BRUXELLES, 6. svibnja (Hina) - Europljani se opet vraćaju u kinodvorane i snimaju više dugometražnih filmova, ali i dalje zaostaju za Amerikancima kad je riječ o prodaji ulaznica i video kazeta, piše Eurofocus, glasilo Europske
komisije.
BRUXELLES, 6. svibnja (Hina) - Europljani se opet vraćaju u
kinodvorane i snimaju više dugometražnih filmova, ali i dalje
zaostaju za Amerikancima kad je riječ o prodaji ulaznica i video
kazeta, piše Eurofocus, glasilo Europske komisije. #L#
Države Europske unije snimaju mnogo više dugometražnih filmova od
SAD-a. Godine 1996. u Europi ih je snimljeno 669, a u SAD-u 421. No,
Europljani rjeđe odlaze u kino od Amerikanaca. U Europi se godišnje
po osobi proda 1,9 ulaznica, a u SAD-u 4,6. Amerikanci, osim toga,
više kupuju i posuđuju video kazete, kako izvješćuju iz Eurostata,
europskog statističkog ureda.
Francuska je najveći europski proizvođač dugometražnih filmova, a
odmah iza nje nalazi se Velika Britanija. Oko dvije trećine filmova
proizvedeni su samo u jednoj državi, a ostalo su koprodukcije u
kojima je sudjelovalo više država.
Europljani su krajem osamdesetih godina pomalo zapustili odlaske u
kino, ali se sada vraćaju. Godine 1996. u Europskoj uniji prodano je
702 milijuna ulaznica, što je više nego u 1995. godini, ali mnogo
manje od 1980. Kino najviše vole Irci, a slijede ih Španjolci i
Francuzi. Najmanje u kino odlaze Portugalci. Prodaja ulaznica za
kino u razdoblju od 1990. do 1996. godine najviše je porasla u
Irskoj (za 55 posto) i u Luksemburgu (40 posto), a nešto manje u
Njemačkoj, Španjolskoj i Velikoj Britaniji.
Video kazete najviše posuđuju Irci (37,3 kazete po kućanstvu s
video uređajem), a iza njih nalaze se Danci i Britanci. No,
Amerikanci godišnje prosječno posude 46,3 kazete! Najviše kazeta
kupuju Britanci (4), zatim Danci i Francuzi, ali ih uvelike
nadmašuju Amerikanci (7,6).
(Hina) rug bnš
060102 MET may 98