ZAGREB, 29. travnja (Hina) - Razvijanje dijaloga između Vlade i Sindikata trajna je odrednica hrvatske Vlade, kazao je na današnjoj konferenciji za novinare u Hrvatskoj demokratskoj zajednici predsjednik hrvatske Vlade mr. Zlatko
Mateša, izražavajući zadovoljstvo uspješnim okončanjem razgovora sa sindikatima. Mateša je za sutra najavio i potpisivanje sporazuma kojeg će u ime Vlade potpisati premijer, a u ime Sindikata predsjednik SSSH-a Davor Jurić.
ZAGREB, 29. travnja (Hina) - Razvijanje dijaloga između Vlade i
Sindikata trajna je odrednica hrvatske Vlade, kazao je na današnjoj
konferenciji za novinare u Hrvatskoj demokratskoj zajednici
predsjednik hrvatske Vlade mr. Zlatko Mateša, izražavajući
zadovoljstvo uspješnim okončanjem razgovora sa sindikatima.
Mateša je za sutra najavio i potpisivanje sporazuma kojeg će u ime
Vlade potpisati premijer, a u ime Sindikata predsjednik SSSH-a
Davor Jurić.#L#
Intencija je sporazuma, kazao je premijer, da se bitno mijenja
odnos neoporezivog dijela plaće i rasterećenje za uzdržavane
članove obitelji. Premijer je podsjetio da će neoporezivi dio
plaće iznositi 1000 kuna, a na primjeru tročlane obitelji pojasnio
je rasterećenje. Tako će, primjerice, za 3 uzdržavana člana odbitak
porasti za 82 posto, što znači da je do sada osoba koja je uzdržavala
tri člana plaćala poreze na iznos iznad 1.760 kuna a ubuduće će
porez plaćati na iznos iznad 3.200 kuna. Opetujući da će hrvatska
Vlada nastojati i dalje razvijati socijalni dijalog, Mateša
zaključuje kako je sa sindikatima napravljen dobar posao.
Premijer je govorio i o zaključcima Vijeća ministara Europske
unije. "Prosuđujemo da se radi o statusu quo rješenja koja premalo
uzimaju u obzir sve što je Hrvatska do sada učinila u povratku
prognanika i u poštivanju Daytonskog sporazuma", kazao je Mateša.
Podsjetio je da se u Hrvatsku vratilo 30 tisuća Srba, što je,
naglasio je, više negoli se ukupno vratilo izbjeglica i prognanika
na bilo koje područje otkud su morali otići. Također je kazao kako
se premalo uzima u obzir dobra volja Hrvatske za suradnjom sa
institucijama međunarodne zajednice i sudom u Haagu. S druge strane
pak, naglasio je premijer, preoštro se pritišće Hrvatska, u vezi
povratka velikog broja ljudi.
Premijer je kazao kako se bez ukupnog sagledavanja prognaničke i
izbjegličke krize, proces povratka ne može ostvariti u onim
vremenskim razdobljima kakve je zacrtala međunarodna zajednica.
Hrvatska je dosta učinila i ima još puno toga uraditi, kazao je
Mateša navodeći da je Vlada donijela postupak povratka na temelju
kojeg će se izraditi i sam plan povratka svih u njihove domove. Ali,
naglasio je, taj plan bit će u okviru temeljnih državnih,
nacionalnih i političkih hrvatskih interesa, a posebice su za
povratak važni sigurnosni i ekonomski uvjetim.
Premijer je kazao da će Hrvatska raditi i na izradi drugih
dokumenata u svezi povratka. "Ne želimo se dovesti u situaciju da si
nametnemo obveze koje nećemo biti u stanju izvršiti i nakon čega
ćemo biti objekt kritike međunarodne zajednice", kazao je Mateša
ističući da je na donatorskoj konferenciji u Banja Luci hrvatsko
izaslanstvo jasno izrazilo hrvatsko stajalište o pitanju
povratka.
Mateša je najavio da će tijekom svibnja s predsjednikom Vlade
Republike Srpske potpisati bilateralni sporazum po pitanju
povratka. Podsjetio je da Hrvatska takve bilateralne sporazume već
ima s Federacijom BiH i sa SRJ. Potpisivanjem sporazuma sa RS
stvorila bi se pravna infrastruktura za povratak Hrvata izbjeglih
iz RS i Srba koji su sada smješteni tamo, a koji su napustili
Hrvatsku.
Zamoljen da komentira najavu da bi Hrvatskoj Europska unija mogla
ukinuti trgovinske preferencijale, premijer Mateša je naglasio
"kako je u politici sve moguće, ali da sumnja da bi Europska unija
mogla posegnuti za takvim potezom". "To što se u izvješću Vijeća
ministara Europske unije Hrvatsku svrstava u zapadni Balkan, nije
prvi put", kazao je Mateša, odgovarajući na novinarsko pitanje
dodajući kako je Hrvatska više puta kazala da nije spremna pristati
na takve teze. "Nama nije u interesu da nas se veže bilo s kime.
Preuzimamo svoje obveze, ali ne i tuđe, kazao je Mateša.
Odgovarajući na novinarsko pitanje o najavljenom rebalansu
proračuna, premijer je kazao kako zapravo teško pristaje na
rebalans, ali da će pristati jer je riječ o poticanju
zapošljavanja. Naime, podsjetio je da se Vladinim mjerama, u svezi
poticanja zapošljavanja nastoje smanjiti doprinosi na plaće i iz
plaća za dječji doplatak i vodno gospodarstvo, za što će sredstva
biti potrebno osigurati u državnom proračunu. Riječ je o 1,4
milijarde kuna.
Mateša je, odgovarajući na novinarska pitanja, kazao kako radovi na
izgradnji cesta u Hrvatskoj teku dobro, a posebice je naglasio
odluku Vlade o gradnji slavonske magistrale što će biti povjereno
građevinskim poduzećima iz Slavonije a na poslovima će se moći
uposliti oko 6 tisuća radnika.
Novinare je zanimalo kako Vlada ocjenjuje primjedbe stranih
novinara i turista u svezi turističkih cijena, na što je premijer
odgovorio kako Vlada zapravo ima iste primjedbe tvrdeći kako su
trgovačke marže strahovito visoke.
Premijer je također kazao kako analize punjenja državnog proračuna
koje još nisu gotove pokazuju da je primjerice, porez na dobit, 13,6
posto viši nego u prva tri mjeseca prošle godine, dok je porez na
dohodak porastao za 21,5 posto u odnosu na 1997.
Generalna politika Vlade je da sve ono što ulazi u sferu socijalnoga
bude trošak države, a da svi uredno plaćaju poreze, kaže Mateša.
Na pitanje da li će hrvatska Vlada koja je prije dvije godine
pokrenula postupak za smjenu predsjednika Vrhovnog suda, sada
nakon odluke Ustavnog suda poduzeti neke korake, premijer je kazao
kako Vladini pravnici analiziraju odluku Ustavnog suda te da će
javnost o tome biti izvještena kroz nekoliko dana.
O najavljenom poskupljenju HPT-ovih usluga premijer je kazao kako
je svaki monopol opasan i kako se pitanje cijena najbolje rješava
konkurencijom. Što se pak tiče duga umirovljenicima premijer je
podsjetio da to pitanje treba uputiti Fondu mirovinskog
osiguranja, dodajući da je Vlada donjela pravni okvir za rješavanje
pitanja mirovina. Podsjetio je pritom da su tijekom ratnih godina i
plaće zaposlenih bile male. Mateša je odgovarajući na novinarsko
pitanje kazao da će novog kandidata za ministra pravosuđa
predsjedniku države predložiti idući tjedan.
(Hina) sšh il
291453 MET apr 98