FINANCIJSKI BILTEN 230

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCXXX. 02 - 09. travnja 1998. Sretan Uskrs! Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Izvješće o dvosmjernom povratku 8. Savjet HNB: Mjere za obuzdavanje prekomjerne kreditne aktivnosti 9. PDV u državni proračun donio 4,3 milijarde kuna 10. 1997. godina najuspješnija u povijesti Agrokora 11. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 12. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 02. IV. 81.000.000 80.060.000 11,32 % 17.000.000 03. IV. 63.000.000 53.500.000 11,46 % 61.063.000 04. IV. - - 10,46 % 1.291.000 06. IV. 50.000.000 38.550.000 10,97 % 157.000.000 07. IV. 62.000.000 44.800.000 11,03 % 101.716.000 08. IV. 57.000.000 46.650.000 11,12 % 68.045.000 09. IV. 40.000.000 7.150.000 10,82 % - Dnevni prosjek 58.830.000 45.118.000 11,12 % 67.685.800 Početkom je tjedna likvidnost banaka bila izuzetno visoka. Primjerice, u ponedjeljak je ukupan saldo na njihovim računima dosegnuo čak 926 milijuna kuna. Međutim, kako se bližio kraj tjedna, tako je saldo polagano padao. Doduše, likvidnost je i dalje vrlo dobra (u srijedu uvečer ukupan je saldo iznosio 793 milijuna kuna). Međutim, u četvrtak je nakon dnevnog kreditiranja ostalo nepokriveno gotovo 33 milijuna kuna ili više od 80 posto potražnje. Naime, ponuda je toga dana iznosila nevjerojatno niskih 7,15 milijuna kuna. Isplata mirovina i najave pojačane potrošnje deponenata uoči blagdana natjerale su banke na oprez pri plasiranju novca. Unatoč nestašici novca na Tržištu, cijena mu se kretala na uobičajenim razinama. Tako se kamata na opozivne kredite učvrstila na 10 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 161,9 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,19 posto, upisani su zapisi u iznosu od 137,4 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,12 posto, upisani su zapisi u iznosu od 21,5 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 10,25 posto, upisani zapisi u iznosu od 3,0 milijuna kuna. Od 08. travnja ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 1,13 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od čak 35,8 milijuna kuna, što je otprilike tri puta više nego tjedan dana prije. Tako visok promet ponajviše se zahvaljuje probuđenom interesu za dionice Plive. Uz promet od čak 15,5 milijuna kuna, cijena tih dionica skočila je više od 6,7 posto, na 630 kuna. Visok promet, 11,8 milijuna kuna, ostvaren je i državnim obveznicama JDB serije. No, cijena im je pala s 55,70 na 55,50 posto nominale. Pored Plive, na vrijednosti je ovoga tjedna dobila i većina ostalih dionica. Najviše je, čak 390 kuna, poskupila dionica Zagrebačke banke 2C serije. Cijena dionica iste banke, ali 3E serije porasla je pak 43 kune. Slijedile su je dionice Končara i Varaždinske banke s dobitkom od 25, odnosno 19 kuna. Dionice Podravke, Karlovačke pivovare i Tvornice duhana Zagreb poskupile su pak oko 10 kuna, dok je cijena Arenaturista porasla pet kuna. Na vrijednosti su dobile i dionice Jadran-Turista, Lagune te Sunčanog Hvara. No, neznatno. Međutim, obična dionica Zagrebačke banke pojeftinila je čak 60 kuna. Osjetno je, 10 kuna, potonula i cijena Zagrebačke pivovare, dok su dionice Istraturista, Kraša te Splitske i Riječke banke pale oko pet kuna. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, CROBEX indeks osvojio je ovoga tjedna 35 bodova, te skočio na 1.037 bodova. Dražba HFP Na Zagrebačkoj je burzi u četvrtak održana dražba na kojoj je Hrvatski fond za privatizaciju na prodaju ponudio dionice iz svog portfelja. Prodan je paket od 18 dionica Zavoda za urbanizam i izgradnju iz Osijeka. Po cijeni od 31,9 tisuća kuna ili 9.000 njemačkih maraka, taj je paket kupila brokerska kuća Fima. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 07 - 09. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva PLI-AA 600 645 630 15.572.694 Varaždinska banka I 175 189 189 143.966 Viktor Lenac 90 91 91 12.164 Zagrebačka b. ZAB-O 1.820 1.835 1.820 945.290 Arenaturist AREN-A 97 100 100 63.798 Istraturist ISTT-A 59 60 59 15.400 Jadran-Turist JADT-A 79 82 80 98.620 Karlovačka pivovara 619 620 620 1.551.798 Končar KONEL 215 235 235 94.971 Kraš KRAS-A 186 192 186 220.727 Laguna LAGP-A 850 880 851 172.596 Podravka PODR-A 191 198 196 2.921.538 Riječka banka RIB 130 130 130 42.900 Splitska banka SKA 90 108 108 14.500 Sunčani Hvar SKA 29 29 29 5.800 Tvornica duhana Zg 1.120 1.170 1.140 379.540 Zagrebačka banka 2C 1.200 1.390 1.390 7.580 Zagrebačka banka 3E 1.200 1.270 1.255 508.427 Zagrebačka pivovara 510 559 550 335.476 Obveznice JDB 55,50* 55,50* 55,50* 11.813.175 * postotak nominale 35.879.649 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna bilo aktivno 18 dionica, a promet je bio upola manji nego tjedan dana prije - svega 1,3 milijuna kuna. Pritom su, premda uz vrlo mršav obujam trgovine, snažno potonule cijene dionica Croatia linea (25,3 posto) i Tankerske plovidbe (22 posto). Osjetno je, za 88 kuna, pala i cijena dionica Slavonske banke, a pratila ju je dionica Jadran hotela iz Crikvenice s gubitkom od 15 kuna. Pojeftinile su i dionice Jadran-Turista (pet kuna) te Kraša (dvije kune). Međutim, cijena dionica Končara porasla je za 20 kuna. Toliko je osvojila i dionica Hotela Inter-Continental, zbog čega joj se cijena ponovno vratila na razinu od 155 kuna. Znatnije je poskupila i dionica Podravke (12 kuna), dok su dionicama Arenaturista, Atlantske plovidbe i Varteksa cijene porasle pet kuna. Potaknut ponajviše rastom cijena Končara i Podravke, VIN indeks osvojio je ovoga tjedna četiri boda. Zbog toga je dosegnuo 648 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 06 - 09. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Arenaturist ARTUR 95 100 100 35.825 Atlantska plovidba 80 80 80 7.200 Bjelovarska banka 4.000 4.100 4.000 68.700 Croatia line 56 56 56 672 Elka ELKA 70 70 70 15.540 Hotel Inter-Cont. 155 155 155 16.585 Jadran hoteli Cr 235 242 235 15.741 Jadran-Turist JATUR 85 85 85 3.400 Končar KONCR 210 220 220 15.110 Kraš KRAS 185 190 185 179.250 Plava laguna PLAG 855 870 855 47.650 Podravka PODRA 190 195 196 314.686 Podravska banka I 255 255 255 5.355 Podravska banka IIA 255 255 255 18.870 Slavonska banka A 1.312 1.312 1.312 13.120 Tankerska plovidba 230 230 230 2.990 Tesla-Ericsson TESLA 380 409 390 561.750 Varteks VART 45 45 45 3.330 1.325.774 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 02. travnja 09. travnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5167,45 5317,22 + 2,89 London/FTSE-100 6052,80 6105,50 + 0,87 New York/DJIA 8868,32 8891,48 + 0,26 Tokyo/Nikkei 15702,90 16536,66 + 5,30 Ulagački stampedo na Wall Streetu djelovao je početkom tjedna nezaustavljivo - gotovo bez otpora Dow Jones indeks probio se, po prvi puta u povijesti, iznad razine od 9.000 bodova. Na Tržište je poticajno djelovala i vijest o mogućem povezivanju, vrijednom više od 80 milijardi dolara, kompanija Travelers Group i Citicorp. Ako se realizira, to bi bio najveći korporacijski brak u povijesti. Međutim, polovicom su se tjedna ulagači "ohladili". S jedne strane, stišala se euforija izazvana viješću o stvaranju Citigroup. S druge pak strane, Motorola je upozorila ulagače kako će njezina dobit u prvom ovogodišnjem tromjesečju biti manja nego što se očekivalo. Zbog toga je uslijedila dobitonosna prodaja koja je u samo dva dana srušila DJIA indeks s više od 9.000 na 8.890 bodova. Oporavak Tokija Međutim, brzo se oporavlja Tokijsko tržište. U proteklih tjedan dana cijene su dionica u prosjeku porasle oko 5,30 posto, zbog čega se Nikkei indeks, nakon duljeg vremena, probio iznad razine od 16.500 bodova. Dobro raspoloženje na Tržištu zahvaljuje se odluci japanske vlade o smanjenju poreza na dohodak - za ukupno 30,5 milijardi dolara (4.000 milijardi jena). Ta je odluka dio novog paketa mjera za oživljavanje gospodarstva, vrijednog ukupno 10.000 milijardi jena ili oko 76 milijardi dolara. I na europskim su tržištima cijene dionica ovoga tjedna porasle. S euforijom na Wall Streetu, vodeći indeksi u Londonu i Frankfurtu dosegnuli su početkom tjedna rekordne razine. DAX indeks probio se iznad 5.300, a Footsie iznad 6.100 bodova. Premda su posljednjih dana cijene dionica ponešto pale, indeksi se i dalje kreću iznad tih razina. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 02. travnja 09. travnja Promjena u % USD/DEM 1,8530 1,8230 - 1,62 USD/JPY 133,80 133,30 - 0,60 GBP/USD 1,6710 1,6690 - 0,12 Cijena zlata: USD/Unca 02. travnja 09. travnja Promjena u % 299,10 308,25 + 3,05 Nakon prošlotjednog snažnog rasta, polovicom ovoga tjedna američki je dolar naglo oslabio. Njegov je tečaj potonuo ispod razina od 1,83 njemačke marke i 134 japanska jena. Jačanje jena prema dolaru zahvaljuje se dugoočekivanom smanjenju poreza na dohodak. Naime, nakon što je u srijedu prihvaćen proračun za 1998/99. godinu, premijer Japana Ryutaro Hashimoto predstavio je u četvrtak novi paket mjera za stimulaciju gospodarstva. Taj paket uključuje ukupno 10.000 milijardi japanskih jena ili oko 76 milijardi dolara svježe javne potrošnje. Jedna je od mjera i smanjenje poreza na dohodak - za ukupno 30,5 milijardi dolara. Dugoočekivano rezanje poreza, iznuđeno vanjskim ali i unutarnjim pritiscima, trebalo bi potaknuti potrošnju. Međutim, Hashimoto je kazao kako je "teško predvidjeti kakav će učinak imati smanjenje poreza" jer, ne može se znati da li će Japanci trošiti taj novac ili ga štedjeti. "Ipak, vjerujem da će porezno rasterećenje imati barem pozitivan psihološki učinak na potrošače," kazao je premijer. Smanjenje poreza pozitivno je utjecalo na japansku valutu, stoga je tečaj dolara pao sa 135 na 133 jena. U jednom se trenutku dolarom trgovalo po cijeni manjoj od 131 jena. Tečaj USD ispod 1,83 DEM Dolar je ovoga tjedna oslabio i prema marci. Njegova je cijena pala ispod razine od 1,83 DEM. Posljedica je to uvjerenja ulagača kako će u Europi, prvenstveno u Njemačkoj i Britaniji, uskoro porasti kamate. Jačanje marke zahvaljuje se, također, podatku da je u veljači u Njemačkoj broj nezaposlenih pao za 2.000, na 4,414 milijuna. Pad je nevelik, no mogao bi predstavljati najavu oživljavanja gospodarstva, smatraju analitičari. Pozitivno je na marku djelovala i vijest o padu cijena na malo u veljači za 0,2 posto. Tržišta nafte: Mali pomaci cijena Početkom su tjedna cijene nafte blago pale. Međutim, oporavljaju se otkako je Američki institut za naftu (API) objavio kako su zalihe nafte u SAD u proteklom tjednu pale za 415 tisuća barela. Tako se trenutačno na Londonskom tržištu cijena barela nafte na termin u svibnju kreće oko 14,00 dolara. Na NYMEX-u se pak na isti termin naftom trguje po otprilike 15,55 dolara. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 03 - 10. travnja ’98. Valutai jedinica Tečaj03. travnja Tečaj10. travnja Promjenau % DEM 100 354,6700 354,8900 + 0,06 USD 1 6,5625 6,4661 - 1,47 GBP 1 10,9710 10,7997 - 1,57 JPY 100 4,9090 4,8570 - 1,06 ATS 100 50,4135 50,4448 + 0,06 ITL 100 0,3600 0,3595 - 0,14 CHF 100 428,1353 426,7488 - 0,33 SIT 100 3,8145 3,8009 - 0,36 Početkom se tjedna, po prvi puta od polovice rujna prošle godine, cijena njemačke marke na tečajnici HNB probila iznad 3,55 kuna. No, ubrzo je ponovno potonula ispod te razine. Ipak, trenutačno je cijena marke 0,06 posto viša nego tjedan dana prije. Uz marku, ovoga je tjedna ojačao i austrijski šiling. No, neznatno. Ostale su pak valute izgubile na vrijednosti. Švicarski franak klizi već mjesec dana i u tom je razdoblju oslabio više od 1,5 posto. Tečaj japanskog jena samo se u posljednjih 15-ak dana strmoglavio oko tri posto. Nakon gotovo dva mjeseca neprestanog rasta, ovoga je tjedna britanska funta pojeftinila više od 1,5 posto. Otprilike toliko potonuo je i tečaj američkog dolara, dok su slovenski tolar i švicarski franak u proteklih tjedan dana oslabili oko 0,3 posto. 7. Vlada RH: Izvješće o dvosmjernom povratku Vlada je sa sjednice, održane u četvrtak, Hrvatskom državnom saboru poslala Izvješće o ostvarenju programa dvosmjernog povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba, s osvrtom na zahtjeve međunarodne zajednice. Vlada je donijela i tri uredbe o provođenju zakona o konvalidaciji. Podsjećajući što je Vlada već poduzela na dvosmjernom povratku, premijer Zlatko Mateša istaknuo je da će se i dalje poduzimati sve da se taj povratak ostvari. Dodao je da treba imati u vidu i trosmjerni povratak, jer još ne postoji jasna koncepcija o povratku Hrvata u BiH. Izvješće što ga je Vlada uputila Saboru govori o prognaničkoj krizi, najvećoj nakon drugog svjetskog rata, koji je uzrokovala velikosrpska agresija na Hrvatsku i BiH, kao i o svim naporima na zbrinjavanju prognanika i izbjeglica, na povratku i obnovi. Potpredsjednik Vlade dr. Ivica Kostović podsjetio je na razmjere te humanitarne krize naglašavajući da je Hrvatska podnijela najveći teret i to bez značajnije pomoći međunarodne zajednice. Samo za smještaj i osnovnu skrb o prognanicima i izbjeglicama Hrvatska je izdvojila 10,5 milijardi kuna, naveo je dr. Kostović govoreći o izuzetnim naporima koje Hrvatska ulaže u obnovu kuća. Govoreći o zahtjevima međunarodne zajednice za bržim povratkom potpredsjednici Vlade Kostović i dr. Jure Radić upozorili su da međunarodna zajednica ne uvažava činjenicu da je humanitarna kriza posljedica velikosrpske agresije, da nisu postignuti uvjeti za povratak izbjeglih Hrvata u BiH i SRJ, te da nisu osigurana sredstva za željenu dinamiku obnove što je temeljni preduvjet povratka. Dr. Radić podsjetio je da Hrvatska mora skrbiti o Hrvatima prognanim iz BiH i SRJ. Naveo je da bi obnova, kao preduvjet povratka u Hrvatsku, bila brža uz veća sredstva. Stoga je predstojeću donatorsku konferenciju označio prilikom da međunarodna zajednica pruži i djelatni doprinos. Na odlučnost Hrvatske da se ponaša kao suverena demokratska i suvremena europska država, kako je to i do sada činila, upozorio je na sjednici zamjenik ministra vanjskih poslova dr. Ivo Sanader, ističući da će hrvatska diplomacija međunarodnoj zajednici i dalje pokazivati transparentnost hrvatske politike. Ministar zdravstva Andrija Hebrang iznio je primjedbu zbog korištenja izraza "izbjeglo srpsko stanovništvo". Ne postoji izbjeglo srpsko stanovništvo, jer izbjeglo znači izbjeglicu, nekog tko je izbjegao nekom zlu, kazao je Hebrang. Ovo srpsko stanovništvo prema njegovim riječima nije izbjeglo nekom zlu, ono je bilo pozivano da ostane. Oni su otišli svojevoljno, kao posljedica političke manipulacije onoga tko je organizirao agresiju na Hrvatsku. Govoriti o izbjeglom srpskom stanovništvu znači stavljati ga u istu kategoriju kao i izbjegle Hrvate iz BiH koje nitko nije pozivao da ostanu, rekao je dr. Hebrang navodeći da treba rabiti pojam iseljeni Srbi. Vlada je donijela i tri uredbe za provođenje Zakona o konvalidaciji - u predmetima sudbene naravi, akata izdanih u predmetima upravne naravi, te za upravno područje rada, zapošljavanja mirovinskog i invalidskog osiguranja, doplatka za djecu, socijalne skrbi, i zaštite vojnih i civilnih invalida rata. Objavljivanje podataka o plaćama direktora javnih poduzeća Na zatvorenoj je pak sjednici Vlada prihvatila Prijedlog zaključka u svezi s objavljivanjem podataka o plaćama, odnosno naknadama članova uprava trgovačkih društava i direktora javnih poduzeća, izvijestio je vladin Ured za priopćavanje. Uprave i nadzorni odbori trgovačkih društava, čije dionice odnosno udjele drži u pretežitom vlasništvu Republika Hrvatska te direktori i upravni odbori odnosno uprave javnih poduzeća u vlasništvu države, dužni su podatke o plaći odnosno naknadama koje imaju karakter plaće članova uprave trgovačkih društava odnosno direktora javnih poduzeća utvrđene ugovorom o službi (tzv. menadžerskim ugovorom) ili ugovorom o zaposlenju učiniti dostupnim javnosti. Vlada je donijela i Rješenje o imenovanju članova Skupštine Hrvatske lutrije, d.o.o. Novi članovi Skupštine Hrvatske lutrije su mr. Borislav Škegro, ministar financija, Ivan Penić, ministar unutarnjih poslova, Sergej Morsan, ministar turizma, dr. Đuro Njavro, predsjednik Odbora za financije i državni proračun Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora i Ivan Herak, predsjednik Odbora za turizam Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora. 8. Savjet HNB: Mjere za obuzdavanje prekomjerne kreditne aktivnosti Savjet Hrvatske narodne banke razmatrao je na sjednici, održanoj u srijedu, gospodarsko-financijska kretanja u zemlji, stanje u Dubrovačkoj banci i ukupne aktivnosti Sektora za nadzor i kontrolu banaka središnje banke. Savjet HNB obaviješten je i o razgovorima s izaslanstvom MMF-a koje je nedavno boravilo u Hrvatskoj. Na sjednici, održanoj pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba i uz sudjelovanje potpredsjednika Vlade RH i ministra financija Borislava Škegre i predsjednika saborskog Odbora za proračun i financije dr. Đure Njavre, donijete su i neke mjere za obuzdavanje prekomjerne kreditne aktivnosti poslovnih banaka, priopćeno je iz HNB-a. Naime, nakon porasta ukupnih plasmana hrvatskih banaka u 1997. godini za 14,7 milijardi kuna ili 44 posto prema prethodnoj godni, tijekom siječnja, veljače i prvih dvadesetak dana ožujka, umjesto očekivanog usporavanja, uslijedio je daljnji visoki rast. Ukupni bankovni plasmani porasli su za dodatnih 3,1 milijardu, ili za 6,4 posto prema stanju na kraju prošle godine. Raspoloživi podaci govore da je glavni izvor takve kreditne aktivnosti hrvatskih banaka u povećanju inozemne pasive (porast zaduženja kod inozemnih banaka ili primljeni devizni depoziti), uz istodobno smanjivanje inozemne aktive. Kako se dosadašnje mjere monetarne politike pokazuju nedostatnima za obuzdavanje takvih nepovoljnih kretanja, Savjet HNB ocijenio je da su neophodni radikalniji potezi. Poslovne banke ovlaštene za poslovanje s inozemstvom morat će pri uzimanju novih financijskih kredita za konverziju u kune, koje uzimaju za svoj račun ili za račun druge domaće osobe, polagati kunski depozit i to 30 posto od iznosa kratkoročnih kredita s rokom do jedne godine, a 5 posto kod kredita s dužim rokom. Banke su također dužne kod izdavanja garancija po kreditima za konverziju u kune deponirati 10 posto vrijednosti garancije. Kod primanja deviznih depozita stranih banaka morat će deponirati od 13. do 19. travnja 5 posto, do 7. lipnja 10 posto, a poslije toga 15 posto kunske protuvrijednosti na poseban račun kod središnje banke. 9. PDV u državni proračun donio 4,3 milijarde kuna Primjena poreza na dodanu vrijednost (PDV) u prva tri mjeseca ove godine donijela je u državni proračun 4,3 milijarde kuna, od poreza na promet uplaćeno je 1,5 milijardi kuna, čime je ostvareno 600 milijuna kuna suficita državnog proračuna. Suficit je iskorišten za smanjenje državnog duga, za plaćanje obveza ministarstava obnove i obrane te Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Još uvijek se ne može reći koliko će primjena PDV-a tijekom cijele godine donijeti novca u državni proračun, kazala je pomoćnica ministra financija i predsjednica Vladina Povjerenstva za potporu potrošača Marina Dalić na tematskoj sjednici Odbora za financije i državni proračun Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora, održanoj u četvrtak. Na sjednici, na kojoj su bili predstavnici Vlade, saborskih odbora, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske narodne banke, sindikata, poslodavaca te gospodarstvenici, raspravljalo se o učincima primjene PDV-a. Član Odbora za financije i državni proračun Anton Kovačev rekao je da nakon početnog udara na cijene u prvoj polovici siječnja primjena PDV-a nije proizvela velike negativne efekte na hrvatski standard. Naprotiv, ukupno gledajući pozitivan efekt PDV-a je pretežit i značajan, a to se vidi i po suficitu u državnom proračunu. Kovačev drži da bi izvršna vlast trebala povesti računa o tome da je nakon primjene PDV-a dječja hrana poskupjela 16 posto, a komunalne usluge za 9,4 posto. On se zapitao jesu li ta poskupljenja u izravnoj vezi s primjenom PDV-a ili su neki PDV iskoristili kao povod za poskupljenja. Ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca Željko Ivančević kao loš primjer primjene PDV-a naveo je otežano vraćanje pretporeza jer su ljudi bili podvrgnuti dodatnoj kontroli uslijed čega su neki odustajali od zahtjeva za povratom pretporeza. Ivančević je ocijenio da suficit državnog proračuna zabilježen u prva tri mjeseca ove godine nije iznimna pojava već će to biti stalna kategorija zbog previsoke stope PDV-a. Dino Debeljuh iz IDS zamjerio je zbog nedovoljnog broja podataka koji su predočeni nazočnima navodeći da se potvrdilo ono od čega su svi strepili - povećane su cijene prehrambenih proizvoda. Debeljuh drži da se ostvarenim suficitom ne mogu vraćati dugovi ministarstava obrane i obnove već je predložio da se preporuči Ministarstvu financija da taj novac usmjeri na rasterećenje gospodarstva i smanjivanje cijena osnovnih prehrambenih proizvoda. Za Marinka Filipovića iz HSS-a PDV je "pošten porez jer je smanjio sivu ekonomiju, ali je asocijalan jer je pogodio najugroženije slojeve hrvatskog pučanstva". Predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske Juraj Ivanković upozorio je da su zbog PDV-a poskupjeli lijekovi i ortopedska sredstva, što je ljudima treće životne dobi koji boluju od nekoliko bolesti, ionako teški život učinilo još težim. Predsjednik Odbora za financije dr. Đuro Njavro u zaključku je kazao da je PDV pogodio izvoznike i usporio investicije. Predložio je da se obvezni iznos za prijavu PDV-a sa sadašnjih 50 tisuća kuna podigne na 150 ili 200 tisuća kuna. I dalje ostaje dvojba oko stope PDV-a od 22 posto te kuda usmjeriti viškove u proračunu koje je proizveo PDV. Za sve to potrebno je duže razdoblje koje će pokazati dobre i loše strane primjene PDV-a, kazao je Njavro. 10. 1997. godina najuspješnija u povijesti Agrokora Ukupan prihod koncerna Agrokor prošle je godine, u odnosu na 1996., porastao za 677 milijuna kuna premašivši tri milijarde kuna. Po ocjeni predsjednika Uprave Agrokora Ivice Todorića, iznešenoj u četvrtak na konferenciji za novinare, 1997. godina najuspješnija je u povijesti koncerna. Sudeći po lanjskim poslovnim rezultatima, ta će tvrtka prema procjeni njezina poslovodstva, zauzeti drugo mjesto na ljestvici hrvatskih tvrtki po ostvarenim prihodima. Da je Agorkor protekle četiri godine u samom vrhu hrvatskog gospodarstva, potvrđuje i činjenica kako je po ukupnom prihodu koncern 1994. bio na petom, 1995. na drugom, a 1996. na trećem mjestu od svih domaćih tvrtki. Prošlogodišnja je dobit iz poslovanja koncerna povećana za 65,8 posto na 180,5 milijuna kuna, a po najavi poslovodstva koncerna, cjelokupna će čista dobit biti reinvestirana u operativno poslovanje. Poslovodstvo Agrokora smatra kako su dobri lanjski poslovni rezultati dobra pretpostavka daljnjeg razvoja kompanije, a planom za ovu godinu ukupni bi prihodi trebali porasti 18 posto, a operativna dobit više od 30 posto. Koncern je lani investirao 240 milijuna kuna, što je 1,8 puta više od iznosa amortizacije, a ulaganja su od 1994. godine do lani dosegnula 739 milijuna kuna. Taj je iznos gotovo identičan dugu prema financijskim institucijama od 896 milijuna kuna. To, po ocjeni poslovodstva, još rječitije govori o smionosti i promišljenosti dugoročne vizije razvoja Agrokora. Čelni ljudi koncerna iznijeli su i podatak kako je Agrokor od ukupno ugovorenog otkupa dionica od Hrvatskog fonda za privatizaciju u iznosu od 330 milijuna kuna otplatio 92,6 posto dugovanja. U odnosu pak prema poslovnim bankama, s kojima surađuju, Agrokor je osigurao status dužnika s prvoklasnim bonitetom. Projekcija razvitka koncerna do 2010. godine, razvojna strategija kao i poslovna politika Agrokora još su više usmjereni internacionalizaciji poslovanja, snažnoj izvoznoj orijentaciji, novim tržištima, proizvodima, investicijama i radnim mjestima. Tijekom prošle godine članice su koncerna na tržište izbacile više od 30 novih i inoviranih proizvoda, a veliki pozitivni pomaci u izvozu Leda, Jamnice i Zvijezde pokazuju da koncernova robna marka i dalje privlači interes kupaca u susjednim zemljama. 11. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća od 182 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 40 milijuna kuna. Premda su pristigle ponude u iznosu od čak 78,6 milijuna kuna, Ministarstvo je smanjilo iznos emisije na 38,6 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena dosegnula je 95,296 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 9,90 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena bila je pak 93,475 kuna, što predstavlja kamatu od 14,0 posto. Jedinstvena prodajna cijena određena je na 95,025 kuna, što znači da se zapisi izdaju uz kamatnu stopu od 11,86 posto. Inače, udio nebankarskih sredstava u upisanom iznosu emisije iznosio je više od 40 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 14. travnja, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 100 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. Inače, ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 477,6 milijuna kuna. Na rok od 42 dana upisani su zapisi u iznosu od 215,9 milijuna kuna. Na rok od 91 dan upisani su pak zapisi u iznosu od 165,5 milijuna kuna, dok je iznos zapisa na rok od 182 dana dosegnuo 96,2 milijuna kuna. 12. Statistika PAD UVOZA U PRVA DVA OVOGODIŠNJA MJESECA - U Hrvatskoj je tijekom prva dva ovogodišnja mjeseca uvezeno robe u vrijednosti 1,19 milijardi američkih dolara, 13,4 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Izvezeno je pak robe za 664,75 milijuna dolara, 22,4 posto manje, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS). Uvoz roba iz zemalja Europske Unije (EU), u tom je razdoblju pao 6,9 posto na 690,25 milijuna dolara, dok je izvoz u te zemlje smanjen 24 posto na 339,06 milijuna dolara. Najznačajniji hrvatski trgovinski partneri iz EU bili su Njemačka i Italija. Iz Njemačke je uvezeno robe u vrijednosti 227,08 milijuna dolara ili 1,4 posto manje, a na to je tržište izvezeno robe za 142,18 milijuna dolara, tj. 8,6 posto manje. Istodobno, iz Italije je na hrvatsko tržište uvezeno robe vrijedne 188,55 milijuna dolara ili 19,4 posto manje, a izvoz u tu zemlju bio je vrijedan 112,94 milijuna dolara ili 40,5 posto manji. Hrvatski uvoz iz Makedonije dosegnuo je u prva dva mjeseca 7,81 milijuna dolara, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje 93,7 posto više, a izvoz u tu zemlju bio je na razini od 12,31 milijuna dolara - 31,7 posto viši. Uvoz iz Bosne i Hercegovine povećan je 15,7 posto na 17,84 milijuna dolara, no, izvoz je umanjen 24,5 posto na 86,37 milijuna dolara. Uvoz iz Slovenije smanjen je za 16,4 posto na 94,18 milijuna dolara, a izvoz na to tržište je bio 39,8 posto manji i vrijednost mu je bila 70,45 milijuna dolara. Iz SR Jugoslavije u siječnju i veljači je uvezeno robe u vrijednosti 2,51 milijun dolara, a izvezeno je robe u vrijednosti 1,37 milijuna dolara. STOPA RASTA BDP-A U 1997. DOSEGNULA 6,5 POSTO - Stopa rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), prema rezultatima tromjesečnog obračuna BDP-a u stalnim cijenama iz 1990, u protekloj je godini iznosila 6,5 posto prema 1996., prethodni su podaci DZS- a. BDP je u neprestanom porastu od 1994. godine, no u odnosu na baznu 1990., lanjska razina BDP-a tek je na razini od 81,81 posto BDP-a iz 1990. godinu. Prema podacima iz publikacije Međunarodnog monetarnog fonda pod nazivom World Economic Outlook, objavljene u listopadu lani, Hrvatska je od zemalja u tranziciji - Češke, Poljske, Mađarske i Slovenije, imala najvišu stopu rasta BDP-a u prošloj godini. Primjerice, u Sloveniji je ona iznosila 4,0 posto, Poljskoj 5,5 i Mađarskoj 3,0 posto. Kako ističu u Državnom zavodu za statistiku, stopa rasta BDP-a vrlo je vjerojatno podcijenjena, jer i nadalje postoji problem neuključivanja sive ekonomije ili neslužbenog gospodarstva u izračunavanje dinamike opće gospodarske aktivnosti. 100912 MET apr 98