WASHINGTON, 7. svibnja (Hina/UPI) - Istraživači sa Sveučilišta "Duke" tvrde kako je moguće da su neandertalci imali tako pokretne jezike da su mogli recitirati Shakespearea ili održati predavanje o antropologiji.
WASHINGTON, 7. svibnja (Hina/UPI) - Istraživači sa Sveučilišta
"Duke" tvrde kako je moguće da su neandertalci imali tako pokretne
jezike da su mogli recitirati Shakespearea ili održati predavanje o
antropologiji.#L#
Ako ova pretpostavka bude potvrđena, otkriće bi datum početka
govora, koji je svojstven isključivo čovjeku, moglo smjestiti na
desetke ili čak stotine tisuća godina unazad, tvrde znanstvenici.
Tijekom istraživanja znanstvenici sa Sveučilišta "Duke" ispitali
su fosilizirane ostatke čovjekolikog majmuna Australopiteka,
neandertalaca, ranih primjeraka modernog čovjeka kao i današnjih
ljudi, gorila i čimpanzi.
Istraživači su se usredotočili na maleni koštani kanal nazvan
hipoglosalni kanal koji živce vodi od mozga do jezika.
Veći jezični živci, vjeruju znanstvenici, mogli bi značiti i bolju
sposobnost oblikovanja riječi i rečenica.
Antropolog sa Sveučilišta "Duke" Matt Cartmill tvrdi da "ako su
naše pretpostavke točne, neandertalci su imali jednako pokretne
jezike kao što su naši danas."
Cartmill tvrdi da su hipoglosalni kanal proučavali i znanstvenici
koji su tražili ključeve za prvu pojavu govora proučavajući
fosilizirane vilice, lubanje i ostale dijelove govornog sustava.
Australopitek, najraniji čovjek, imao je hipoglosalne kanale za
pola manje od onoga modernog čovjeka. I majmuni su imali kanale
približno iste veličine.
No, neandertalci, koji su živjeli prije približno 300.000 godina i
nestali prije otprilike 27.000 do 30.000 godina, imali su
hipoglosalne kanale otprilike iste veličine kao i današnji ljudi.
Znanstvenici tvrde da "anatomska otkrića upućuju na to da su
govorne sposobnosti neandertalaca bile približno jednake onima
današnjih ljudi."
Istraživači, čiji su rezultati objavljeni u časopisu "Proceedings
of the National Academy of Sciences", proveli su istraživanje
izradom gumenih kalupa kostiju.
Jeffrey Laitman s Medicinske škole "Mount Sinai" iz New Yorka, kaže
kako je istraživanje "zanimljivo i potencijalno vrijedan novi
pristup" i dodaje kako ima "još puno posla u cilju utvrđivanja
osnovnih vrijednosti njihovih pretpostavki" da su ljudski jezici
savršenije kontrolirani od onih ostalih životinja te da je to
posljedica većeg živca.
(Hina) car bnš
070521 MET may 98