ZAGREB, 15. svibnja(Hina)- Proširenjem NATO-a na tri zemlje srednje Europe - Poljsku, Češku i Mađarsku, stvoreno je unosno tržište vojne opreme. U konkurenciju za dobivanje ugovora vrijednih više milijardi dolara već su se uključili
vodeći američki i europski proizvođači vojne i informatičke opreme, piše The Philadelphia Inquirer.
ZAGREB, 15. svibnja(Hina)- Proširenjem NATO-a na tri zemlje
srednje Europe - Poljsku, Češku i Mađarsku, stvoreno je unosno
tržište vojne opreme. U konkurenciju za dobivanje ugovora
vrijednih više milijardi dolara već su se uključili vodeći američki
i europski proizvođači vojne i informatičke opreme, piše The
Philadelphia Inquirer.#L#
Pretpostavlja se da bi samo ugovori kojima bi se flote zastarjelih
MIG-ova zamijenile najmodernijim vojnim zrakoplovima trebali
vrijediti više od 10 milijardi dolara.
Kad je prošli mjesec američki Senat odobrio proširenje NATO-a, među
predstavnicima američke vojne industrije zavladalo je kolektivno
oduševljenje, piše list. Vojna industrija, koja je u vrijeme
hladnog rata proživljavala svoje zlatno doba, od sredine
osamdesetih bilježi pad narudžbi.
Prošle je godine, primjerice, Pentagon odobrio ugovore vrijedne
116 milijardi dolara, što je samo 45 posto vrijednosti ugovora
odobrenih 1985. Širenje NATO-a je upravo idealna prilika za
američku vojnu industriju da prekine negativan trend stalnog pada
narudžbi, pa ne čudi da su vodeći proizvođači već otvorili svoje
urede širom bivšeg sovjetskog bloka.
"Konkurencija je fantastična" izjavio je Jaromir Novotny, zamjenik
češkog ministra obrane. "Vojni proračuni u Europi i SAD-u su
dramatično smanjeni. Proizvođači su se sad usmjerili na NATO.
Francuski veleposlanik lobira, isto čine američki i britanski
veleposlanik. Ponekad tri ambasadora lobiraju za isti ugovor."
Procjene troškova proširenja NATO-a su različite i iznose između 5
i 125 milijardi dolara, a proizvođači nude sve; od automatskog
prevodioca do trodimenzionalnog radara. Očekuje se, međutim, da će
se najunosniji ugovori odnositi na kupovinu novih nadzvučnih
borbenih zrakoplova koji bi trebali zamijeniti sovjetske MIG-ove.
Poljska namjerava kupiti 150 takvih zrakoplova, dok ih Češka i
Mađarska planiraju nabaviti po 30. Ukupna cijena samo tih
zrakoplova mogla bi biti veća od 10 milijardi dolara.
Premda još ni jedna od budućih članica NATO-a nije otvorila
natječaj za kupnju flote, proizvođači zrakoplova pokušavaju
izboriti što bolju poziciju sponzorirajući zračne mitinge,
priređujući gozbe za generale i lobirajući kod političara. Četiri
najveće kompanije koje se natječu za dobivanje unosnih ugovora su
američki Boeing i Lockheed Martin sa svojim modelima F/A 18 odnosno
F-16, zatim britanski Aerospace/Saab sa mlažnjakom Gripen i
francuski Dassault Aviation sa Mirageom,piše Inquirerov
komentator iz Praga
Britanski i francuski proizvođači igraju na kartu buduće
zajedničke europske valute, dokazujući da je bolje europski novac
potrošiti u Europi. To se u velikoj mjeri podudara s retorikom
srednjoeuropskih političara koji žele što bržu integraciju u
Europsku uniju.
Američki proizvođači se pak tome pokušavaju oduprijeti sloganima
poput "Posao za Boeing znači posao za Europu", čime se aludira na
činjenicu da Boeing ima 436 raznih dobavljača u 19 europskih
država. Prošli tjedan je češka Vlada odobrila 30 milijuna dolara
vrijednu investiciju, kojom je Boeing postavio na noge posrnulog
češkog proizvođača zrakoplova Aero Vodochody. Diplomati i češki
vladini dužnosnici tvrde da je Boeingovo ulaganje u lokalnu
kompaniju bio pametan potez u utrci s ostalim proizvođačima,
zaključuje The Philadelphia Inquirer.
(Hina) dv fp
150144 MET may 98