NAJSNAŽNIJA IKAD PRIMIJEĆENA EKSPLOZIJA U SVEMIRU

PARIZ, 8. svibnja (Hina/AFP) - Talijansko-nizozemski astronomski satelit za otkrivanje gama i roentgenskog zračenja, BeppoSAX, zabilježio je 14. prosinca prošle godine vrlo snažan ali kratkotrajan bljesak - emisiju gama zraka koje, kako vjeruju znanstvenici, dolaze iz galaksije udaljene dvanaest milijardi svjetlosnih godina od Zemlje, a to je najsnažnija ikad primijećena eksplozija u Svemiru. #L# Prema mišljenju triju ekipa znanstvenika koje iznose svoje zaključke u britanskom časopisu "Nature", iako to potvrđuje da su eksplozije s gama zračenjem najveći poznati izvori energije, to otkriće dovodi u pitanje hipoteze kojima se sve do sada objašnjavala ta vrsta pojava. Od njihova posve slučajnog otkrivanja, godine 1967., uz pomoć dva američka satelita VELA, čija je zadaća bila da nadziru primjenu sporazuma o zabrani nuklearnih pokusa u atmosferi, bljeskovi s gama zračenjem jedna su od najvećih neriješenih zagonetki u području astrofizike. Ti se bljeskovi mogu vidjeti samo izvan atmosfere, a u nekoliko sekundi oslobađaju toliko energije koliko je Sunce oslobodi za više milijardi godina. No, zbog kratke valne duljine gama zraka, uređaji bilježe samo nagli porast zračenja, a ne mogu odrediti udaljenost izvora. Na pitanje dolaze li iz naše galaksije ili iz nekog izvangalaktičkog prostora, dugo vremena nije bilo odgovora. Potkraj osamdesetih godina, astronomski sateliti za mjerenje gama zračenja tipa Einstein (SAD), francuski teleskop SIGMA i opservatorij CGRO (Compton Gamma-Ray Observatory u SAD-u) zabilježili su oko tri tisuće tih bljeskova, ali nisu otkrili njihov izvor. Odgovor je stigao tek 1997. godine zahvaljujući satelitu BeppoSAX. Taj talijansko-nizozemski satelit koji brzo i točno bilježi porast gama zračenja, omogućuje da se ostali sateliti i uređaji na Zemlji odmah usmjere prema mjestu s kojega dolazi. Tako je 28. veljače, prvi put pronađen izvor zračenja: galaksija u blizini sazvježđa Orion. BeppoSAX je 14. prosinca zabilježio bljesak gama zraka GRB971214 u sazvježđu Velikog medvjeda. Nekoliko sati kasnije astronom David Helfand s Darmouth Collegea (New Hampshire), uspio je u opservatoriju Kitt Peak u američkoj saveznoj državi Arizoni fotografirati područje iz kojega je stigao bljesak, a kasnije je u njemu otkrio i slabi izvor svjetlosti na mjestu gdje je došlo do eksplozije. To je kasnije potvrđeno iz još nekoliko svemirskih opservatorija. Prema mišljenju autora jednog od tri članka objavljenih u časopisu "Nature", američko-talijansko-indijska ekipa znanstvenika pod vodstvom Shrinivasa Kulkarnia s kalifornijskog Tehnološkog instituta (Caltech) iz Pasadene, koji je to promatrao uz pomoć najvećeg teleskopa na svijetu (teleskop Keck, na Havajima), ta galaksija magnitude 25,6 udaljena je od Zemlje oko dvanaest milijardi svjetlosnih godina (a procjenjuje se da je svemir star petnaest milijardi godina). Ono što još više impresionira jest činjenica da je energija koja je u jednoj sekundi odaslana u eksploziji GRB971214 pedeset puta veća od one koju će naše Sunce odaslati za života (devet-deset milijardi godina). Takvo oslobađanje energije znanstvenike ostavlja zbunjenima. Bljeskovi s gama zračenjem, tvrdili su u posljednje vrijeme, mogli bi nastati zbog sudara neutronskih zvijezda, koje su jedan i pol puta do tri puta teže od našeg Sunca, a promjer im je samo dvadesetak kilometara. Neutronske zvijezde su ostaci velikih zvijezda Supernova nakon njihove eksplozije. No, galaksija u kojoj su nastali bljeskovi s gama zračenjem tipična je galaksija u kojoj nastaju nove zvijezde, u njoj nema starih zvijezda. Osim toga, oslobođena energija veća je od one koja nastaje pri tim sudarima. "Način na koji nastaju bljeskovi s gama zračenjem i dalje nije poznat", kažu Shrinivas Kulkarni i njegovi kolege, a ono što je zabilježeno promatranjima "predstavlja nov izazov za teoretičare". Ova vrsta pojava zaslužuje naziv "hipernova" i pruža novu prigodu za istraživanje udaljenih dijelova svemira, a to znači svemira kakav je bio u svojoj mladosti. (Hina) rug bnš 080145 MET may 98