije eskadrile zrakoplova 'MIG-21'. Postoji i jedan srednji raketni puk za protuzračnu obranu, kao i radarske stanice. (...) Prema procjeni našega sugovornika, vrh vojske u ovom trenutku ne računa na rezerviste, dok bi se u nekom daljem zaoštravanju prilika moglo očekivati jačanje snaga jedinicama iz Treće armije u čijem je sastavu Prištinski zbor. (...) Granične bojne prema Albaniji, ocjenjuje Dimitrijević, popunjene su profesionalcima, odnosno vojnicima po ugovoru, ali očito po nekim pravcima i ljudima iz niškog Zbora specijalnih jedinica, po svemu sudeći časničkim kadrom. (...) Država procjenjuje da je na Kosovu najdjelotvornija upotreba profesionalaca, kaže Dimitrijević, navodeći da je postojanje i angažman nekih profesionalnih snaga prava zagonetka. Zna se otprije da javna sigurnost ima svoje posebne jedinice: brigade, odrede... ali i državna sigurnost ima svoje formacije, kako kaže, potpuno nevidljive za javnost. Te formacije nazvane po grabljivicama 'imaju čak i zračni segment što se može pregistrirati recimo kada preko Beograda prelete maskirno obojeni helikopteri s nestandardnim oznakama' (koje, dakle, ne upotrebljava vojska, policija ili civili). Po nekim informacijama, potvrđuje Dimitrijević, ove jedinice su izvele čuvenu akciju u Drenici. (...) Dimitrijević smatra da je međunarodna zajednica faktor koji će imati, po svemu sudeći, dominantan utjecaj na budućnost kosovskog problema. Dosadašnje iskustvo, kako objašnjava, pokazuje da Amerika ima interes za mrvljenjem jugoslavenskoga prostora, 'iako bi vjerojatno bilo drukčije da se pitaju samo europske sile'. S druge strane, kaže, tu je nesposobnost ovdašnjih vlasti da vode racionalnu, suvremenu politiku i tako pokušaju izbjeći situaciju da država bude u ulozi mete. Za razliku od hrvatskih snaga koje su imale 'svu moguću logističku' potporu zapadne alijanse za ofenzivu na krajinu, vojska Jugoslavije mogla bi se - drži Dimitrijević - naći u konfrontaciji s njom zbog eventualne šire akcije na Kosovu. S jugoslavenskim snagama albanske se ne mogu usporediti, ali tehnika VJ nije ozbiljnije obnavljana posljednjih godina dok... Amerika vodi rat s visokim tehnologijama kakve su čak i 'izvan moći naše percepcije'." 042243 MET may 98