FINANCIJSKI BILTEN 232

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCXXXII. 16 - 23. travnja 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada odlučna raspetljati situaciju u Dubrovačkoj banci 8. Zagrebačka banka: Rekordna dobit u 1997. 9. Splitska banka zabilježila dobit od 73,8 milijuna kuna 10. Slijedi privatizacija Riječke banke 11. Zagrebačka burza najavila projekte za oživljavanje tržišta 12. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 16. IV. 164.000.000 147.600.000 13,85 % 73.266.000 17. IV. 63.000.000 59.350.000 14,24 % 73.305.000 18. IV. - - 13,24 % 4.432.000 20. IV. 80.000.000 57.350.000 13,92 % 83.000.000 21. IV. 80.000.000 50.000.000 13,39 % 122.360.000 22. IV. 70.000.000 53.500.000 13,34 % 83.737.000 23. IV. 45.000.000 31.100.000 13,14 % - Dnevni prosjek 83.667.000 66.483.000 13,64 % 73.350.000 Krajem prošloga tjedna na Tržištu je bilo vrlo napeto. Ukupan saldo na računima banaka pao je čak ispod razine od 300 milijuna kuna, a veći je broj banaka poslovanje završavalo s manjkom na računima. Zbog toga je u petak Hrvatska narodna banka održala repo aukciju blagajničkih zapisa kojom je u bankarski sustav ubrizgala injekciju od oko 222 milijuna kuna. Zahvaljujući tomu, napetost je ponešto popustila. U ponedjeljak je ukupan saldo na računima banaka dosegnuo čak 745 milijuna kuna. Međutim, već u utorak trebalo je vratiti repo kredite središnjoj banci, što je ponovno ispraznilo račune. Ukupan saldo pao je ispod 500 milijuna kuna. Poslovne su banke, stoga, vrlo oprezne pri odobravanju zajmova, a neke i povlače ranije odobrene plasmane. Zbog toga cijena novca ne pada, pa se kamata na opozivne kredite i dalje kreće na 13 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke U srijedu su na aukciji upisani blagajnički zapisi u iznosu od 118,3 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,19 posto, upisani su zapisi u iznosu od 109,3 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,42 posto, upisani zapisi u iznosu od 9,0 milijuna kuna. Od 22. travnja ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 1,09 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 13,9 milijuna kuna, što se ponajviše zahvaljuje trgovini dionicama Plive i Podravke. No, cijene su im, kao i većini ostalih dionica, pale. Najviše je, čak 135 kuna ili 15,9 posto, potonula cijena dionica Plave lagune, zbog čega je pala na najnižu razinu u posljednje dvije godine - 715 kuna. Više od 100 kuna pale su i cijene dionica Zagrebačke banke 2C i 3E serije. Običnim dionicama Zabe cijena je početkom tjedna zaronila na svega 1.600 kuna. No, kasnije se naglo oporavila, pa se vratila iznad razine od 1.700 kuna. Visoko na listi gubitnica ovoga se tjedna našla i dionica Splitske banke kojoj je cijena pala 40 kuna. Dionica Končara pojeftinila je pak 15 kuna, dok su cijene Kraša te Dalmatinske i Varaždinske banke pale 10-ak kuna. Nakon višetjednog rasta, cijena Podravke pala je ovoga tjedna 11 kuna. Dionica Plive izgubila je pak na vrijednosti osam kuna, Jadran-Turista sedam, a Viktora Lenca pet kuna. Osim običnih dionica Zagrebačke banke, na vrijednosti je ovoga tjedna dobila i dionica Riviere - 10-ak kuna. Povučen padom cijena gotovo svih dionica, CROBEX indeks potonuo je ovoga tjedna 12 bodova, na 985 bodova. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 21 - 23. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska b. DAB 250 255 250 36.879 Pliva PLI-AA 580 615 602 4.809.803 Varaždinska banka I 180 190 180 193.380 Viktor Lenac 85 85 85 10.625 Zagrebačka b. ZAB-O 1.600 1.781 1.705 2.337.775 Arenaturist AREN-A 100 100 100 49.600 Jadran-Turist JADT-A 73 85 73 140.086 Jadroplov JDPL 80 85 85 23.310 Končar KONEL 215 215 215 19.995 Kraš KRAS-A 168 172 170 2.010.634 Laguna LAGP-A 715 780 715 83.872 Podravka PODR-A 187 196 189 3.754.078 Riviera RIVP-A 87 87 87 174 Splitska banka SKA 72 107 72 34.963 Tvornica duhana Zg 1.120 1.150 1.150 328.780 Zagrebačka banka 2C 1.248 1.300 1.248 22.516 Zagrebačka banka 3E 1.050 1.100 1.100 135.300 13.991.770 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna bilo vrlo živo. Promet je bio gotovo trostruko veći nego prošloga tjedna, a aktivno je bilo 26 dionica. Cijene su većine njih, pritom, potonule. Pod najvećim su pritiskom bile turističke dionice. Najviše je, čak 67 kuna, pala cijena dionica Plave lagune, zbog čega je zaronila duboko ispod razine od 800 kuna. Pratile su je dionice Riviere i Jadran hotela iz Crikvenice s gubitkom od 34, odnosno 15 kuna. Pojeftinila je, pet kuna, i dionica Jadran-Turista. U silaznoj su putanji i industrijske dionice. Tako je cijena Jadranskog naftovoda pala više od 450 kuna. Dionici Tesle- Ericssona cijena je pak potonula 52 kune, te pala na najnižu razinu u posljednjih devet mjeseci. Osjetno su pojeftinile i dionice Zagrebačke pivovare (30 kuna), Tvornice duhana Zagreb (30 kuna), Podravke (20 kuna), Kraša (sedam kuna) te Karlovačke pivovare (pet kuna). Pale su i cijene Varteksa te Badela 1862. No, vrlo blago. Međutim, porasle su cijene dionica Slavonske banke (za 100 kuna), Hotela Rabac i Istraturista (oko osam kuna) te Tankerske plovidbe (pet kuna). Vladavina medvjeda izazvala je ovoga tjedna pad VIN indeksa od čak 47 bodova ili 7,2 posto. Zbog toga je VIN, po prvi puta otkako postoji, zaronio ispod razine od 600 bodova. Točnije, na 599 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 20 - 23. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Arenaturist ARTUR 100 100 100 68.200 Badel 1862 B1862 Zg 80 80 80 20.000 Bjelovarska banka 4.000 4.000 4.000 264.000 Croatia line CRLIN 60 65 65 1.915 Elektropromet Zg 95 95 95 4.750 Hoteli Rabac 50 50 50 500 Istraturist ISTUR 60 65 65 33.950 Jadran hoteli Cr 220 220 220 7.260 Jadranski naftovod 2.049 2.049 2.049 6.147 Jadran-Turist JATUR 75 75 75 2.475 Karlovačka pivovara 625 625 625 12.500 Kraš KRAS 175 175 175 44.450 Plava laguna 755 815 755 30.850 Podravka PODRA 180 196 180 1.893.265 Podravska banka I 260 260 260 13.260 Podravska banka IIA 260 260 260 8.840 Riadria banka RIABA 115 115 115 5.750 Riviera RIVIR 51 57 57 7.833 Slavonska banka A 1.500 1.500 1.500 9.000 Sunčani Hvar 27 27 27 9.450 Tankerska plovidba 220 235 235 34.120 Tvornica duhana Zg 1.100 1.150 1.100 56.550 Tesla-Ericsson TESLA 313 363 313 316.789 Varteks VART 40 42 40 12.494 Zagrebačka banka 3E 1.100 1.100 1.100 22.000 Zagrebačka pivovara 540 540 540 11.340 2.897.688 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 16. travnja 23. travnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5324,14 5251,46 - 1,37 London/FTSE-100 6002,00 5898,10 - 1,74 New York/DJIA 9162,27 9176,72 + 0,15 Tokyo/Nikkei 15883,77 15761,69 - 0,77 Po prvi puta u povijesti, ovoga se tjedna Dow Jones indeks probio iznad razine od 9.200 bodova. Dobro raspoloženje na Wall Streetu zahvaljuje se vrlo dobrim poslovnim rezultatima kompanije IBM u prvom ovogodišnjem tromjesečju. Doduše, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dobit je pala s 1,2 na 1,0 milijardu dolara. No, ipak je u skladu s prognozama. Čini se, kažu analitičari, da je tehnološki sektor u vrlo dobroj formi. Međutim, upozoravaju i na to kako posljednjih dana splašnjava ulagačka euforija, zbog čega bi idućih dana cijene dionica mogle pasti. Pad cijena na europskim tržištima U Frankfurtu su cijene pale već ovoga tjedna, pa je DAX indeks potonuo ispod razine od 5.300 bodova. Posljedica je to loših poslovnih rezultata mnogih njemačkih kompanija, među kojima i Siemensa, u prvom ovogodišnjem tromjesečju. Na Burzu je negativno djelovao i nagli pad tečaja dolara prema marci. U Londonu je pak Footsie indeks potonuo ispod granice od 5.900 bodova. No, zahvaljujući izjavi guvernera Bank of England Eddiea Georgea kako su kamatne stope u Britaniji u ovom ciklusu dosegnule svoju gornju granicu, analitičari vjeruju da će se Tržište idućih dana oporaviti. I na Tokijskom su tržištu cijene dionica ovoga tjedna pale. No, neznatno. Ulagači s nestrpljenjem očekuju detalje paketa gospodarskih mjera. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 16. travnja 23. travnja Promjena u % USD/DEM 1,8070 1,7910 - 0,89 USD/JPY 131,40 130,30 - 0,84 GBP/USD 1,6870 1,6680 - 1,13 Cijena zlata: USD/Unca 16. travnja 23. travnja Promjena u % 306,90 313,75 + 2,23 Nakon otprilike dva i pol mjeseca, ovoga je tjedna tečaj američkog dolara zaronio duboko ispod razine od 1,80 DEM. Jačanje marke zahvaljuje se špekulacijama kako bi Bundesbanka uskoro mogla povisiti kamatne stope. Naime, prije ulaska u Europsku monetarnu uniju (EMU), odnosno formiranja jedinstvene europske valute, Njemačka bi trebala uskladiti kamate s ostalim članicama EMU. Dakle, trebala bi ih povisiti. Pored toga, njemačko se gospodarstvo razbuđuje, što bi moglo izazvati jačanje inflacijskih pritisaka. Primjerice, nedavno je objavljeno da je u ožujku u Njemačkoj monetarni agregat M3 skočio čak 5,1 posto na godišnjoj razini, što je znatno iznad očekivanih 3,1 posto. Po mišljenju analitičara, Bundesbanka bi zbog snažnog rasta novčane mase uskoro mogla povećati kamate. Zahvaljujući tomu, marka je ojačala u odnosu na gotovo sve europske valute. Ponajviše prema britanskoj funti, što je posljedica špekulacija kako bi Bank of England, zbog usporavanja rasta gospodarstva i popuštanja inflacije, uskoro mogla sniziti kamate. Time bi funta izgubila na privlačnosti, stoga je, nakon što je krajem ožujka dosegnuo 3,11 maraka, njezin tečaj pao na svega 3,0 DEM. Dvojbe oko usmjerenja kamata u Europi i SAD Međutim, nije sve tako kristalno jasno što se tiče kamata u Njemačkoj. Naime, član Savjeta Bundesbanke Klaus-Dieter Kuehbacher izjavio je u srijedu kako nema razloga za povećanje kamata u Njemačkoj. Kazao je, također, kako Buba nije zainteresirana za pad dolarove cijene prema marci. Time je, kažu analitičari, Kuehbacher otklonio špekulacije kako će Buba uskoro stegnuti kreditnu politiku. S druge strane, jedan od guvernera Feda Roger Ferguson kazao je nedavno kako će središnja američka banka morati povećati kamatne stope kako bi usporila prejak rast gospodarstva. "Ili će azijska kriza svesti rast gospodarstva SAD na prihvatljivu razinu, ili će Fed morati poduzeti neku akciju kako bi to učinio," izjavio je Ferguson. Riječju, monetarne vlasti Njemačke i SAD nisu sasvim načisto po pitanju daljnjeg usmjerenja kamata. Jen ovisi o gospodarskim mjerama Kako bilo, tečaj dolara nije ovoga tjedna pao samo u odnosu na marku nego i prema japanskom jenu. Posljedica je to vijesti kako Japan razmatra mogućnost prodaje dijela svojih golemih investicija u SAD kako bi podržao svoju valutu. Međutim, daljnje usmjerenje cijene jena gotovo isključivo ovisi o tomu kako će ulagači prihvatiti detalje gospodarskog paketa mjera japanske vlade, koji će biti objavljen sutra. Uoči objave tih detalja oglasio se Eisuke Sakakibara, ugledni japanski doministar financija za međunarodne odnose, izjavivši kako Japan ne namjerava braniti određeni tečaj jena. "Uopće ne razmišljamo o defanzivnoj intervenciji i nećemo braniti određeni tečaj jena. Intervenirat ćemo kada ćemo vjerovati da će jen rasti," kazao je Sakakibara. Drugim riječima, japanske monetarne vlasti čekaju reakciju Tržišta na detalje gospodarskog paketa, kažu analitičari. Smanjenje diskontne stope u Italiji Pozornost ulagača privukla je ovoga tjedna i središnja talijanska banka smanjivši diskontnu stopu za pola postotna boda, na 5,0 posto. To je, priopćila je banka, dio priprema Italije za pristup Europskoj monetarnoj uniji (EMU). Tržišta nafte: Miran tjedan Na tržištima nafte ovoga je tjedna bilo vrlo mirno, stoga cijene "crnog zlata" nisu osjetnije oscilirale. Tako se na Londonskom tržištu cijena barela nafte na termin u svibnju trenutačno kreće oko 13,55 dolara. Na NYMEX-u se pak na isti termin naftom trguje po otprilike 15,45 dolara. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 17 - 24. travnja ’98. Valutai jedinica Tečaj17. travnja Tečaj24. travnja Promjenau % DEM 100 356,0300 356,8600 + 0,23 USD 1 6,4342 6,3906 - 0,68 GBP 1 10,8507 10,6487 - 1,87 JPY 100 4,8965 4,9011 + 0,09 ATS 100 50,6061 50,7248 + 0,23 ITL 100 0,3603 0,3611 + 0,22 CHF 100 427,8893 431,3634 + 0,81 SIT 100 3,8298 3,8359 + 0,15 Ovoga je tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB dosegnula najvišu razinu u posljednjih gotovo devet mjeseci - 3,5686 kuna. I većina je ostalih valuta dobila na vrijednosti. Austrijski šiling jača već tri tjedna i u tom je razdoblju poskupio oko 0,6 posto. Tečaj švicarskog franka samo je u posljednja dva tjedna skočio više od jedan posto. U istom su razdoblju japanski jen i slovenski tolar ojačali 0,9, a talijanska lira 0,4 posto. Ostale su pak valute izgubile na vrijednosti. Američki dolar ponire već tri tjedna. U tom je razdoblju njegov tečaj potonuo više od 2,6 posto. Britanska je pak funta u proteklih sedam dana pojeftinila gotovo 1,9 posto. 7. Vlada odlučna raspetljati situaciju u Dubrovačkoj banci Vlada je na sjednici, održanoj u četvrtak, prihvatila informacije o sanaciji Dubrovačke banke koja je od ponedjeljka u stopostotnom vlasništvu države. Od prinudnog sanacijskog upravitelja banke Nike Koncula Vlada očekuje vraćanje poljuljanog povjerenja u banku i njezino ustrojavanje kao ugledne financijske institucije. Zaključkom je dana podrška policiji i ostalim tijelima uključenim u raščišćavanje situacije u Dubrovačkoj banci da posao odlučno privedu kraju. Prihvaćen je i prijedlog ministra razvitka i obnove dr. Jure Radića da se osnuje koordinacija svih investicija i poslova na dovršetku obnove i adaptacije dubrovačkih hotela, a s ciljem pripreme turističke sezone. Vlada će uskoro Saboru uputiti novi zakon o bankama koji će biti konzervativniji od dosadašnjeg i s većim nadzorom bankarskog sustava. Zaključcima je prethodila jednosatna rasprava, u kojoj je premijer Mateša kazao da je cilj mjera poduzetih u raščišćavanju situacije u Dubrovačkoj banci da se u kratkom roku postigne ponovni rast štednje. Premijer očekuje da će Dubrovačka banka vrlo brzo početi uredno funkcionirati, te da će biti temelj stabilnosti gospodarstva u tom dijelu Hrvatske. Izvješća su podnijeli guverner Hrvatske narodne banke Marko Škreb, ministar unutarnjih poslova Ivan Penić, pomoćnik ministra financija Ivan Vrljić i direktor Agencije za sanaciju banaka Mladen Šunjić. Radić zahtijeva da se dospjeli krediti uzeti u Dubrovačkoj banci moraju vraćati, a ako to komintenti nisu u stanju onda im država mora plijeniti poduzeća i imovinu. Škreb je rekao kako sada slijedi revizija kredita, procjena boniteta dužnika i reklasifikacija kredita. Razvidno je postojanje sumnje, kazao je Penić, da je direktor banke Neven Barač, koji je u pritvoru, pojedincima davao dugoročne kredite s 1,0 posto kamate godišnje. To će svakako utvrditi istraga, podsjeća Penić, najavljujući da je u tijeku priprema za podizanje još četiri kaznene prijave. Govorio je i o povezanosti Dubrovačke banke s inozemnim poduzećima, a među njima i s turističkim poduzećima iz Lichtensteina, Beograda, Sarajeva, a sumnjiva je i povezanost Dubrovačke banke s investicijama u jedan moskovski hotel. U istrazi je utvrđeno da je primjerice adaptacija jedne hotelske sobe iznosila 100 tisuća njemačkih maraka što je apsolutno previsoka cijena. Sva oprema za hotele od kreveta potječe iz uvoza. Prijedlozi mjera za zapošljavanje Vlada je na ovoj sjednici prihvatila i dva prijedloga zakona kojima će prestati važiti Zakon o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom te Zakon o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju. Na sjednici je, između ostaloga, bilo riječi i o politici zapošljavanja. Prema riječima potpredsjednice Vlade Ljerke Mintas Hodak, Zakon o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom i Zakon o najmu stanova na oslobođenim područjima u trenutku svoga donošenja imali su svoju funkciju, no nakon procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja više nisu potrebni. Pitanja vlasništva, kazala je ona, tretiraju se po važećim hrvatskim propisima. Potpredsjednik Vlade dr. Jure Radić napomenuo je na sjednici da oni koji su sada smješteni u privatnim kućama, čiji su vlasnici negdje drugdje, ne trebaju biti zabrinuti, jer će im hrvatska država osigurati drugi smještaj. Vlada je prihvatila i prijedlog prvog programa mjera u provedbi nacionalne politike zapošljavanja. Ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara najavljuje smanjenje, odnosno ukidanje djela doprinosa na plaće. Tako bi se ukinuo doprinos za dječji doplatak koji iznosi 2,20 posto i doprinos za vodno gospodarstvo od 0,76 posto. Sredstva za dječji doplatak od nešto više od 1 milijarde godišnje osigurat će se u državnom proračunu. Što se tiče smanjenja doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, Škara kaže kako je to dio druge faze programa, odnosno reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava. Programom mjera u provedbi nacionalne politike zapošljavanja predviđa se i posebni program za zapošljavanje hrvatskih branitelja, a poslodavci bi bili stimulirani za zapošljavanje pripravnika. Premijer Mateša smatra kako je prvenstvena zadaća razlučiti tko je na Zavodu za zapošljavanje da bi se uistinu zaposlio, a tko radi zdravstvenog osiguranja i ostalih pogodnosti. Vlada je odlukom snizila carinsku stopu sa 25 na 5,0 posto za uvoz žive morske ribe, odnosno riblje mlađi koje je na domaćem tržištu premalo. Donešena je i oduka kojom se ukida zabrana uvoza šećera, budući je domaća proizvodnja zaštićena većom količinskom carinom. Uredbom o izmjenama carinskog zakona ubuduće bi se dozvolio izvoz samo za robu hrvatskog podrijetla. Vlada je prihvatila i prijedlog da se osnuje ustanova i imenuju stručnjaci za izradu strategije daljnjeg razvitka Republike Hrvatske. Prihvaćena su i izvješća Hrvatske agencije za promicanje ulaganja. Direktor Agencije Vanja Kalođera kazao je kako je Hrvatska stekla iskustvo prezentacije za potencijalne inozemne ulagače. Agencija je, nastavio je, započela s izradom kataloga za investicije koje se nude. Prošle je godine izrađeno 12 publikacija i ostvareno oko 600 kontakata s inozemnim ulagačima. Trenutačno je aktualno 40 projekata, a dva su strana investitora u turističku djelatnost spremna uložiti oko 250 milijuna njemačkih maraka. 8. Zagrebačka banka: Rekordna dobit u 1997. Grupa Zagrebačke banke ostvarila je u poslovnoj 1997. 444,7 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja a sama Zagrebačka banka od toga gotovo 400 milijuna kuna. Nadzorni odbor banke, na sastanku održanom u četvrtak, prihvatio je izvješće o poslovanju za 1997. kojeg je revidirao i inozemni revizor KPMG, a na godišnjoj skupštini koja će se održati 8. lipnja dioničarima će biti predložena isplata dividende od sedam posto (ukupno 71 milijun kuna) te prijenos zadržane dobiti od 196 milijuna kuna u pričuve banke. Nadzorni je odbor prihvatio i plan poslovanja za 1998. kao i strategiju za srednjoročno razdoblje koje predviđa zadržavanje vodeće pozicije banke u Hrvatskoj u poslovanju s građanima i širenje poslovanja s gospodarstvom, izvjestio je na konferenciji za novinare predsjednik Uprave banke Franjo Luković. Napominjući da je dobit od 445 milijuna kuna rekordna i da je ona 47,6 posto viša u odnosu na 1996., Luković je kazao i da je po svim bitnim elementima poslovanja iskazan rast. Banka je zadržala konzervativnu politiku rezerviranja po kreditnim plasmanima a ukupna kreditna izloženost prema poduzećima je 10,5 milijardi kuna. Banka se i dalje vodi vrlo opreznom politikom rezervacija koje su iznosile 2,2 milijarde kuna što je povećanje za 220 milijuna kuna novih rezervacija za kreditne rizike u 1997. Donesena je odluka da veliki kredit ne može biti veći od 30 posto iznosa temeljnog kapitala ne po poduzeću već po grupi poduzeća, napomenuo je Luković, ističući da će u tom pravcu i slijediti promjena zakonske regulative koju će predložiti središnja banka. Na upit o izloženosti banke skupini nedavno osnovanih i brzorastućih banaka i problemima u bankarskom sustavu u posljednje vrijeme predsjednik Uprave Zagrebačke banke je ocijenio da je njihova izloženost u tim bankama zanemariva, potkrijepivši to podatkom da o sigurnosti govori i porast štednje građana od siječnja za 180 milijuna maraka pri čemu je nova devizna štednja premašila 2,1 milijardu DEM. Na upit o problemima u bankarskom sustavu Luković je ocijenio da je broj od 61 banke na hrvatskom tržištu prevelik, da se banke ne specijaliziraju te da će sigurno slijediti razdoblje konsolidacije i okrupnjavanja. Do toga će doći, rekao je, i pod utjecajem zakonske regulative i povećanjem kvalitete nadzora Hrvatske narodne banke. Luković se osvrnuo i na pad cijena dionica banke za nešto više od 15 posto u posljednje vrijeme rekavši da su inozemni analitičari procjenjivali da će dobit biti veća za stotinjak milijuna kuna, a utjecaja na to imali su i problemi u bankarskom sustavu. 9. Splitska banka zabilježila dobit od 73,8 milijuna kuna Splitska je banka lanjsko poslovanje završila ostvarivši dobit od 73,8 milijuna kuna, dok je u 1996. imala gubitak od 40,4 milijuna kuna. Uprava i Nadzorni odbor složili su se da s prvom iskazanom dobiti nakon sanacijskog postupka banka pokrije taj gubitak, a ostatak od 33,4 milijuna kuna rasporedi u pričuve. Uspješnost poslovanja pokazuje i gotovo udvostručena "nova" devizna štednja, ukupni kreditni plasmani povećani su više od 2,5 puta te prema građanima čak 4,5 puta, stabilna kunska i devizna likvidnost, smanjeni troškovi i broj zaposlenika, visoka razina izdvojenih deviznih sredstava u inozemstvu, ostvaren kredibilitet u inozemstvu, te povećana ukupna imovina banke za 20 posto (na 6,5 milijardi kuna). "Banka je iznimno uspješno poslovala u protekloj godini, tako visoka dobit premašila je naša očekivanja, pogotovo stopa prinosa prema prosječno korištenim sredstvima i kapitalu banke, a s takvim pozitivnim kretanjima banka će nastaviti i u ovoj godini, te planiramo jednako visoku dobit i porast imovine za više od 15 posto", riječi su predsjednika Uprave te banke Tome Bolotina. Istaknuo je da se banka trenutačno nalazi pred dokapitalizacijom i privatizacijom, za što je većinski vlasnik već donio odluke. 10. Slijedi privatizacija Riječke banke Riječka banka d.d. prošlu je godinu završila poslovanje s 50,66 milijuna kuna dobiti, prema preklanjskih 2,4 milijuna, revidirani su podaci te banke. Formalnim završetkom sanacijskog postupka, započele su pripreme za privatizaciju pod monitoringom Svjetske banke i Državne agencije za sanaciju banaka (DAB), koja u Riječkoj banci ima 75 posto vlasničkog udjela, rekao je član Uprave Riječke banke Borislav Perožić. Postupak privatizacije banke u prvoj bi etapi provođenja, koja se planira do kraja ove godine, trebao rezultirati smanjenjem državnog udjela sa 75 na 50 posto. Nakon toga poslovodstvo banke planira provesti dokapitalizaciju u visini od 150 milijuna kuna, uz privlačenje domaćih i inozemnih strateških investitora. Krajnji je cilj potpuna privatizacija Riječke banke u skladu s dinamikom njezina poslovanja, naglasio je Perožić. Bilančna je svota banke, po revidiranim podacima, krajem prošle godine porasla gotovo 22 posto u odnosu na godinu ranije i iznosi 4,93 milijarde kuna. Jamstveni kapital trenutačno je otprilike 380 milijuna kuna, dok je dionički kapital krajem prošle godine iznosio 306 milijuna kuna. Planiranom bi dokapitalizacijom temeljni kapital trebao dosegnuti 456 milijuna kuna, a uključujući rezerve, on bi iznosio 600 milijuna kuna. Takva bi dinamika dokapitalizacije, ocijenio je Perožić, trebala osigurati odgovarajući brz i stabilan razvoj banke. 11. Zagrebačka burza najavila projekte za oživljavanje tržišta Prošloga je tjedna na Ksaveru održan zatvoreni sastanak brokera- članova Zagrebačke burze. Pritom se Burza osvrnula na stanje hrvatskog tržišta kapitala i najavila nekoliko novih projekata za njegovo oživljavanje. Početkom listopada ove godine, u suradnji s brokerskom kućom Merrill Lynch, Burza će započeti projekt predstavljanja hrvatskih tvrtki stranim investitorima. Tako će pet do deset najperspektivnijih tvrtki biti predstavljeno investitorima s druge strane Atlantika - u New Yorku, Los Angelesu, Chicagu i Torontu. Na sastanku se raspravljalo i o potrebi za izmjenama i dopunama Zakona o vrijednosnim papirima zbog brojnih situacija koje u Zakonu uopće nisu predviđene. Istaknuta je i potreba za stvaranjem kodeksa brokera kojim bi se na jedinstveni način regulirala pravila postupanja prema klijentima te razradila pravila struke. Pored toga, Burza je najavila kako će se u jesen, zajedno s novim sustavom trgovanja, početi primjenjivati i nova pravila trgovanja. Naime, na hrvatskom tržištu kapitala potrebno je provesti stroži nadzor nad cijenama i poslovanjem brokera. Osim toga, javila se i potreba za uvođenjem mjera za smanjenje kreditnog rizika prilikom isporuke i/ili plaćanja vrijednosnih papira nakon zaključene transakcije. Raspravi o smanjenju kreditnog rizika pridružila se i Vesna Živković, predsjednica uprave Središnje depozitarne agencije koja bi uskoro trebala početi s radom. U svrhu zaštite klijenata bit će osnovan garancijski fond u koji će svi članovi Agencije uplatiti određeni iznos, kazala je gđa. Živković. 12. Statistika INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA PORASLA 10,9 POSTO - Industrijska proizvodnja je u Hrvatskoj u ožujku ove godine porasla 10,9 posto prema istom mjesecu lani. Od siječnja do kraja ožujka povećana je 6,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama (GIG), najviše je porasla proizvodnja intermedijarnih proizvoda, osim energije - 22,5 posto. Po podacima iz 1997. godine, u hrvatskom bruto domaćem proizvodu (BDP) ti proizvodi imaju udjel od 32,69 posto. Trajnih proizvoda za široku potrošnju proizvedeno je 10,7 posto više, a njihov udio u strukturi BDP-a iznosi 4,03 posto. Udio netrajnih proizvoda za široku potrošnju u strukturi BDP-a je 34,44 posto, a njihova proizvodnja bilježi rast od 7,7 posto. U odnosu na lanjski ožujak porasla je i proizvodnja energije i to 8,5 posto, a njezin je udio u strukturi BDP-a 14,77 posto. Proizvodnja kapitalnih proizvoda, s udjelom u BDP-u od 11,50 posto, veća je 4,7 posto. Promatrano po područjima i odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), najveći je rast, u odnosu na lanjski ožujak, zabilježila proizvodnja u prerađivačkoj industriji, od 12,7 posto, slijedi opskrba električnom energijom, plinom i vodom s 8,1 posto. Jedino je u rudarstvu i vađenju proizvodnja smanjena i to 16,4 posto. U hrvatskom BDP-u, po podacima iz 1997., prerađivačka industrija ima udjel od 84,94 posto, opskrba električnom energijom, plinom i vodom 12,14 posto, a rudarstvo i vađenje 2,92 posto. 270707 MET apr 98